Connect with us

Društvo

VLADA SRPSKE TRAŽI NOVAC OD GRAĐANA! Da li su narodne obveznice siguran ulog ili rizičan potez?

Na narednoj sjednici Vlade Republike Srpske trebalo bi da bude donesena odluka i utvrđen datum kada će se krenuti sa emisijom štednih (narodnih) obveznica. Ovo je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, koja je rekla da će biti ostavljeno malo duže vremena da se fizička lica mogu prijaviti.

“Nakon sjednice Vlade RS, putem medija će biti oglašeno koji je rok za obveznicu, kolika je kamata, kako se može isplatiti, prije ili poslije roka. Proces upisivanja će biti jednostavan i obavljaće se u pošti, što će ići na teret republičkog budžeta. Jedini trošak za građane koji budu htjeli da upišu obveznice je to što će platiti proviziju platnog prometa. Važno je za građane i Republiku Srpsku da se sredstva i depoziti koji postoje ovdje iskoriste na pravilan način. Ovo je početna faza i sigurno da prva emisija obveznica neće biti nešto velika, ali se nadam da će biti dobar izvor finansiranja. Važno je da građani dobiju solidnu kamatu. Na ovome se dugo radilo i to nije jednostavan posao, te je važno da svaki put emisija bude veća i da se uključi više fizičkih lica”, objasnila je Vidovićeva.

Pitali smo stručnjake šta donose narodne obveznice, da li je to dobra stvar, kako za punjenje budžeta, tako i za građane, te da li će obveznice postati na neki način konkurencija komercijalnim bankama.

Ekonomista Saša Stevanović kaže da je pravo pitanje da li su obveznice dobra stvar za ekonomiju.

“To što nešto nazivamo narodna štednja je više marketinške prirode. Obveznica je dobra stvar za ekonomiju kao što je dug dobra stvar za ekonomiju, ako dugom stvarate više ekonomije nego što se zadužujete. Iskustvo Republike je 1:7 do 8. Na jednu marku duga stvori se osam maraka ekonomije. To je značajan resurs, kada imate takvu poziciju. Uvijek treba praviti diverzifikaciju izvora finansiranja da ih imate što više. Na kraju, bankama je omiljen depozit stanovništva i mnogo različitih izvora finansiranja. Konkretno, ovo je projekat, prema mom mišljenju, gdje u prvoj fazi ne treba očekivati mnogo. Kraći rokovi, manji iznosi. Na primjer, Republika se samo ove godine zadužila oko sto miliona KM, to su kupile uglavnom banke. Banke su tradicionalni kupci ovih obveznica. Ako posmatramo našu Centralnu banku, ona je tradicionalni kupac obveznica, samo tuđih država. Npr. naših 100 KM trenutno je investirano 58% u obveznice stranih država, ako posmatramo naše devizne rezerve. Ovim projektom je omogućeno da tih 100 KM investirate direktno u obveznicu Republike. To se neće loše odraziti na banke. Kako i bi kad one kupuju obveznice već dugi niz godina, kad je njihov ukupni prihod samo od kamata oko 400 miliona KM, a ako posmatramo da će emisija biti u toku ove godine npr. ukupno 100 miliona putem narodnih obveznica uz kamatu od 5%, to je konkurencija bankama 5 miliona, što na ukupan prihod čini manje od 1%. Da sam vlasnik ili menadžer banke, pozdravio bih ovakvu konkurenciju. Ovo je dobar mehanizam i kvazi monetarne politike u budućnosti i jedan interesantan potez. Na kraju, trenutno obveznicu države ima kroz obveznice ratne štete, budžetskog deficita ili stare devizne štednje preko 6.000 fizičkih lica”, objašnjava Stevanović.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, smatra da je ideja dobra i da će emisija uspjeti ukoliko bude dobra infrastruktura i organizacija prodaje.

“Na banke ovo neće imati uticaja, jer se radi o malom obimu novca koji bi možda došao u banke kao depozit ili o malom odlivu depozita, koji će, na kraju krajeva, biti, nakon uplate, depozitni kod banaka”, kazao je Raković za “Nezavisne novine”.

Kako je ranije rečeno iz Vlade RS, građani će dobijati godišnju kamatu od oko pet odsto, što je mnogo isplativije od naknada na oročenu štednju koju nude banke.

Related Topics:

Društvo

DRAMATIČNO UPOZORENJE METEOROLOGA! Super El Ninjo i rijetki fenomen u Indijskom okeanu udružuju snage, EVO KAKVA NAS ZIMA ČEKA!

Dok Super El Ninjo (Super El Niño) ubrzano jača u Tihom okeanu, u tropskim predjelima pojavila se još jedna važna okeanska pojava. Riječ je o pozitivnom Indijskookeanskom dipolu, fenomenu koji stvara velike razlike u temperaturi mora u različitim dijelovima Indijskog okeana.

Sezonske prognoze pokazuju da bi zajednički uticaj Indijskookeanskog dipola i Super El Ninja mogao trajati tokom jeseni i početkom zime. Ta kombinacija mogla bi uticati na kretanje vazdušnih struja iznad sjeverne hemisfere i oblikovati vremenske prilike tokom zime 2026/2027. godine, piše portal „Sivir veder Jurop“ (Severe Weather Europe).

Šta je Indijskookeanski dipol?
Indijskookeanski dipol, poznat po skraćenici IOD, nastaje kada temperature mora u istočnom i zapadnom dijelu Indijskog okeana počnu znatno da se razlikuju. Upravo zbog te dvije suprotne temperaturne promjene naziva se dipolom. U pozitivnoj fazi zapadni dio okeana postaje topliji, dok se istočni dio hladi. Iznad toplije vode vazduh se podiže, a iznad hladnijeg područja spušta, što mijenja vjetrove, raspored padavina i kretanje velikih vremenskih sistema.

IOD zato nije samo lokalna pojava. Promjene iznad Indijskog okeana mogu biti povezane sa atmosferskim promjenama u Tihom okeanu i zatim uticati na vremenske prilike u udaljenim dijelovima svijeta. Najnoviji podaci pokazuju da pozitivna faza IOD-a tek počinje da se razvija.

Istočni dio posmatranog područja se hladi, dok se zapadni dio zagrijava, pa bi temperaturna razlika tokom jeseni mogla postati još izraženija. Prognoze pokazuju da nije riječ o kratkotrajnoj pojavi. Pozitivni IOD mogao bi trajati tokom cijele jeseni i završiti se tek početkom zime. Super El Ninjo ubrzano jača
Istovremeno se u Tihom okeanu razvija snažan Super El Ninjo. Najnovije analize pokazuju da su temperature mora u dijelovima centralnog i istočnog Pacifika između četiri i pet stepeni više od uobičajenih vrijednosti.

Hitna pomoć upozorava: Toplotni udar može biti opasan po život

Još veća količina toplote nalazi se ispod površine okeana. Na dubini do 500 metara zabilježeno je područje u kojem je temperatura više od osam stepeni iznad prosjeka.

Ta velika količina tople vode postepeno se pomjera prema istočnom dijelu tropskog Pacifika i izbija prema površini, čime dodatno pojačava El Ninjo.

Sezonski modeli predviđaju da bi ovaj El Ninjo mogao lako preći prag koji se koristi za opisivanje Super El Ninja. Ukoliko se prognoze ostvare, mogao bi postati jedan od najjačih zabilježenih El Ninja.

Kako dva okeana zajedno utiču na vremenske prilike?
Snažne promjene temperature mora utiču na raspored toplote i energije u atmosferi. Zbog toga se za pojave poput El Ninja često kaže da su važni „pokretači zime“.

Super El Ninjo i pozitivni IOD povezani su kretanjem tropskih vjetrova, promjenama vazdušnog pritiska i rasporedom padavina. Kada djeluju istovremeno, mogu snažnije uticati na mlaznu struju, brzu vazdušnu struju koja usmjerava oluje i vremenske sisteme.

Snažno podizanje toplog vazduha iznad Pacifika i zapadnog dijela Indijskog okeana, te spuštanje suvog vazduha iznad Indonezije, stvaraju veliki atmosferski obrazac koji se može proširiti oko cijele sjeverne hemisfere.

Sam Indijskookeanski dipol obično izaziva manji poremećaj. Međutim, u kombinaciji sa Super El Ninjom može nastati znatno izraženiji lanac područja visokog i niskog vazdušnog pritiska koji se proteže oko planete.

Kako taj atmosferski talas prelazi preko Sjeverne Amerike, pojačane putanje oluja podstiču stvaranje područja niskog vazdušnog pritiska iznad sjevernog Atlantika. To zatim pogoduje dotoku vazduha sa zapada prema evropskom kontinentu.

Prognoza za Evropu
Evropa obično nije prva na udaru direktnih uticaja tropskih okeanskih pojava. Ipak, istraživanja pokazuju da se tokom snažnog Super El Ninja i pozitivnog IOD-a često razvija izraženije područje niskog vazdušnog pritiska iznad sjevernog Atlantika i sjeverozapadne Evrope.

Najnovija sezonska prognoza Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) pokazuje upravo takav scenario. Predviđa se područje visokog vazdušnog pritiska koje se prema Evropi širi sa juga, te niži pritisak iznad sjeverozapadnog i sjevernog dijela kontinenta.

Budimpešta i Bukurešt isključili javnu rasvjetu

Velika razlika između tih područja visokog i niskog vazdušnog pritiska pojačala bi zapadno strujanje. Ono bi sa Atlantika prema Evropi donosilo blaži i vlažniji vazduh. Zbog toga prognoza za period od decembra do februara pokazuje uglavnom iznadprosječne temperature u većem dijelu Evrope.

To, međutim, ne znači da tokom zime neće biti hladnijih perioda. Povremeni prodori hladnog vazduha i dalje su mogući, naročito u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, ali prema trenutnom sezonskom obrascu ne bi trebalo da preovladavaju.

Bez mnogo snijega
Pojačano zapadno strujanje prema Evropi donosilo bi i više vlage. Zbog toga se u dijelovima kontinenta očekuju iznadprosječne količine padavina.

Količina snijega u velikoj mjeri zavisiće od pojedinačnih područja niskog vazdušnog pritiska i njihovih putanja. Za snijeg u nizinama biće potrebno da se vlažni atlantski vazduh susretne sa dovoljno hladnim vazduhom iz sjevernih ili istočnih dijelova Evrope.

Danas vrhunac toplotnog talasa, spremite se za tropsku noć

Uopšteno gledano, trenutni sezonski obrazac nije naročito povoljan za obilnije količine snijega u većem dijelu Evrope. Veći potencijal za snijeg očekuje se na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta, te u višim planinskim predjelima.

Sezonska prognoza, ipak, prikazuje samo preovlađujući obrazac tokom nekoliko mjeseci. Blaža zima u prosjeku ne isključuje pojedinačne snažne prodore hladnoće, snježne oluje ili kraće periode izrazito zimskog vremena.

Nastavi čitati

Društvo

U subotu malo svježije, pa šok! Od nedjelje ulazimo u NOVI TOPLOTNI TALAS, u najavi ova temperatura

Sutra i u subotu blaži pad temperature u većem dijelu BiH.

Pad temperature će se najviše osjetiti u subotu, kada će dnevna temperatura u većini mjesta pasti na oko 30 stepeni, osim u Hercegovini gdje se “pržionica” i temperature oko ili malo iznad 40 stepeni nastavljaju i u narednom periodu, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Uz pad temperature, prolazno će biti nestabilnije vrijeme uz lokalno kišu i pljuskove sa grmljavinom.

“Ako rijetkih pljuskova ima i ovih dana, u petak i subotu će ih biti nešto više”, navodi se u objavi.

Od nedjelje temperatura u porastu i pretežno sunčano vrijeme.

“Ulazimo u novi toplotni talas i temperature do oko 40 stepeni, lokalno i malo iznad toga, uz pretežno sunčano vrijeme, koje će nas pratiti i sljedeće sedmice”, stoji u objavi.

Lokalne i prolazno padavine u petak i subotu neće bitnije pridonijeti ublažavanje suše, tako da se suša i vrućine nastavlja i u narednih 7-10 dana.

“Trenutno, nekih naznaka za kišnije vrijeme ima iza 17. avgusta, ali to je još daleko”, objavljeno je na BHmeteo.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Vreo dan ali poslijepodne mogući pljuskovi i grmljavina!

Pred nama je pretežno sunčan i topao ljetni dan, ali meteorolozi upozoravaju da toplotni talas donosi i lokalne nestabilnosti. Iako će većina dana proteći u znaku sunca i visokih temperatura, poslijepodne donosi prolazno osvježenje u nekim krajevima.

Jutro ugodno, tokom dneva tropske vrućine
Već od jutarnjih sati očekuje nas pretežno sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura zraka kretat će se u rasponu od 17 do 23 °C, dok će na jugu zemlje jutro biti znatno toplije sa temperaturama do 26 °C.

Kako dan bude odmicao, temperature će naglo rasti:

Većina krajeva: Dnevni maksimumi od 30 do 36 °C

Jug zemlje: Izuzetno vruće sa temperaturama koje će dostizati i 40 °C

Upozorenje za građane: Zbog izuzetno visokih temperatura, posebno na jugu, savjetuje se izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana, kao i redovan unos tečnosti.

Poslijepodnevni preokret: Naoblaka, pljuskovi i grmljavina
Iako nas očekuje pretežno sunčan dan, tokom popodneva i večeri doći će do umjerenog porasta naoblake. Ovaj oblačni talas u pojedinim regijama može usloviti kratkotrajne lokalne pljuskove, ponegdje praćene i grmljavinom.

Vjetar će tokom dana biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, što bi u trenucima naoblačenja moglo donijeti blago, ali dobrodošlo osvježenje.

Nastavi čitati

Aktuelno