Connect with us

Društvo

VIŠESTRUCI RAZLOZI NEGATIVNOG POSLOVANJA: “Šume Srpske” za godinu dana u manjku od pet miliona KM

“Šume Republike Srpske” na kraju 2023. godine prijavile su dobit od 2,3 miliona KM, čime su u značajnoj mjeri anulirale gubitak sa polovine te godine, kada je finansijski saldo imao predznak od čak minus 5,1 milion KM.

Ali, uprkos ovim podacima, ne može se sakriti činjenica da je prošla godina bila mnogo lošija nego 2022, kada su “Šume” imale dobit od 7,754 miliona KM, što znači da su za godinu dana izgubile više od pet miliona KM.

“Kada se u obzir uzme kompletno finansijsko poslovanje u 32 organizacione jedinice u ‘Šumama Republike Srpske’, ukupan prihod je bio 253.560.525 KM, a rashod 251.236.143 marke, što znači da je neto dobit bila 2.324.382 KM”, kazao je Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Ono što je takođe razlika u odnosu na septembar prošle godine jeste to da se smanjio i broj organizacionih jedinica koje su poslovale negativno, pa je broj sa tadašnjih 16 pao na 11. Ipak, ukupan gubitak koji su ostvarile te jedinice iznosio je 5,8 miliona KM, a prednjači ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš sa gubitkom od 924.573 KM.

“Nakon njih, slijedi ŠG ‘Maglić’ Foča sa 918.895 maraka, zatim ŠG ‘Drina’ Srebrenica sa 778.313 KM, ‘Vučevica’ Čajniče sa 765.565 KM, ‘Panos’ Višegrad sa 663.830 KM, ŠG ‘Doboj’ sa 633.674 KM, Centar sjemensko-rasadničke proizvodnje (CRSP) Doboj sa 543.148 maraka, ‘Zelengora’ Kalinovik sa 201.698 KM, ‘Rudo’ iz Rudog sa 183.352 KM. Potom slijedi ŠG ‘Čemernica’ Kneževo sa 116.582 KM i Šumarska kuća ‘Ognjište’ sa 63.008 maraka”, pojasnio je Laketić za “Nezavisne novine”. S druge strane, 21 organizaciona jedinica je poslovala pozitivno, a najveću dobit imala je ŠG “Romanija” Sokolac sa 2.608.917 KM.

Razlozi negativnog poslovanja, prema njegovim riječima, višestruki su.

“Specifičan je, na primjer, ŠG ‘Panos’ iz Višegrada, gdje je većina šumskih drvnih sortimenata crni bor, za koji nema potražnje. Pored toga, problemi su i nedostatak radne snage kod izvođača radova na poslovima sječe i izvoza. Imali smo velike probleme u prvoj polovini godine kada su u pitanju vremenski uslovi, jer nije bilo ostvarenja fizičkog obima proizvodnje. U trećem kvartalu je bilo nešto bolje, ali smo dosta nadoknadili u četvrtom, mnogo više nego što je bio plan”, naglašava Laketić.

Kada su na kraju 2023. godine bili objavljeni rezultati poslovanja u “Šumama Srpske” do kraja septembra te godine, resorni ministar Savo Minić kazao je da će nakon cjelokupnog godišnjeg bilansa dio menadžmenta u ŠG sigurno postati bivši jer su poslovali loše.

Ali, jedini koji je u ovoj godini ostao bez rukovodeće pozicije je Slaven Gojković, sada već bivši vršilac dužnosti direktora “Šuma RS”, koji je smijenjen. Ostalih 11, čini se u ovom trenutku, preživjeće “sječu”.

Međutim, Laketić podsjeća da je u 2023. godini i te kako bilo smjena u “Šumama”.

“U prošloj godini, gdje god je bilo loše poslovanje, izvršene su kadrovske promjene. Promijenjeni su direktori u Banjaluci, Ribniku, Kotor Varošu, Foči, Srebrenici, Čajniču, Višegradu, Foči, Driniću”, napominje Laketić.

Prema njegovim riječima, iako su “Šume RS” 2023. godinu završile pozitivno, to je nedovoljno dobro i daleko od očekivanog.

“Kada sve saberemo, mnogo je manja potražnja nego prethodnih godina, zato što sa drugih strana ulaze drugi sortimenti. Manja je potražnja i kada je u pitanju četinarsko drvo, tu je najveći problem u Šipovu. Kada je u pitanju lišćarsko drvo, došlo je do značajnih poremećaja jer sortimenti dolaze iz Ukrajine i drugih država. Takođe, mala je potražnja i zato što nismo imali ‘jaču’ ogrevnu sezonu. Pored toga, imali smo i zabranu izvoza, pa su ostale velike zalihe”, pojašnjava Laketić.

Ipak, kako kaže, 2024. godina obećava, jer je u prvom kvartalu situacija znatno bolja, prije svega zbog odličnih vremenskih uslova.

“Zbog zimskih mjeseci, u prvom kvartalu uvijek planiramo manju proizvodnju, računamo da je plan negdje oko 15 odsto godišnje. Međutim, u tri mjeseca je taj plan premašen, pa smo imali izvršenje od oko 19 odsto godišnjeg plana. I dalje za određenim sortimentima nema potražnje, zbog blage zime, a i kraj je grijne sezone. Ali, očekujemo da se i to normalizuje”, zaključio je Laketić.

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno