Connect with us

Društvo

VLADA SRPSKE TRAŽI NOVAC OD GRAĐANA! Da li su narodne obveznice siguran ulog ili rizičan potez?

Na narednoj sjednici Vlade Republike Srpske trebalo bi da bude donesena odluka i utvrđen datum kada će se krenuti sa emisijom štednih (narodnih) obveznica. Ovo je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, koja je rekla da će biti ostavljeno malo duže vremena da se fizička lica mogu prijaviti.

“Nakon sjednice Vlade RS, putem medija će biti oglašeno koji je rok za obveznicu, kolika je kamata, kako se može isplatiti, prije ili poslije roka. Proces upisivanja će biti jednostavan i obavljaće se u pošti, što će ići na teret republičkog budžeta. Jedini trošak za građane koji budu htjeli da upišu obveznice je to što će platiti proviziju platnog prometa. Važno je za građane i Republiku Srpsku da se sredstva i depoziti koji postoje ovdje iskoriste na pravilan način. Ovo je početna faza i sigurno da prva emisija obveznica neće biti nešto velika, ali se nadam da će biti dobar izvor finansiranja. Važno je da građani dobiju solidnu kamatu. Na ovome se dugo radilo i to nije jednostavan posao, te je važno da svaki put emisija bude veća i da se uključi više fizičkih lica”, objasnila je Vidovićeva.

Pitali smo stručnjake šta donose narodne obveznice, da li je to dobra stvar, kako za punjenje budžeta, tako i za građane, te da li će obveznice postati na neki način konkurencija komercijalnim bankama.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da je pravo pitanje da li su obveznice dobra stvar za ekonomiju.

“To što nešto nazivamo narodna štednja je više marketinške prirode. Obveznica je dobra stvar za ekonomiju kao što je dug dobra stvar za ekonomiju, ako dugom stvarate više ekonomije nego što se zadužujete. Iskustvo Republike je 1:7 do 8. Na jednu marku duga stvori se osam maraka ekonomije. To je značajan resurs, kada imate takvu poziciju. Uvijek treba praviti diverzifikaciju izvora finansiranja da ih imate što više. Na kraju, bankama je omiljen depozit stanovništva i mnogo različitih izvora finansiranja. Konkretno, ovo je projekat, prema mom mišljenju, gdje u prvoj fazi ne treba očekivati mnogo. Kraći rokovi, manji iznosi. Na primjer, Republika se samo ove godine zadužila oko sto miliona KM, to su kupile uglavnom banke. Banke su tradicionalni kupci ovih obveznica. Ako posmatramo našu Centralnu banku, ona je tradicionalni kupac obveznica, samo tuđih država. Npr. naših 100 KM trenutno je investirano 58% u obveznice stranih država, ako posmatramo naše devizne rezerve. Ovim projektom je omogućeno da tih 100 KM investirate direktno u obveznicu Republike. To se neće loše odraziti na banke. Kako i bi kad one kupuju obveznice već dugi niz godina, kad je njihov ukupni prihod samo od kamata oko 400 miliona KM, a ako posmatramo da će emisija biti u toku ove godine npr. ukupno 100 miliona putem narodnih obveznica uz kamatu od 5%, to je konkurencija bankama 5 miliona, što na ukupan prihod čini manje od 1%. Da sam vlasnik ili menadžer banke, pozdravio bih ovakvu konkurenciju. Ovo je dobar mehanizam i kvazi monetarne politike u budućnosti i jedan interesantan potez. Na kraju, trenutno obveznicu države ima kroz obveznice ratne štete, budžetskog deficita ili stare devizne štednje preko 6.000 fizičkih lica”, objašnjava Stevanović.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da je ideja dobra i da će emisija uspjeti ukoliko bude dobra infrastruktura i organizacija prodaje.

“Na banke ovo neće imati uticaja, jer se radi o malom obimu novca koji bi možda došao u banke kao depozit ili o malom odlivu depozita, koji će, na kraju krajeva, biti, nakon uplate, depozitni kod banaka”, kazao je Raković za “Nezavisne novine”.

Kako je ranije rečeno iz Vlade RS, građani će dobijati godišnju kamatu od oko pet odsto, što je mnogo isplativije od naknada na oročenu štednju koju nude banke.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije, PONEGDJE MOGUĆA KIŠA

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplije, na sjeveru pretežno sunčano, a u ostalim predjelima promjenljivo oblačno s prolaznom kišom ili pljuskovima ponegdje.

Ujutro se po kotlinama i dolinama rijeka očekuje magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Hercegovini će se poslije podne javiti lokalni razvoji oblačnosti koji će usloviti pljuskove s grmljavinom
Uveče uglavnom suvo uz postepeno razvedravanje sa sjeveroistoka.

Duvaće slab do umjeren vjetar, u Semberiji uveče na udare pojačan, sjeveroistočni do istočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od pet u višim predjelima do 11 na jugoistoku, na jugu do 14, a dnevna od 18 do 23, u višim predjelima od 14 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

DANU SJEĆANJA NA ŽRTVE GENOCIDA u Donjoj Gradini prisustvovalo oko 15.000 GRAĐANA

Danu sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i 80 godina od proboja logoraša iz koncentracionog logora Јasenovac, koji je obilježen danas u Donjoj Gradini, prisustvovalo je oko 15.000 građana iz svih krajeva Republike Srpske i regiona, rečeno je u Ministarstvu unutrašeih poslova Republike Srpske.
Sjećanju na 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Јevreja i 127.000 antifašista, koji su mučki ubijeni, prisustvovali su zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije, te brojni diplomatski predstavnici, građani, učenici i potomci stradalih, kao i domaće i inostrane medijske ekipe.

