Connect with us

Društvo

VIŠE OD 900 MILIONA Ova preduzeća su najveći dužnici u Republici Srpskoj

Najveći dužnik je preduzeće “Autoputevi RS” koje ima obaveze teške 520,7 miliona maraka.

Javna preduzeća u Republici Srpskoj po osnovu spoljnog duga na kraju 2022. godine imala su obaveze teške više od 900 miliona maraka, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu finansija RS.

Prema njihovim podacima na dan 31. decembar 2022. godine stanje spoljnog duga javnih preduzeća i Investiciono-razvojne banke (IRB) RS iznosi ukupno 1,013 milijardi maraka.

– Na dug IRB-a otpadaju 106,4 miliona KM, a na javna preduzeća 907,1 milion maraka – naglasili su u Ministarstvu finansija.

Najveći dužnik je preduzeće “Autoputevi RS” koje ima obaveze teške 520,7 miliona maraka, a na drugom mjestu nalazi se MH “Elektroprivreda” čiji je spoljni dug težak 245,1 milion KM.

– “Željeznice RS” duguju 78,1 milion KM, a “Putevi” 44,3 miliona KM. Preostali iznos duga od 18,9 miliona maraka odnosi se na komunalna preduzeća – pojasnili su u Ministarstvu finansija.U “Autoputevima” pojašnjavaju da se kompletan iznos spoljnog duga odnosi na kredite koji su podignuti za realizaciju i izgradnju projekata, odnosno autoputeva.

– Sve te obaveze redovno izmirujemo. Ne bismo mogli dobiti kredite da nismo u mogućnosti da ih vraćamo. Zaduženja ka inostranim kreditorima otplaćujemo od akciza koje liježu na naš račun. Banke uvijek procjenjuju da li će nam odobriti kredit na osnovu priliva od akciza i trenutne zaduženosti – naglašavaju u “Autoputevima”.

– “Autoputevi RS” 520,7 miliona

– “Elektroprivreda RS” 245,1 milion

– “Željeznice RS” 78,1 milion

– “Putevi RS” 44,3 miliona

– komunalna preduzeća 18,9 miliona

Spoljni dug preduzeća na kraju 2022. godine (u KM)

Pojašnjavaju da sa druge strane novac koji zarade od naplate putarine na autoputevima usmjeravaju za isplatu plata radnicima te redovna održavanja i ostale nabavke neophodne za normalno funkcionisanje.

– Dakle, od akciza vraćamo kredite, a putarine koristimo za plate radnika i redovna održavanja. Po osnovu akciza godišnje dobijemo oko 120 miliona maraka, a oko 30 miliona od putarine – navode u “Autoputevima”.

Ekonomisti navode da je novac u BiH koji je namijenjen za izgradnju autoputeva i puteva RS najvećim dijelom usmjeren u budžete entiteta, dok se sa druge strane javna preduzeća zadužuju za gradnju autoputeva.

– Javna preduzeća transportnog sektora najčešće se zadužuju zbog izgradnje i održavanja sistema. Sa druge strane mi imamo prilive i od registracije vozila te akciza za korišćenje autoputeva, ali i akciza na gorivo. Po tom osnovu od 2006. godine pa naovamo prikupljeno je oko 15 milijardi maraka. Taj novac nije otišao za gradnju autoputeva, osim onaj poseban dio nameta koji iznosi 0,25 feninga, a koji je dodat na gorivo. Taj novac se uplaćuje direktno putarskim preduzećima, a ostatak završi u budžetu za finansiranje tekuće potrošnje – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Društvo

KOLAPS U GRADIŠCI! Evo šta je izvazvalo kvar na granici BiH i Hrvatske

Na graničnom prelazu Stara Gradiška obustavljen je sav saobraćaj, a vozila se preusmjeravaju na najbliže dostupne granične prelaze, saopštila je hrvatska policija, javljaju tamošnji mediji.

Prelaz je zatvoren nakon što je došlo do prekida u komunikacijskim vezama na području Policijske uprave brodsko-posavske, tačnije Policijske stanice Okučani, Stanice granične policije Stara Gradiška i samog graničnog prelaza Stara Gradiška.

Prema informacijama iz policije, do problema je došlo danas oko 13.15 zbog oštećenja optičkog kabla u mjestu Mašić, što je izazvalo potpuni prekid telefonskih i internet veza.
Ovlaštene ekipe za otklanjanje tehničkih kvarova odmah su upućene na teren, a radovi na sanaciji oštećenog kabla su u toku.

Nakon što se komunikacija uspostavi i kvar bude otklonjen, javnost će biti pravovremeno obaviještena, poručili su iz policije, prenosi Index.

Nastavi čitati

Društvo

KLIZIŠTE UGROZILO IZGRADNJU “HE Bistrica”! Za sanaciju potrebno više od šest miliona maraka

Na gradilištu elektroenergetskog sistema „HE Bistrica“ pojavilo se klizište za čiju sanaciju biti potrebno više od šest miliona maraka.

Ovaj projekat obuhvata gradnju tri hidrocentrale, a klizište se pojavilo na pregradnom mjestu centrale B2 i pristupnom putu.

Ugovor o sanacije je nedavno potpisan sa firmom „Bossil“ iz Viteza koja je bila najpovoljnija na tenderu sa ponudom od 4,99 miliona KM bez PDV-a, odnosno 5,84 milona KM kada se obračuna porez.
U ovu cijenu ulaze zemljani i betonski radovi te sanaciju klizišta šipovima i sidrima.

Takođe, u toku je i tender za uslugu tehničkog nadzora, čija je procijenjena vrijednost 300.000 KM bez PDV-a, odnosno 351.000 KM sa ovim porezom.

Do objave teksta nismo uspjeli stupiti u kontakt sa direktorom preduzeća „HE Bistrica“ Dejanom Pavlovićem kako bi dobili više informacija.
Linker
On je krajem prošle godine za „Nezavisne novine“ izjavio da je urađeno 40 odsto posla na ovom projektu te da će objekti biti na mreži u prvoj polovini 2027. godine.

U Centru za životnu sredinu Banjaluka napominju da je Studija uticaja na životnu sredinu nekvalitetna.

„Sama studija je rekla da će sve proći u najboljem redu, a sada vidimo da se javljaju problemi na terenu“, kazali su oni.

Podsjećamo, ugovor o izgradnji ovih elektrana potpisan je 2019. godine sa kineskom firmom AVIC-ENG, a radovi na projektu vrijednom preko 100 miliona evra su počeli 2021. godine.

Početku radova prethodio je nesvakidašnji dogovor između Elektroprivrede Republike Srpske i laktaškog biznismena Milenka Čičića.
Naime, Srpska je Čičiću, odnosno njegovom preduzeću “Kaldera” prije 17 godina za 6,8 miliona maraka prodala kocesiono preduzeće “HE Bistrica”.

Iako na gradnji hidrocentrala nije uradio ništa, Republika Srpska, odnosno „Elektroprivreda RS“ je 2019. godine kupila preduzeće i po tom osnovu mu isplatila preko 21 milion maraka.

Hidroelektane se grade u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča-Sarajevo, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade, prenosi Capital.

Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat časa električne energije.

Nastavi čitati

Društvo

NEZAPAMĆENA TRAGEDIJA U LAKTAŠIMA: Trojica mladića stradala, građani u šoku

Saobraćajna nesreća dogodila se u ned‌jelju, 6. aprila.

U Laktašima je Dan žalosti zbog pogibije trojice mladića u saobraćajnoj nesreći.

Saobraćajna nesreća dogodila se u ned‌jelju, 6. aprila, u mjestu Veliko Blaško na putu Banjaluka-Klašnice.

Trojica mladića preminula su u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske usljed zadobijenih povreda.

– Sa velikom tugom obavještavamo građane da je usljed tragičnog događaja naša lokalna zajednica izgubila trojicu mladih momaka – naših sugrađana, prijatelja i komšija. U znak žalosti i poštovanja 10. april se proglašava Danom žalosti u gradu Laktaši – navedeno je na sajtu grada.

Nastavi čitati

Aktuelno