Connect with us

Svijet

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA, DOBAR SLUGA ILI ZAO GOSPODAR! Zašto strepimo od novih tehnologija

Od nepoznanice do najčešće korišćenog pojma savremene tehnologije – to je put koji je prešla veštačka inteligencija.

Upućeni izdvajaju prednosti koje donosi ako se pravilno primenjuje, dok jedan dio javnosti strepi od nove tehnologije. Ipak, brzina kojom vještačka inteligencija ulazi u sve sfere života ne ostavlja nam mnogo vremena za razmišljanje.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovečanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka, pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju.

Kad je britanski matematičar i kriptograf Alan Tjuring tokom Drugog svjetskog rata osmislio uređaj za dešifrovanje poruka njemačke mornarice, malo ko je mogao da nasluti da je postavljen temelj tehnološkoj oblasti koja će u godinama koje dolaze umnogome uticati na razvoj čovječanstva. Od tada do danas, naučnici razvijaju mašine ili računarske sisteme koji, raspolažući velikom količinom podataka, pokušavaju da simuliraju ljudsku inteligenciju.

„Sposobnost da mašine, od računara pa do robota, mogu da donose odluke, reaguje na podražaje iz okruženja i da urade nešto korisno po nas. Da nam pomognu. Što bismo rekli mi u robotici – da kolaborativno rade s nama”, objašnjava prof. dr Zoran Miljković sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

„Njena mogućnost da napredno analizira velike količine podataka. To je njen sav potencijal i benefit koji mi možemo koristiti kroz različite oblasti i sektore. Razvoj autonomnih sistema, vozila, roboti, dronovi… Ono što je interesantno je da ona na svim poljima može da doprinese“, rekla je Dragana Šutović Ilić ispred Centra za 4. industrijsku revoluciju.

Praktična primena te tehnologije možda je najvidljivija na polju medicine.

Raspolažući milionima podataka, sistemi pomažu lekarima pri uspostavljanju dijagnoza, odabiru terapije, prevenciji rizika. Na primer, pruža se mogućnost za analizu na stotine hiljada mamograma u jednom danu, za šta bi lekarima bile potrebne godine.

„Unapređenje dijagnostike, terapije, optimizacija, personalizovane medicine na osnovu karakteristika pojedinca, razvoj novih lekova i ubrzana istraživanja na osnovu podataka koju VI može da analizira, i da dâ potencijalna rešenja“, dodaje Šutović Ilićeva.

Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko želimo da maksimalno iskoristimo potencijale veštačke inteligencije i umanjimo negativne posledice, nephodna je hitna zakonska reguliva.

Da je vrag odneo šalu postali su svesni i zvaničnici širom sveta, pa je na konferencijama, uz potencijalna ratna žarišta, veštačka inteligencija glavna tema.

Srbija je 2020. usvojila petogodišnju Strategiju razvoja te tehnologije, a nedavno je započeta izrada nove.

„Nas četrdesetak sada radimo po drugi put Strategiju razvoja VI u Srbiji do 2030. godini. Intenzivno radimo na tome. Regulativa će biti bazirana na svim merama i indikatorima koje ćemo uspostaviti i koji već postoje”, naglašava profesor Miljković.

Osim Zakonske regulative, pred Vladom je i izazov da se uspostavi mreža socijalne zaštite i ponude programi prekvalifikacije radnicima kako bi savladali osnove veštačke inteligencije i bili konkurentniji na tržištu rada.

Mlađe generacije trebalo bi nešto spremnije da dočekaju novu tehnološku eru, jer se o veštačkoj inteligenciji uči već u osnovnoj školi.

Svijet

RUSI PORINULI PODMORNICU koja nosi “ORUŽJE SUDNJEG DANA” (VIDEO)

U ruskom brodogradilištu Sevmash u Severodvinsku prekjuče je porinuta „Khabarovsk“ – prva serijska podmornica nove klase, dizajnirana za nošenje nuklearnih „gigatorpeda“ Posejdon.

„Danas je za nas veliki dan – teška nuklearna raketna krstarica Khabarovsk porinuta je iz poznatog brodogradilišta Sevmash“, izjavio je ministar odbrane Andrej Belousov nakon što je komandant mornarice, admiral Aleksandar Moisejev, razbio tradicionalnu bocu šampanjca o trup podmornice, prenosi The Barents Observer.

„Oružje sudnjeg dana“

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je na Telegramu da će nova podmornica nositi robotske oružane sisteme „za različite namjene“. Glavno naoružanje „Khabarovska“ biće Posejdon, „oružje sudnjeg dana“ kakvo, prema tvrdnjama ruske strane, do sada nije viđeno.

Riječ je o bespilotnom podvodnom vozilu u obliku ogromnog torpeda, koje ima sopstveni nuklearni reaktor za pogon i interkontinentalni domet. Naoružano je termonuklearnom bojevom glavom, a dizajnirano za drugi udar – odnosno napade na obalne ciljeve preko Atlantika ili Pacifika. Informacije koje navodi ruska strana o „oružju sudnjeg dana“ nisu nezavisno potvrđene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin još 2018. godine najavio je razvoj ovog oružja, a ranije ove sedmice izjavio je da je sprovedeno uspješno testiranje Posejdona, uključujući i pokretanje njegovog reaktora. Pretpostavlja se da je testiranje obavljeno u Karskom moru, istočno od arhipelaga Nova Zemlja.

Potpuno nova klasa podmornice

Javnosti je bilo poznato vrlo malo detalja o novoj podmornici prije subotnjeg porinuća, iako je njena gradnja započela još u julu 2014. godine. Ruska mornarica klasifikuje je kao „tešku raketnu krstaricu“, ali se u suštini radi o potpuno novoj klasi podmornica. Umjesto krstarećih ili balističkih projektila, „Khabarovsk“ će nositi do šest nuklearnih megatorpeda Posejdon.

Fotografije s ceremonije, koje je objavilo brodogradilište Sevmash, prikazuju samo zadnji dio podmornice. Dizajn krmenog dijela trupa sličan je podmornicama klase Borej-A, a vidljiv je i djelimično prekriven sistem propulzije.

Slijede testiranja i nova plovila

Ministar odbrane Belousov naglasio je da podmornica „još uvijek mora proći niz pomorskih ispitivanja“. Kod novih nuklearnih podmornica taj proces obično traje najmanje godinu dana prije zvanične primopredaje mornarici.

U međuvremenu, gradnja drugog plovila iste klase – koje će nositi ime Uljanovsk – započela je 2017. godine, ali nije objavljeno kada se očekuje njegovo porinuće.

Pretpostavlja se da će jedna od ovih podmornica služiti u Sjevernoj, a druga u Pacifičkoj floti. U programu razvoja i testiranja drona Posejdon do sada su korišćene modifikovana podmornica klase Oscar-II – Belgorod, dizel-električna podmornica Sarov te površinska plovila Akademik Aleksandrov i Zvezdočka, prenosi Nova.

Nastavi čitati

Svijet

LUKOIL U PLAMENU: Pogledajte napad dronovima na ključnu rafineriju u Rusiji

Ukrajinski napadi dronovima pogodili su ključne industrijske i energetske objekte u Rusiji, uključujući ogromnu rafineriju Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez u Kstovu.

Ukrajinski dronovi napali su niz industrijskih i energetskih objekata u Rusiji, što je izazvalo požare u rafinerijama i drugim postrojenjima. Došlo je do masovnog nestanka struje u nekoliko ruskih regiona. Napadi su se dogodili stotinama kilometara od ukrajinske granice, a ciljani su ključni infrastrukturni objekti.

U Volgogradskoj oblasti, nakon napada bespilotnim letjelicama izbio je požar na trafostanici. Guverner Andrej Bočarov potvrdio je da je požar izazvan krhotinama oborenog drona. Dijelovi grada Frolova i susjednih okruga ostali su bez struje, a uzbuna je proglašena širom regiona zbog rizika od novih napada.

Sličan scenario odigrao se u regionu Kursk, gdje je više od 16.000 potrošača u okruzima Rilski, Gluškov i Korenovski ostalo bez struje. Lokalni guverner Aleksandar Hinštajn opisao je napad na trafostanicu kao “neprijateljski udar”. Požar je takođe zahvatio još jednu trafostanicu u selu Belaja, ostavljajući sedam naselja u mraku.

Napad na petrohemijsku industriju
Daleko na istoku, u Baškortostanu, dva drona napala su petrohemijsko postrojenje Sterlitamak rano u utorak ujutro. Guverner Radij Habirov rekao je da su bespilotne letjelice oborene, ali su njihove krhotine prouzrokovale štetu i djelimično urušavanje postrojenja za prečišćavanje vode. Prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.

Ova fabrika, dio hemijskog holdinga Roskhim, proizvodi materijale ključne za:

Naftnu
Prehrambenu
Medicinsku industriju
Jedna od najvećih Lukoilovih rafinerija u plamenu
U regionu Nižnjeg Novgoroda, napad bespilotne letjelice izazvao je požar u industrijskoj zoni grada Kstova, gdje se nalaze ogromna rafinerija Lukoil-Nižnjegorodnaftoorgsintez (NORSI) i petrohemijsko postrojenje SIBUR-Kstovo.

Lokalni mediji izvijestili su o požarima u NORSI-ju, jednoj od najvećih ruskih rafinerija sa godišnjim kapacitetom od 17 miliona tona, koja je takođe ključni snabdjevač širem području Moskve. Ista rafinerija je takođe bila meta 16. oktobra.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana presrela ukupno 85 bespilotnih letjelica u osam regiona:

Voronež
Nižnji Novgorod
Belgorod
Kursk
Volgograd
Lipeck
Baškortostan
Saratov

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN: EU stoji uz Ukrajinu, neće se suočiti sama sa zimom

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je sinoć da EU stoji uz Ukrajinu i da je spremna da pruži neophodnu pomoć kako se ta zemlja ne bi sama suočila sa predstojećom zimom.

“Ukrajina neće biti sama ove zime. EU stoji uz vas i pruža hitnu energetsku pomoć kako bi se podržala Ukrajina u narednim mjesecima”, napisala je Fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži Iks.

Ona je dodala da Evropska komisija istovremeno razmatra opcije za obezbjeđivanje neophodne kontinuirane finansijske podrške Ukrajini.

“Sutra ćemo usvojiti naš Paket proširenja, kojim će biti istaknuta izuzetna posvećenost Ukrajine njenom evropskom putu tokom protekle godine”, navela je predsjednica EK.

Fon der Lajen je naglasila da je poruka Komisije jasna, a to je da je Ukrajina je spremna da ide napred.

Ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu su se intenzivirali prethodnih dana pa su stoga u Ukrajini, prema navodima ukrajinskog javnog servisa Suspilne, na snazi velika isključenja struje i ograničenje kapaciteta distribucije električne energije, a u nedjelju je cjelokupna oblast Donjecka ostala bez struje usljed ruskih udara.

Nastavi čitati

Aktuelno