Connect with us

Društvo

VIŠESTRUCI RAZLOZI NEGATIVNOG POSLOVANJA: “Šume Srpske” za godinu dana u manjku od pet miliona KM

“Šume Republike Srpske” na kraju 2023. godine prijavile su dobit od 2,3 miliona KM, čime su u značajnoj mjeri anulirale gubitak sa polovine te godine, kada je finansijski saldo imao predznak od čak minus 5,1 milion KM.

Ali, uprkos ovim podacima, ne može se sakriti činjenica da je prošla godina bila mnogo lošija nego 2022, kada su “Šume” imale dobit od 7,754 miliona KM, što znači da su za godinu dana izgubile više od pet miliona KM.

“Kada se u obzir uzme kompletno finansijsko poslovanje u 32 organizacione jedinice u ‘Šumama Republike Srpske’, ukupan prihod je bio 253.560.525 KM, a rashod 251.236.143 marke, što znači da je neto dobit bila 2.324.382 KM”, kazao je Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Ono što je takođe razlika u odnosu na septembar prošle godine jeste to da se smanjio i broj organizacionih jedinica koje su poslovale negativno, pa je broj sa tadašnjih 16 pao na 11. Ipak, ukupan gubitak koji su ostvarile te jedinice iznosio je 5,8 miliona KM, a prednjači ŠG “Vrbanja” Kotor Varoš sa gubitkom od 924.573 KM.

“Nakon njih, slijedi ŠG ‘Maglić’ Foča sa 918.895 maraka, zatim ŠG ‘Drina’ Srebrenica sa 778.313 KM, ‘Vučevica’ Čajniče sa 765.565 KM, ‘Panos’ Višegrad sa 663.830 KM, ŠG ‘Doboj’ sa 633.674 KM, Centar sjemensko-rasadničke proizvodnje (CRSP) Doboj sa 543.148 maraka, ‘Zelengora’ Kalinovik sa 201.698 KM, ‘Rudo’ iz Rudog sa 183.352 KM. Potom slijedi ŠG ‘Čemernica’ Kneževo sa 116.582 KM i Šumarska kuća ‘Ognjište’ sa 63.008 maraka”, pojasnio je Laketić za “Nezavisne novine”. S druge strane, 21 organizaciona jedinica je poslovala pozitivno, a najveću dobit imala je ŠG “Romanija” Sokolac sa 2.608.917 KM.

Razlozi negativnog poslovanja, prema njegovim riječima, višestruki su.

“Specifičan je, na primjer, ŠG ‘Panos’ iz Višegrada, gdje je većina šumskih drvnih sortimenata crni bor, za koji nema potražnje. Pored toga, problemi su i nedostatak radne snage kod izvođača radova na poslovima sječe i izvoza. Imali smo velike probleme u prvoj polovini godine kada su u pitanju vremenski uslovi, jer nije bilo ostvarenja fizičkog obima proizvodnje. U trećem kvartalu je bilo nešto bolje, ali smo dosta nadoknadili u četvrtom, mnogo više nego što je bio plan”, naglašava Laketić.

Kada su na kraju 2023. godine bili objavljeni rezultati poslovanja u “Šumama Srpske” do kraja septembra te godine, resorni ministar Savo Minić kazao je da će nakon cjelokupnog godišnjeg bilansa dio menadžmenta u ŠG sigurno postati bivši jer su poslovali loše.

Ali, jedini koji je u ovoj godini ostao bez rukovodeće pozicije je Slaven Gojković, sada već bivši vršilac dužnosti direktora “Šuma RS”, koji je smijenjen. Ostalih 11, čini se u ovom trenutku, preživjeće “sječu”.

Međutim, Laketić podsjeća da je u 2023. godini i te kako bilo smjena u “Šumama”.

“U prošloj godini, gdje god je bilo loše poslovanje, izvršene su kadrovske promjene. Promijenjeni su direktori u Banjaluci, Ribniku, Kotor Varošu, Foči, Srebrenici, Čajniču, Višegradu, Foči, Driniću”, napominje Laketić.

Prema njegovim riječima, iako su “Šume RS” 2023. godinu završile pozitivno, to je nedovoljno dobro i daleko od očekivanog.

