Poskupljenje struje i novi tarifni modeli u Republici Srpskoj doveli su do toga da sve više domaćinstava razmišlja kako da smanji mjesečne račune.

Iako često mislimo da najveći dio potrošnje odlazi na rasvjetu ili sitne uređaje, podaci pokazuju da su najveći “potrošači” zapravo grijanje, hlađenje i veliki kućanski aparati.

Evo nekoliko provjerenih načina kako da uštedite, bez smanjenja komfora:

1. Pametno korištenje velikih potrošača
Bojler je jedan od najvećih troškova – držite ga isključenim dok voda nije potrebna ili namjestite tajmer.

Mašina za veš i sudove – punite ih do kraja i koristite programe na nižim temperaturama (40°C umjesto 60°C).

Frižider i zamrzivač – redovno čistite gumu na vratima i ne otvarajte ih često. Svaki stepen niže temperature troši više struje.

2. Prelazak na LED rasvjetu
Jedna LED sijalica troši i do 80% manje energije od obične. Ako zamijenite sve sijalice u stanu, mjesečna ušteda može biti značajna.

3. Isključujte uređaje iz utičnice
TV, punjači, računari i mikrotalasne troše struju i kad su “ugaseni”, ali priključeni u struju. Ovaj tzv. “standby gubitak” može iznositi i do 10% ukupnog računa.

4. Energetski efikasni uređaji
Kod kupovine nove mašine za veš ili frižidera gledajte oznaku energetske klase. Aparat klase A+++ može uštedjeti i do 50% struje u odnosu na starije modele.

5. Grijanje i hlađenje – najveći faktor
U zimskom periodu svaki stepen više na termostatu znači i do 6% veći račun.

Redovno servisiranje klima uređaja i kotlova poboljšava efikasnost.

Dodatna izolacija stana ili kuće (prozori, vrata, zidovi) može smanjiti potrošnju i do 30%.

6. Male promjene, velike uštede
Kuvajte s poklopcem – troši se do 30% manje energije.

Ako već koristite rernu, iskoristite toplotu i za više jela odjednom.

Peglajte veš kad se nakupi, jer se najviše struje potroši upravo na zagrijavanje pegle.

Smanjenje potrošnje struje ne znači odricanje od komfora, već pametnije korištenje onoga što već imamo. U vremenu kada tarife zavise od količine potrošene energije, svaka mala promjena navika može napraviti veliku razliku na računu.

Industrijska proizvodnja u RS u padu je već duže vrijeme, a privredne grane koje imaju velike probleme u tom smislu su proizvodnja i prerada drveta i proizvodnja namještaja.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, industrijska proizvodnja u RS, u sedam mjeseci ove godine je manja za 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Samo proizvodnja i prerada drveta bilježe pad od 11,4 odsto, a proizvodnja namještaja od 2,4 posto.

“Već dvije i po godine bilježimo negativne trendove u proizvodnji i preradi drveta i proizvodnji namještaja. Poznato je da domaća drvna industrija izvozno orijentisana i da zavisi od situacije u zemljama Evropske unije sa kojima ostvarujemo najveću spoljnotrgovinsku saradnju. Kada se kod njih nešto promijeni, automatski se odrazi na našu privredu, a pogotovo drvnu industriju”, objašnjava za Fenu Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS.

On podsjeća da je prošla godina bila katastrofalna za drvnu industriju jer je proizvodnja bila manja za čak 40 posto u odnosu na 2023. godinu.

“Kroz razgovore sa proizvođačima ima nekih nagovještaja o blagom poboljšanju, ali je to i dalje daleko od dobre siutuacije”, navodi Andrić.

Što se tiče izvoza prerade drveta i namještaja, on kaže da se bilježi blago povećanje u finansijskom smislu od 4,3 odsto. Pretpostavlja da je to prouzrokovano povećanjem cijena, jer je kontradiktirno da bilježimo minus u proizvodnji, a da imamo povećan izvoz.

Ovi negativni trendovi su doveli do toga da neka preduzeća prestanu s radom, dok su ostala smanjila broj radnika zbog smanjenih narudžbi iz inostranstva.

“U preradi drveta je smanjen broj radnika za 4,7 psto u prvih sedam mjeseci, a u proizvodnji namještaja za 6,8 odsto”, kaže Andrić.

On ističe da postoje pokušaji da se nađu neka nova tržišta, ali je pitanje koliko je naša proizvodnja konkurentna. Andrić misli, prije svega, na Bliski istok, Sjevernu Afriku i SAD, prenosi Fena.