Iz MUP-a su istakli da su istorijskom času, koji je jutros održan, prisustvovali i učenici Srednje škole unutrašnjih poslova.

Policijski službenici su od ranih jutarnjih časova bili angažovani kako bi najavljene aktivnosti protekle mirno i dostojanstveno.

– Zahvaljujući planskim mjerama i radnjama koje su preduzimane već danima, a čiji je nosilac bila Policijska uprava Prijedor, oko 200 autobusa i 1.000 putničkih vozila je danas bez ikakvih problema posjetilo i napustilo područje Spomen-područja Donja Gradina – naveli su iz MUP-a.

Nastavi čitati

Društvo

TUŽAN DAN I ZA DERVENTU! Obilježene 33 godine od stradanja Srba naselja Čardak

U Derventi su danas u Spomen-kompleksu “Čardak” obilježene 33 godine od stradanja 37 Srba iz derventskog naselja Čardak.

U Crkvi Svetog apostola Tome služena je liturgija, održan parastos i položeni vijenci.

Predsjednik derventskog Udruženja ratnih zarobljenika Drago Knežević istakao je da je većina Srba ubijena na Vaskrs 1992. godine na kućnom pragu, a zločine su počinili pripadnici regularne vojske Hrvatske, potpomognuti paravojnim hrvatsko-bošnjačkim jedinicama iz Dervente.

– Nisu bile pošteđene ni žene, djeca ni starci. Umjesto da se raduju Vaskrsu, brojne porodice su tada zavijene u crno, a stanovništvo odvedeno u logore, iz kojih se jedan broj njih nikada živ nije vratio – rekao je Knežević.

Stradale su čitave porodice – iz kuće Lazarević otac, majka i sin, iz kuće Živković otac, majka i sin, bračni parovi Zorić i Ćudić.

– Zbog onih koji ne znaju da ponovim – na ovom mjestu je bila masovna grobnica, gdje je regularna vojska Hrvatske potpomognuta paravojnim muslimanskim i hrvatskim formacijama ubila 37 mještana Čardaka, od čega je 19 bilo zakopano na ovom mjestu, a druga masovna grobnica je bila na groblju u Modranu sa devet posmrtnih ostataka – rekao je Knežević.

On je dodao da je od nekadašnja 223 logoraša koja su uspjela da dočekaju slobodu i svjedoče brutalnosti koje su proživjeli u logorima danas živo samo njih 90.

– Nema sudskih procesa, imam osjećaj da se čeka da logoraši umru da nema ko da svjedoči. Prošle su 33 godina od stravičnog zločina, a mnogi logoraši nisu dočekali pravdu. Okupljamo se na Mali Vaskrs sa porukom da nećemo odustati od zahtjeva da se procesuiraju odgovorni za zločine – istakao je Knežević.

Veliki broj onih koji nisu uspjeli da se spasu zarobljen je tada i odveden u logore u vojnom skladištu Rabić i bivšem Domu JNA u Derventi, u kojima su izlagani najsurovijim oblicima torture.

Bivši logoraši pričali su da su prvo razdvojili djecu i žene od odraslih muškaraca, da su žene kasnije pustili, ali su ih silovali i maltretirali, dok su muškarci danima bili zatvoreni u ovim logorima.

Zamjenik gradonačelnika Dervente Slaven Gojković rekao je da je danas veoma tužan dan dan za naselje Čardak i Derventu, 33 godine od velikog stradanja naših sugrađana.

– Borimo se da istina izađe na vidjelo. Na nama je da se sjećamo žrtava, pomažemo njihovim porodicama i da nikada ne zaboravimo šta se dogodilo, da njegujemo kulturu sjećanja, da naša pokoljenja znaju šta se dogodilo tokom nesrećnih tanih godina – rekao je novinarima Gojković.

Strahote u logorima tokom 55 dana boravka proživio je Ostoja Šarčević koji je zarobljen 26. aprila 1992. godine i sproveden u logor Dom JNA.

– Iz Doma JNA gdje sam prenoćio, sa drugim logorašima prebačeni smo u logor Rabić, gdje sam proveo 55 dana, nakon čega sam išao na kopanje rovova na Tomasovo brdo odakle sam pobjegao. Sve je strašno, svaki čas imaš osjećaj da ćeš biti strijeljan. Nije bilo hrane, vode – podsjeća Šarčević.

Vijence su položili porodice ubijenih mještana Čardaka, u ime Gradske uprave zamjenik gradonačelnika Slaven Gojković, predsjednik i potpredsjednik Skupštine grada Siniša Jeftić i Tanja Bilić, delegacije Udruženja ratnih zarobljenika, Gradske boračke organizacije, drugih organizacija proisteklih iz Odbrambeno – otadžbinskog rata, predstavnici Policijske stanice Derventa, te predstavnici političkih partija.

Nastavi čitati

Aktuelno