“Kada sve saberemo, mnogo je manja potražnja nego prethodnih godina, zato što sa drugih strana ulaze drugi sortimenti. Manja je potražnja i kada je u pitanju četinarsko drvo, tu je najveći problem u Šipovu. Kada je u pitanju lišćarsko drvo, došlo je do značajnih poremećaja jer sortimenti dolaze iz Ukrajine i drugih država. Takođe, mala je potražnja i zato što nismo imali ‘jaču’ ogrevnu sezonu. Pored toga, imali smo i zabranu izvoza, pa su ostale velike zalihe”, pojašnjava Laketić.

Ipak, kako kaže, 2024. godina obećava, jer je u prvom kvartalu situacija znatno bolja, prije svega zbog odličnih vremenskih uslova.

“Zbog zimskih mjeseci, u prvom kvartalu uvijek planiramo manju proizvodnju, računamo da je plan negdje oko 15 odsto godišnje. Međutim, u tri mjeseca je taj plan premašen, pa smo imali izvršenje od oko 19 odsto godišnjeg plana. I dalje za određenim sortimentima nema potražnje, zbog blage zime, a i kraj je grijne sezone. Ali, očekujemo da se i to normalizuje”, zaključio je Laketić.

Društvo

AMERIČKE CARINE POGAĐAJU BIH: Firme gube ugovore s EU

Nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 30 odsto na uvoz određenih proizvoda iz Evropske unije, negativne posljedice počinju se osjećati i u Bosni i Hercegovini.

Zoran Škrebić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske, ističe za “Nezavisne novine” da su pojedine firme iz BiH, koje su radile lon poslove za evropske kompanije, počele bilježiti otkazivanje ugovora.

“Riječ je o robi koja se iz Evrope dalje plasirala na američko tržište, a sada je pogođena povećanjem carina. To su uglavnom firme iz prerađivačke i obućarske industrije. Naša prerađivačka industrija već je u problemima, prošle godine zabilježen je pad proizvodnje od oko sedam odsto. Tako da povećanje carina dodatno pogađa evropske trgovinske partnere, što ozbiljno ugrožava i našu industriju”, upozorava Škrebić.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, za “Nezavisne novine” kazao je da su partneri iz Evropske unije uveliko počeli da otkazuju ugovore domaćim preduzećima.

“Ovo je problem za koji nismo bili spremni. Trenutno nemamo alternativne ugovore kojima bismo mogli popuniti praznine koje nastaju otkazivanjem postojećih poslova. Očekujemo konkretne informacije i poteze, kako od Vlade Republike Srpske tako i od resornog ministarstva”, kazao je Pazurević

Kako je istakao, trenutna situacija je zatekla privrednike koji su izvozno orijentisani, ali se nadaju da će u budućnosti moći računati na nove ugovore s evropskim partnerima.

“Ako se ovakvo stanje nastavi, realno je da počnemo razmišljati o zatvaranju firmi, odnosno da firme počnu da stavljaju ključ u bravu, jer drugog rješenja nemamo, sve što radimo, radimo za evropsko tržište. A ako izgubimo pristup tom tržištu, nemamo kome izvoziti”, kazao je Pazurević.

Sa druge strane Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da se efekti povećanih carina još analiziraju.

“Kompanije već imaju ranije dogovorene ugovore za ovu godinu. Riječ je o firmama koje su stabilno pozicionirane u globalnim lancima snabdijevanja, naročito kada je riječ o tržištu Evropske unije. To se posebno odnosi na metalsku, automobilsku i industriju namještaja”, navodi Jašarspahić.

Dodaje da 75 odsto ukupnog izvoza iz BiH ide upravo u Evropsku uniju te da direktne posljedice američkih carina možda trenutno nisu vidljive, ali upozorava na potencijalne rizike.

“Ako evropske kompanije izgube ugovore i poziciju na američkom tržištu zbog carina, takve posljedice mogu se indirektno preliti i na bh. firme. U tom slučaju moguće je očekivati i ekonomske probleme kod nas. Sigurno je da bi naše kompanije to osjetile”, poručio je Jašarspahić.

Ekonomista Admir Čavalić ranije je kazao da smatra da su negativni rezultati vrlo izvjesni, posebno za domaće izvoznike u Sjedinjene Američke Države.

“Tu bih posebno akcentirao namjensku industriju. Vidimo već sada proteklih 15-20 dana da imamo turbulenciju u nekim kompanijama namjenske industrije u Federaciji BiH, gdje se smanjuju potencijali dobiti. Imamo neke najave restrukturiranja poslovanja”, kazao je ranije Čavalić.

Nastavi čitati

Društvo

Tukao ženu pred djetetom, kćerka molila: “NE, TATA”

Prijedorčanin S.Đ. nepravosnažno je osuđen u prijedorskom Osnovnom sudu na dvije godine zatvora zbog nasilja nad vanbračnom suprugom koju je, prema optužnici na osnovu koje je osuđen, tukao pred tada dvogodišnjim djetetom govoreći joj da se pozdravi s djetetom jer će je odnijeti na groblje i zakopati, dok je dijete molilo “Ne tata”.

Kako saznaju “Nezavisne novine” u pitanju je nepravosnažna presuda na koju je uložena žalba.

Pomenutom presudom optuženi je dužan platiti troškove postupka na ime sudskog paušala u iznosu od 500 KM te troškove vještačenja u iznosu od 300 KM, a sve to u roku od 30 dana po pravosnažnosti presude.

Podsjećamo, protiv njega je optužnicu podiglo Okružno javno tužilaštvo Prijedor koje ga je teretilo da je krivično djelo počinio 20. avgusta 2020. godine, u periodu od jedan čas do 1.30 u kući oštećene-bivše vanbračne supruge i to u prisustvu djeteta.

Kako se navodilo u optužnici na osnovu koje je izrečena presuda, u tom periodu došao je do kuće u kojoj ona stanuje sa maloljetnom djecom.

“Optuženi je prišao ulaznim vratima i kucao, a kada mu žena nije htjela otvoriti, nasilno je provalio ulazna vrata, ušao u kuću te je rukom udario po ruci, usljed čega joj je telefon ispao na pod“, navodilo se u optužnici.

Nasilnik je potom rukama uhvatio ženu za vrat te je prislonio uz regal govoreći: “Znaš li da ti je ovo posljednja noć? Znaš li da ti je ovo posljednji dan? Ubiću te, ubiću te!”.

Tom prilikom je ženi psovao mrtvog oca i majku, sestru, djecu…

Kada se probudila njihova zajednička maloljetna kćerka (2018), i počela plakati, pustio je ženu da joj priđe, govoreći joj: “Pozdravi se s njom, ovo ti je zadnja noć jer ću te ubiti, odnijeti na groblje i zakopati!”.

Kako se navodilo u optužnici, kada je žena krenula da kćerki donese vodu, nasilnik ju je pred djetetom oborio na pod. Dok je ležala na leđima, rukom je držao njenu ruku, a nogom klečao na njenom stomaku.

“Kada mu je rekla da je pusti jer boli, odgovorio joj je: ‘Otkad mrtvaca može boljeti!’. Oštećena je zadobila povrede u vidu hematoma na području lijeve nadlaktice, četiri hematoma na području desne nadlaktice, zatim ogrebotine ispod vrata, te hematome u donjem desnom kvadrantu abdomena, dva hematoma u lijevom dijelu abdomena i jedan sa bočne lijeve strane abdomena” navodilo se u optužnici.

Kada je dijete sišlo s kreveta i reklo “Ne, tata”, on je pustio ženu uz verbalne prijetnje da će je ubiti ukoliko pozove policiju, a zatim joj je telefon bacio u hodnik.

Nastavi čitati

Društvo

PROTEST POLJOPRIVREDNIKA U SARAJEVU: Pred Vladu FBiH dolazi 50 traktora

Poljoprivrednici u Federaciji BiH najavili su za danas protest ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo zbog višemjesečnih kašnjenja u isplati podsticaja.

Osim isplate podsticaja koja kasni već osam mjeseci, poljoprivrednici traže i da bude pojednostavljena procedura za ostvarivanje ovih prava.

Poljoprivrednici su nezadovoljni i izostankom dijaloga izvršne vlasti sa njihovim predstavnicima.

Ispred sjedišta kantonalne Vlade očekuje se 50 traktora, javljaju federalni mediji.

Protest je zakazan za simboličnih pet do 12.00.

(Srna)

Nastavi čitati

Aktuelno