“Ima nekih ugovora koji su napravili naši privrednici, ali to je procentualno veoma malo. Znam njih nekoliko koji su ostvarili kontakte u SAD, ali sa uvedenim carinama su opet u problemu”, navodi Andrić.

On zaključuje da oporavak domaće privrede zavisi od trendova u Evropskoj uniji.

Republika Srpska gubi milione maraka na plaćanje dugova zbog izgubljenih arbitražnih sporova. Na pomolu su i novi milionski sporovi, ali niko od nadležnih ne preuzima odgovornost za propuste. Postavlja se pitanje da li će se budžet Srpske izboriti sa gubicima koji broje stotine miliona i da li će se zbog arbitraža ići u nova zaduženja?

695 miliona evra, toliko će građani Srpske platiti ukoliko državna kompanija Elektrogospodarstvo Slovenije dobije arbitražni spor protiv BiH koji se vodi od 2014. godine pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu, tvrdeći da je oštećena zbog nepoštovanja ugovora o isporuci električne energije iz Rudnika i termoelektrane Ugljevik.

Da će Vlada Srpske sve morati da plati, jasno piše u sporazumu koji je u ime Vlade Srpske 2018. godine potpisao ministar energetike i rudarstva Petar Đokić gdje je navedeno da će sve troškove platiti Vlada.

Pitali smo i resorno ministarstvo o ovoj temi, ali nismo dobili odgovor. Međutim evo šta je ministar energetike i rudarstva tada potpisao.

„Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i/ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke donesene u arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuslovno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom“, piše u sporazumu iz 2018.g.

U dokumentu,između ostalog, još piše da će usljed eventualnog dobitka arbitražnog spora novac biti uplaćen na račun Vlade Republike Srpske. Ove dokumente je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika SDS-a u Parlamentu Srpske Ognjen Bodiroga koji kaže da sve izgleda kao uigrana igra vlasti kako bi se taj novac od arbitraže podijelio.

„Mi smatramo da je to neodgovorna politika i neodgovoran način prema građanima Republike Srpske, a ja sam dao dokumenta na uvid da napomenemo da je arbitražni postupak između Elektrogospodarstva Slovenija i Vlade Republike Srpske potpisao tadašnji ministar energetike i rudarstva Petar Đokić i to je još jedan način da sumnjamo da je sve ovo jedna uigrana igra da bi na uštrb građana i na uštrb slabe Republike Srpske pojedinci izvukli silne milione“, kaže Ognjen Bodiroga, šef kluba poslanika SDS-a u NS RS.

Mnogi smatraju da se ponavlja scenario u slučaju arbitražnog spora od firme Vijadukt gdje smo izgubili 110 miliona maraka. Tu je i potencijalna isplata firmi Komsar enerdži od 240 miliona KM za otkup koncesije koju je ta firma dobila od Vlade 2013.godine. Postavlja se pitanje da li će ionako narušena i ekonomija i budžet izdržati sve ove nagomilane dugove.

„Svi ovi sporovi biće isključivo na teret Republike Srpske, a to ne znači na teret njene vlasti nego privrede i građana kao što to uvijek i biva. Za razliku od Viadukta gdje se sredstvima na koja se i nije računalo taj novac mogao pokriti, u ovom slučaju ne može doći u obzir jer je riječ o prevelikom iznosu i biće neophodno ozbiljno umanjenje javnih prihoda odnosno budžeta RS po ovom osnovu“, kaže Igor Gavran, ekonomista.

Sve ovo dovodi do još pitanja. Jedno od njih je kako će Republika Srpska uopšte isplatiti sva dugovanja po arbitražama, a ni kako planira dalje da se zadužuje, ako se uzme u obzir politička situacija u Srpskoj.

„Više se nije lako ni zadužiti kad ste ovoliko zaduženi kao do sada kada ste u raznim segmentima pod sankcijama kad imate najviše pozicije upražnjene jer predsjednika trenutno nema, predsjednik Vlade je upitne legalnosti, pitanje je i da sad želite da se zadužite i napravite nagodbu sa nekim ko to može i da potpiše i ko je za to uopšte i nadležan“, smatra Gavran.

Elektrogospodarstvo Slovenije u sporu je sa RiTe Ugljevik, jer je izgradnja ugljevičke termoelektrane bila zajednički projekat više republika bivše Jugoslavije. Tada je Elektroprivreda Slovenije uložila novac u zamjenu za trećinu proizvedene struje, koja se isporučivala do 1992. Ugljevik je nakon međunarodnog spora obnovio isporuku električne energije Sloveniji, ali dugovanja su ostala, a kako je krenulo, plaćaće ih naši praunuci.