Connect with us

Svijet

VOJNA POMOĆ UKRAJINI STIĆI ĆE PREKASNO Zabrinjavajuće prognoze Njujork tajmsa

Amerika je najavila novi paket vojne pomoći Kijevu vrijedan više od 2 milijarde dolara

Amerika je najavila da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći vrijedne 2,1 milijarde dolara, koji uključuje i rakete dugog dometa, raketne sisteme HIMARS, kao i drugu municiju i oružje. Ipak, ta pomoć Ukrajini stići će na bojno polje prekasno da bi bila upotrebljena protiv napada Moskve, piše „Njujork tajms“.

Takav je slučaj i sa većinom tenkova sa zapada, borbenih vozila i protivvazdušnih raketa koje je zapad obećao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom koji je mjesecima molio za tu vojnu pomoć, piše „Njujork tajms“ u tekstu pod nazivom „Koje oružje dobija Ukrajina i hoće li stići na vrijeme“.

Ukrajina će biti u problemu, ne samo zbog kašnjenja oružja, već i zato što većina sofisticirane vojne opreme koja stiže zahtjeva rigoroznu obuku za ukrajinske vojnike koji ih nikad ranije nisu koristili. Potrebno je da ta obuka traje mjesecima, pa čak i godinu dana.

Pojedino oružje, poput vođenih bombi na raketni pogon koje je Vašington obećao Ukrajini moraće da budu naknadno opremljene, dok će drugo morati da bude napravljeno ispočetka.

„Sada je trka sa vremenom“, rekao je Hajnrih Braus, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politiku odbrane i planiranje snaga.

Države NATO-a već su poprilično naoružale Kijev, a Zelenski je posebno molio da mu bude isporučen sistem za protivvazdušnu odbranu „Patriot“.

I pored toga što je Zapad odobrio slanje tenkova, među kojima i nemački „leopard“, Zelenski je odmah zatražio borbene avione F-16.

Kako podsjeća „Njujork tajms“, u posljednja dva mjeseca zemlje zapada prihvatile su da isporuče skoro sve što je Zelenski tražio od vojne pomoći, osim borbenih aviona.

„Pošto je Rusija četiri puta naseljenija od Ukrajine, ukrajinskim oružanim snagama je potrebno zapadno oružje da bi tehnološki nadmašile ruske oružane snage, inače će Ukrajina izgubiti rat“, rekao je Piter Mansur, penzionisani vojni pukovnik i oklopni oficir koji je sada vojni istoričar na Univerzitetu Ohajo.

Koliko će trajati obuka za korišćenje oružja?
Procjene su da obuka za 100 tenkova koje su Velika Britanija, Nemačka, Poljska, Sjedinjene Države i još drugih država NATO-a do sada obećale Ukrajini zahtjeva najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinu dana rada na tim tenkovima, smatraju američki i evropski zvaničnici i vojni stručnjaci.

Zato pokušavaju da obuku na njemačkim tenkovima „leopard 2“ skrate na nekoliko nedjelja. „Njujork tajms“ piše da su zapadni odbrambeni zvaničnici rekli da im je cilj da završe obuku za oko šest nedjelja za stotine ukrajinskih vojnika koji već počinju da pristižu u Njemačku i Poljsku.
Prva jedinica ukrajinskih vojnika koja će biti obučena na tenkovima „čelendžer 2“ britanske proizvodnje stigla je ove nedjelje u Veliku Britaniju, objavilo je Ministarstvo odbrane na Tviteru. Sjedinjene Države nisu saopštile kada će njihova obuka početi na njihovim tenkovima „M1 Abrams“.

Ukrajinskim trupama je takođe potrebna obuka o sofisticiranim sistemima protivvazdušne odbrane Patriot. Amerika i Njemačka su se obavezale da pošalju Ukrajini po jednu bateriju Patriota, koja obično uključuje kamione sa radarom, kontrolnim sistemima, generatorom i lansirnim stanicama koje mogu da ispaljuju više projektila istovremeno.

Holandija takođe šalje deo Patriot sistema.

U Sjedinjenim Državama obuka za oko 100 ukrajinskih vojnika počela je u vojnoj bazi u Oklahomi sredinom januara i „očekuje se da će trajati nekoliko meseci“, rekao je prošlog meseca američki general Rajder. Nemačka obučava oko 70 Ukrajinaca na sistemima Patriot, rekao je zvaničnik u Berlinu, a prenosi „Njujork tajms“. Francuska i Italija najavile su u petak da će poslati sisteme protivvazdušne odbrane koji su slični raketama Patriot, ali nisu navele kada i koliko.

„Njujork tajms“ piše da bi borbena izviđačka vozila AMKS-10 koja je Pariz obećao mogla da budu isporučena početkom februara, dok je Vašington već poslao oklopna borbena vozila „bredli“ i ona su na putu ka luci u Severnom moru. Nemačke snage su prošle nedelje počele da obučavaju ukrajinske trupe na borbenom vozilu Marder koje je Berlin obećao.

Tenkovima će biti potrebno više vremena da budu isporučena u Ukrajinu, delom zbog dužih programa obuke, ali i zato što će biti potrebno vreme za transport i pozicioniranje teških ratnih mašina na bojnom polju.

Prošle nedelje, Aleks Čelk, visoki zvaničnik britanskog ministarstva odbrane rekao je parlamentu da bi tenkovi Čelendžer mogli da budu u Ukrajini krajem marta. Nekoliko dana kasnije, ministar odbrane Ben Volas rekao je poslanicima da će tenkovi biti isporučeni u „maju, ili verovatno u vreme Uskrsa“ početkom aprila.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je prvobitno predvidio da će biti potrebno tri mjeseca da „leopardi“ stignu do Ukrajine, a zatim je rekao da bi mogli da stignu krajem marta ili početkom aprila.

Pentagon je bio blaži u procijeni vremena potrebnog za isporuku tenkova „Abrams“, a portparolka Sabrina Sing rekla je novinarima prošle nedjelje da će „za to biti potrebni mjeseci“.
Američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc odbili su zahtev Ukrajine da im budu isporučeni brobeni avioni F-16.

„Njujork tajms“ piše da bi njih dvojica mogli da promijene odluku, jer su već nekoliko puta popustili pred zahtevima Kijeva. Čak i ako bude odobrena isporuka ovih borbenih aviona, ukrajinskim pilotima će biti potrebno nekoliko nedjelja da nauče kako da upravljaju mlaznjacima i oko šest mjeseci da savladaju kako da se bore sa letjelicom, rekao je Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno