Connect with us

Politika

Vlade FBiH još ni na vidiku

I dok je formiranje Savjeta ministara BiH pri kraju jer stranke već predlažu imena ministara, izbora Vlade Federacije BiH još nema ni na vidiku, s obzirom na to da nije poznato kada će i da li će u skorije vrijeme biti izabrani predsjednik i potpredsjednici Federacije BiH.

Konstitutivna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH biće nastavljena danas, a Doma naroda Parlamenta FBiH 17. januara, međutim, sudeći prema dnevnom redu, ništa suštinski se neće desiti, odnosno Federacija BiH neće u skorije vrijeme dobiti predsjednika i potpredsjednika, što je preduslov za imenovanje mandatara u Federaciji BiH.

“Ne znamo još ništa. Uslovi za sazivanje sjednice Doma naroda su se stekli. To će biti svečana sjednica, biće podijeljeni sertifikati, položena zakletva i ne znam hoće li se dalje ići u izbor radnih tijela”, rekla je Vesna Saradžić, novoizabrani delegat u Klubu Srba u Domu naroda FBiH.

Nakon što se sazove sjednica, podijele sertifikati i položi zakletva, trebalo bi da se pristupi izboru radnih tijela, a nakon toga i izboru delegata za Dom naroda BiH. Ipak, suština je izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, od čega barem za sada nema ništa jer stranke koje su dogovorile koaliciju, odnosno HDZ i “osmorka”, u prvom krugu nemaju dovoljno ruku za taj posao.

“Pitanje je kada će sve to doći na dnevni red i kada će biti izabrani predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH. Nije isključeno da se zbog političke kalkulacije sjednica Doma naroda i ne održi, a onda se već krše i rokovi predloženi Ustavom FBiH i sve bi se dodatno moglo zakomplikovati. SDA će imati svog kandidata za predsjednika, odnosno potpredsjednika FBiH i u Domu naroda FBiH imaju dovoljno ruku za to, ali nemaju u Predstavničkom domu i onda je moguće da se kompletna procedura predlaganja ponovi”, ispričao je “Nezavisnim” sagovornik iz Doma naroda FBiH, dodajući da će vjerovatno prije biti formiran Savjet ministra BiH nego Vlada FBiH.

Podsjećanja radi, Vlada Federacije BiH već petu godinu praktično je u tehničkom mandatu i zbog nemogućnosti dogovora, nakon izbora 2018. godine, nikada nije formirana. Da bi se to spriječilo u budućnosti, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u izbornoj noći nametnuo je izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH, međutim, kako stvari sada stoje, procesi nisu otkočeni. Prema nametnutim Šmitovim odlukama, u prvom krugu za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH potrebno je po 11 ruku od ukupno 23 iz klubova Hrvata, Srba i Bošnjaka, a s obzirom na to da “osmorka”, koja će biti dio buduće vlasti, u Klubu Bošnjaka ima samo deset ruku, vrlo vjerovatno je da će SDA predložiti svog kandidata koji neće dobiti podršku u Predstavničkom domu, gdje “osmorka” i HDZ imaju većinu. Nakon što se ne izabere predsjednik i potpredsjednik FBiH u prvom krugu i sa 11 ruku u Domu naroda, ta granica se spušta na sedam delegata, pa onda na četiri delegata i sve to može trajati mjesecima.

Da će SDA predložiti svog kandidata u prvom krugu u ovoj stranci najavili su još ranije i to im, s obzirom na to da sa DF-om imaju 13 od ukupno 23 ruke, niko ne može osporiti. O imenu kandidata za predsjednika FBiH juče je razgovarao i Kolegijum SDA, a na današnjoj sjednici Predsjedništva te stranke vjerovatno će i glasati o tome da aktuelna potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović ostane njihov kandidat.

Što se tiče Predstavničkog doma FBiH, na današnjoj sjednici jedina preostala tačka je izbor radnih tijela.

Mirjana Marinković Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma FBiH, rekla je da se radna tijela moraju formirati prema tačno utvrđenoj tablici koja podrazumijeva odnos svih stranaka u radnim tijelima, što je vrlo zahtjevan proces.

“Kako bismo počeli održavati redovne sjednice, preduslov je da imamo radna tijela, jer ona razmatraju određene tačke”, rekla je Marinković Lepićeva, a prenosi Fena.

Podsjećanja radi, Mirsad Zaimović iz SDA, predsjedavajući konstitutivne sjednice Predstavničkog doma FBiH, prekinuo je sjednicu 1. decembra, nakon čega su poslanici SDA napustili zasjedanje. Na toj sjednici novoizabrani poslanici položili su zakletve i izabrali rukovodstvo doma, koje pored Marinković Lepićeve čine i Edina Gabela iz SBiH i Mladen Bošković iz HDZ-a.

Forto predložen za ministra
Edin Forto, predsjednik Naše stranke, i zvanično je predložen za ministra transporta i komunikacija BiH.

Predsjedništvo Naše stranke u ponedjeljak naveče održalo je sjednicu na kojoj je razgovarano o učešću u vlasti na državnom nivou i jednoglasno je donesen zaključak da Forto bude predložen za ministra.

Forto trenutno obavlja i funkciju premijera Kantona Sarajevo i njegovim odlaskom u ministarstvo to mjesto biće upražnjeno i vjerovatno će pripasti nekoj od stranaka “osmorke”.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno