Connect with us

Društvo

VISOKE CIJENE ODREĐUJU BROJ TEGLI Građani krenuli u pripremu zimnice

Građani koji su riješeni i ove godine da prave zimnicu, već su ozbiljno krenuli u pripreme. Skupo jeste, ali od tradicije se ne odustaje. Zauzvrat, smanjiće količinu tegli.

Na banjalučkoj stočnoj pijaci nema onih uobičajenih gužvi, ni mnoštva kamiona sa povrćem. Ipak, svaki dan se po nešto pazari za zimnicu.

Kilogram paradajza ovdje košta od 1,5 do četiri marke, dok su patlidžan, paprike i šljive po dvije marke.

Preprodavci diktiraju cijene.

Prodavci tvrde da cijene nisu mnogo rasle u odnosu na prošlu godinu.

– Domaćice su još prije dvije nedjelje počele da uzimaju paradajz za sos i kečap. Kilogram košta 1,50 KM, a kada se uzima na gajbu bude i 1,20 KM. To je zreli paradajz, ima po neku flekicu i oštećenje, ali je za te stvari najljepši. Onaj za jelo je skuplji, kod nas proizvođača je tri marke, a kod preprodavaca i više od četiri – govori Stojanka Ješić iz Srpca.

Podsjeća da je sve u proizvodnji poskupjelo, i to trostruko, skuplja je prihrana, najloni, zaštita, pa ipak cijena paradajza je ista kao i prošle godine. Istina, lani je poskupjela.

Za vreću paprika od šest kilograma građani trebaju izdvojiti 8 maraka, a 6 KM košta manja vreća, od četiri kilograma. Međutim, prava je lutrija da li će vas na pijaci i sutra dočekati današnje cijene.

– Vreća krastavaca trenutno je 13 maraka. Bila je 20 KM prije sedam dana, a u jednom momentu čak i po pet maraka. Zašto, ne znam. Preprodavci su ti koji drže monopol, a ja se ravnam prema ostalima na pijaci – tvrdi jedan prodavac.

Cijene se mijenjaju iz dana u dan

Slično varira i cijena kupusa. Kilogram ovog povrća trenutno košta jednu marku.

– Cijene se mijenjaju od dana do dana, jedan put je marka, sutra je 70 feninga, a prekosutra 1,20 KM. Sve zavisi od ponude i potražnje; kad je više robe, onda je jeftinije, a ako fali robe, cijene idu gore. Pijaca je takva generalno, ali ova godina je specifična. Isto tako je i s paprikom; danas je dvije marke za kilogram, a neki dan bila je marku ako uzimaš na karton – priča nam prodavačica Julijana.

Sve je to, tvrdi ona, zato što u Banjaluci nema mušterija.

– Nije inflacija, već jednostavno ima viška robe na pijaci, a manjak kupaca. Ljudi uzimaju po kilogram, dva – govori ona.

I prodavac Dragan T. svjedoči da još nije neka potražnja među kupcima, ali nada se da će biti bolje. Cijene jesu više nego lani, ali nešto malo, tvrdi on.

Kvalitetnije nego u prodavnicama

Banjalučanka Dijana već je pazarila većinu povrća koje će iskoristiti za zimnicu, a praviće sve redom – od pinđura, kuvanog paradajza, šarene salate, cveklu, kisele paprike, džem od šljiva i smokava.

– Jeste skupo, ali može se probrati, ne mora čovjek za kuvanje da kupi baš taj paradajz od četiri marke. Svi kupujemo i pravimo prema svojim mogućnostima, ja ću ovaj put pripremiti nekih dvadeset litara kuvanog paradajza, a ranije sam pravila i više. Tačno je da se čovjek mora dosta potruditi, treba dosta vremena za taj posao, ali isto tako znam da se nigdje ne može kupiti zimnica bez konzervansa i bez šećera kao što ja pravim – ispričala je ova domaćica.

Nisu je ipak cijene nagnale da kuva manje zimnice, već mala ostava u stanu.

priprema paprika za ajvar
FOTO: SRPSKAINFO

Međutim, za baku Biserku, koju smo zatekli na pijaci, sve je skupo. Ali, i to je opet bolje, kaže, od onoga što se nudi u prodavnicama.

– Sad sam kupila paradajz za jesti, jer po piljarama u naseljima deru sa cijenama. To je katastrofa. Mi smo penzioneri i nama je svaki dinar zlata vrijedan. Za zimnicu praviti samo šarenu salatu, kupus i peći ćemo crvene paprike. To je to. Moja djeca su vani, nemam kome ni pripremati, samo za nas dvoje – rekla nam je ona.

Što se tiče gotove zimnice, cijena tegle kiselih krastavca u prodavnicama kreće se od 3 do četiri marke, dok je tegla paprika nešto skuplja. Ajvar koji je uvek bio prava zimska poslastica košta od šest do devet maraka.

Direktor fabrike za preradu voća i povrća iz Bijeljine, Stevo Filipović, kaže da su kod njih cijene proizvoda ostale na prošlogodišnjem nivou. Ipak, loša godina je nepovoljno uticala na kvalitet proizvoda.

– Zbog kiša u aprilu i maju, vremenskih nepogoda sa gradom, kvalitet proizvoda je na minimalnom nivou. Paprike koje danas dođu ako se ne prerade, sutra su već trule. Velika je koncentracija tečnosti, a mali sadržaj voćnih šećera, i to je zaista problem na koji, nažalost, ne možemo uticati – izjavio je Filipović.

Povrće u baštama tek pristiže

Sa druge strane, oni koji uzgajaju svoje povrće na pripremu zimnice će još pričekati, jer plodovi tek sada pristižu.

– Sve kasni, ono što smo trebali da beremo krajem jula, tek sada stiže. Povrće na pijaci je uglavnom iz plastenika i uvoza, paprika stiže iz Makedonije, većina povrća je iz Albanije, a naše povrće koje gajimo na otvorenom dospijeva tek sada – pojašnjava Milka Tamamović iz Banjaluke, koja vodi udruženje „Gradske bašte“.

Ona godinama uzgaja povrće za lične potrebe, a cijene su, priča, danas mnogo veće nego što su bile u prethodnom periodu. Ova sezona je bila i posebno teška. Ipak, koliko je sve loše izgledalo na početku, prinos je, ocjenjuje naša sagovornica, na kraju ispao i solidan.

– Veoma teško je bilo ove godine, daleko je manje plodova jer su vremenske prilike bile ekstremne – od suša, poplava, bolesti, najezde puževa, smrdibuba, nema šta se nije izredalo, evo sad su i ptice navalile na paradajz. Očito je da je daleko manji rod ove godine nego prethodnih. Ja sam paradajz sadila pet puta, polovinom maja stradao je od poplava, a poslije su ga napali puževi – ispričala je Tamamovićeva.

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno