Connect with us

Društvo

VIŠESTRUCI RAZLOZI NEGATIVNOG POSLOVANJA: “Šume Srpske” za godinu dana u manjku od pet miliona KM

“Šume Republike Srpske” na kraju 2023. godine prijavile su dobit od 2,3 miliona KM, čime su u značajnoj mjeri anulirale gubitak sa polovine te godine, kada je finansijski saldo imao predznak od čak minus 5,1 milion KM.

Ali, uprkos ovim podacima, ne može se sakriti činjenica da je prošla godina bila mnogo lošija nego 2022, kada su “Šume” imale dobit od 7,754 miliona KM, što znači da su za godinu dana izgubile više od pet miliona KM.

“Kada se u obzir uzme kompletno finansijsko poslovanje u 32 organizacione jedinice u ‘Šumama Republike Srpske’, ukupan prihod je bio 253.560.525 KM, a rashod 251.236.143 marke, što znači da je neto dobit bila 2.324.382 KM”, kazao je Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Ono što je takođe razlika u odnosu na septembar prošle godine jeste to da se smanjio i broj organizacionih jedinica koje su poslovale negativno, pa je broj sa tadašnjih 16 pao na 11. Ipak, ukupan gubitak koji su ostvarile te jedinice iznosio je 5,8 miliona KM, a prednjači ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš sa gubitkom od 924.573 KM.

“Nakon njih, slijedi ŠG ‘Maglić’ Foča sa 918.895 maraka, zatim ŠG ‘Drina’ Srebrenica sa 778.313 KM, ‘Vučevica’ Čajniče sa 765.565 KM, ‘Panos’ Višegrad sa 663.830 KM, ŠG ‘Doboj’ sa 633.674 KM, Centar sjemensko-rasadničke proizvodnje (CRSP) Doboj sa 543.148 maraka, ‘Zelengora’ Kalinovik sa 201.698 KM, ‘Rudo’ iz Rudog sa 183.352 KM. Potom slijedi ŠG ‘Čemernica’ Kneževo sa 116.582 KM i Šumarska kuća ‘Ognjište’ sa 63.008 maraka”, pojasnio je Laketić za “Nezavisne novine”. S druge strane, 21 organizaciona jedinica je poslovala pozitivno, a najveću dobit imala je ŠG “Romanija” Sokolac sa 2.608.917 KM.

Razlozi negativnog poslovanja, prema njegovim riječima, višestruki su.

“Specifičan je, na primjer, ŠG ‘Panos’ iz Višegrada, gdje je većina šumskih drvnih sortimenata crni bor, za koji nema potražnje. Pored toga, problemi su i nedostatak radne snage kod izvođača radova na poslovima sječe i izvoza. Imali smo velike probleme u prvoj polovini godine kada su u pitanju vremenski uslovi, jer nije bilo ostvarenja fizičkog obima proizvodnje. U trećem kvartalu je bilo nešto bolje, ali smo dosta nadoknadili u četvrtom, mnogo više nego što je bio plan”, naglašava Laketić.

Kada su na kraju 2023. godine bili objavljeni rezultati poslovanja u “Šumama Srpske” do kraja septembra te godine, resorni ministar Savo Minić kazao je da će nakon cjelokupnog godišnjeg bilansa dio menadžmenta u ŠG sigurno postati bivši jer su poslovali loše.

Ali, jedini koji je u ovoj godini ostao bez rukovodeće pozicije je Slaven Gojković, sada već bivši vršilac dužnosti direktora “Šuma RS”, koji je smijenjen. Ostalih 11, čini se u ovom trenutku, preživjeće “sječu”.

Međutim, Laketić podsjeća da je u 2023. godini i te kako bilo smjena u “Šumama”.

“U prošloj godini, gdje god je bilo loše poslovanje, izvršene su kadrovske promjene. Promijenjeni su direktori u Banjaluci, Ribniku, Kotor Varošu, Foči, Srebrenici, Čajniču, Višegradu, Foči, Driniću”, napominje Laketić.

Prema njegovim riječima, iako su “Šume RS” 2023. godinu završile pozitivno, to je nedovoljno dobro i daleko od očekivanog.

“Kada sve saberemo, mnogo je manja potražnja nego prethodnih godina, zato što sa drugih strana ulaze drugi sortimenti. Manja je potražnja i kada je u pitanju četinarsko drvo, tu je najveći problem u Šipovu. Kada je u pitanju lišćarsko drvo, došlo je do značajnih poremećaja jer sortimenti dolaze iz Ukrajine i drugih država. Takođe, mala je potražnja i zato što nismo imali ‘jaču’ ogrevnu sezonu. Pored toga, imali smo i zabranu izvoza, pa su ostale velike zalihe”, pojašnjava Laketić.

Ipak, kako kaže, 2024. godina obećava, jer je u prvom kvartalu situacija znatno bolja, prije svega zbog odličnih vremenskih uslova.

“Zbog zimskih mjeseci, u prvom kvartalu uvijek planiramo manju proizvodnju, računamo da je plan negdje oko 15 odsto godišnje. Međutim, u tri mjeseca je taj plan premašen, pa smo imali izvršenje od oko 19 odsto godišnjeg plana. I dalje za određenim sortimentima nema potražnje, zbog blage zime, a i kraj je grijne sezone. Ali, očekujemo da se i to normalizuje”, zaključio je Laketić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Tmurno, ponegdje slaba kiša i snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se nastavlja tmurno, ponegdje i maglovito vrijeme, sa kišom na istoku i sjeveroistoku, a na planinama na istoku sa slabim snijegom.

Na jugu je ujutro moguća slaba kiša, a tokom dana biće suvo uz sunčane periode i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar sjevernih smjerova ili promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Јutarnja temperatura vazduha od tri do šest, na jugu oko devet, u višim predjelima od nule, a najviša dnevna od pet do devet, na jugu do 15, u višim predjelima od dva stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH zatvorena prva pumpa zbog AMERIČKIH SANKCIJA NIS-U

Američke sankcije ruskim naftnim kompanijama koje posluju u Srbiji i BiH dovele su do zatvaranja Gazpromove benzinske pumpe u Veljacima, na području Ljubuškog.

Ova pumpa, smještena svega dva kilometra od granice sa Hrvatskom i graničnog prelaza Orah-Orahovlje, proteklih godina bila je omiljeno mjesto za točenje goriva mnogih Vrgorčana, jer je bilo jeftinije, kao i stranih turista na putu ka Međugorju i hercegovačkim oazama Kravici i Koćušim prenosi Slobodna Dalmacija.

Pumpa je neko vrijeme bila u privatnom vlasništvu, ali nakon snažnog ulaska ruskog-srpskog kapitala u BiH završila je u portfelju Gazproma.

Proteklih sedmica, kako navodi splitski portal, sve je ukazivalo na to da će zatvoriti svoja vrata. Naime, kupci koji su dolazili da natoče gorivo u svoje automobile mogli su plaćati isključivo gotovinom, a police sa slatkišima i pićima svakim danom bile su sve praznije.

U Bosni i Hercegovini Naftna industrija Srbije (NIS) posluje preko svojih sestrinskih kompanija NIS Petrol Banjaluka i G-Petrol Sarajevo, sa 42 benzinske pumpe i oko 500 radnika.

Vlasnik NIS-a od 2008. godine je ruski energetski gigant Gazprom Neft, koji drži 56,15% akcija, dok ostatak pripada Republici Srbiji i manjim akcionarima.

Nastavi čitati

Društvo

LIDL ZAVRŠIO MEGACENTAR U BIH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica (VIDEO)

Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno