Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.

Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.

Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi širomsvijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Evrope, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje vazduha utiče na njihov opstanak, reprodukciju i rast.

Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Takođe je utvrđeno da utiču na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću.

“Kokteli” pesticida takođe igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulisani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.

Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:

– Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprečavanje daljih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih – ističe se.

Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje vazduha koje utiče na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.

Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:

– Trebaće napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače – navodi se, prenosi N1.

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena