Connect with us

Društvo

POTPUNO NEREALNO! Uvozni građevinci plaćeniji od DOMAĆIH RADNIKA

Neimari iz Turske i drugih azijskih zemalja koji na gradilištima u BiH mahom obavljaju jednostavne fizičke poslove poslodavce koštaju mnogo više od domaće radne snage, a prema riječima upućenih i njihove plate znatno premašuju zaradu lokalaca.

Broj upražnjenih radnih mjesta u BiH svakodnevno se povećava, a da bi koliko-toliko nadomjestili nedostatak radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u zapadne zemlje, mnoga preduzeća sve češće angažuju kadar iz Azije. Najviše iz Turske, Indije, Bangladeša, Nepala pa čak i dalekih Filipina.

Građevinci iz Republike Srpske s kojima je “Glas Srpske” razgovarao navode da se na gradilištima sve glasnije šapuće o dnevnicama stranaca, koje su, kako tvrde, značajno veće od njihovih.

Prema njihovim riječima, domaći kadar koji obavlja prostije fizičke poslove u prosjeku zarađuje oko šest maraka po satu, dok je satnica Turaka gotovo duplo veća. Smatraju da je nefer i to što njihovi poslodavci strancima plaćaju smještaj i tri obroka, što automatski znači da su troškovi angažmana stranaca veći.

Sekretar Udruženja građevinarstva pri Privrednoj komori RS Mile Petrović kaže za “Glas” da su i radnici sa stranih tržišta angažovani u Republici Srpskoj, kao i domaća radna snaga, plaćeni prema zakonskoj osnovi, odnosno prema broju radnih sati na gradilištu, kako je i definisano Zakonom o platama.

– Ono što se može okarakterisati kao veća zarada stranaca je to što u principu inostrani radnici rade duže u toku radnog dana te im je obezbijeđen smještaj koji plaća poslodavac. Kada se sve na kraju sabere, dođe se do većih brojeva, ali isto tako i do većeg broja radnih sati radnika koji su došli iz drugih zemalja – rekao je Petrović za “Glas”.

Ekonomski analitičar i investitor iz Banjaluke Zoran Pavlović kaže da je situacija takva da strani radnici koji iz Turske dolaze preko posrednika u Srpskoj uglavnom imaju džeparac, plaćen smještaj i hranu, dok glavnina njihove zarade bude poslata u matičnu zemlju.

– I to na način da naši poslodavci novac uplaćuju agenciji u Turskoj, koja ih je i angažovala i koja plaća njihovoj državi sve dažbine koje treba, a ostatak novca šalje porodici radnika. Ti radnici BiH ništa ne doprinose, jer i zdravstveno osiguranje imaju preko osiguravajućih kompanija. Kada bi dnevnice koje isplaćuju strancima imali domaći radnici, vjerovatno bi naši ljudi željeli da ostanu, a ne da idu u inostranstvo – smatra Pavlović, koji pojašnjava da su problem opterećenja koje poslodavci u BiH moraju plaćati.

Pavlović kaže da su obaveze prema državi prevelike za niskoprofitabilnu radnu snagu.

– Kada plaćamo našeg radnika moramo platiti i obaveze prema fondovima. Propisana poreska opterećenja u Srpskoj iznose 64 odsto zarade i zbog toga je domaćim radnicima nemoguće isplatiti te dnevnice koje imaju Turci. Više puta sam govorio da moraju biti smanjena opterećenja da bi bile izbjegnute famozne koverte, zbog kojih mnogi radnici nisu kreditno sposobni da kupe stan ili kuću pa odlaze u inostranstvo – pojašnjava Pavlović za “Glas”.

On navodi da bi poslodavci, kada bi poreska opterećenja iznosila 50 odsto, povećali plate, iz čega bi automatski bio povećan i priliv u republičke fondove.

– Još u rimskom pravu je napisano da porez treba biti takav da ga svako rado plati, a kazne tako drakonske da nikome ne pada na pamet da porez ne plati. I tada se u stvari najviše novaca prikupi, ali u BiH se to ne može objasniti. Kod nas je politika takva da se od poslodavca treba uzeti što više novca, a problem se preliva na račun radnika – dodaje Pavlović.

Da su troškovi poslodavca veći za stranca nego za domaći kadar potvrđuje i direktor građevinskog preduzeća “Jokić invest” Ivo Jokić, koji zapošljava radnike iz Bangladeša.

– Činjenica je da strani radnici nas poslodavce koštaju više nego domaći, jer im moramo obezbijediti smještaj i tri obroka za vrijeme boravka i rada ovdje, dok domaćim radnicima obezbjeđujemo jedan obrok. Kada je u pitanju plata, tu je tretman isti za sve radnike. Mi bismo rado primili domaću radnu snagu da je ima – priča Jokić i dodaje da je radnike u Bangladešu lično angažovala njegova kompanija, bez posrednika.

Vlasnik i direktor građevinske firme “Falkon” iz Teslića Momir Smiljanić kaže da zapošljavaju isključivo domaću radnu snagu.

– Ne znam kako i koliko moje kolege plaćaju strance. To je poslovna tajna svake kompanije, nisam se ni raspitivao o tome – naveo je Smiljanić.

U sindikatu tvrde da nemaju zvaničnih saznanja o tome da je satnica inostranih građevinaca veća od domaće, ali da se to naslućuje.

– Slušajući izjave stranaca u medijima gdje oni sami govore o visini zarada te da imaju plaćene kompletne obroke i smještaj, tako da kada se sve to zbroji izađe da zarađuju više nego domaći radnici u istoj branši na našim prostorima. I potpuno sam bez komentara na to. Ne može se reći da su strani radnici bolji, vredniji od naših, niti da znaju bolje posao, jer ti ljudi uglavnom rade na prostim poslovima, nisu majstori, odnosno zidari, tesari i slično – priča za “Glas” predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS Dragana Vrabičić.

Ona ističe da joj je nejasno šta je krajnji cilj takvih postupaka.

– Da li je krajnji cilj da se masovno ode s ovih prostora, da se promijeni demografska struktura. Ne znam šta je u pitanju, ali očigledno da nešto debelo ne štima – zaključuje Vrabičićeva.

Kvote

Kolika je potreba za uvozom radnika pokazuje podatak da BiH iz godine u godinu povećava godišnje kvote za zapošljavanje stranaca. Ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u ovoj godini iznosi 6.073 i značajno je veća u odnosu na lani, kada je iznosila 3.995 radnih dozvola.

Od ukupnog broja na Republiku Srpsku se odnosi 1.400 dozvola, s tim da je 800 predviđeno za zapošljavanje u građevinarstvu.

Glas Srpske

Related Topics:

Društvo

ODBROJAVANJE POČELO: Lidl ulazi u završnu fazu priprema za BiH

Njemački trgovački lanac Lidl sve je bliže početku poslovanja u Bosni i Hercegovini, a kao mogući termin otvaranja prvih prodavnica navodi se mart 2027. godine. Iako kompanija još nije zvanično potvrdila datum, pripreme za ulazak na domaće tržište se nastavljaju.

Kako piše BiznisInfo.ba, na ranije izgrađenim objektima posljednjih dana počelo je završno uređenje vanjskih površina, uključujući parkinge i zelene površine.

Paralelno s tim, kompanija razvija mrežu prodavnica, gradi logističku infrastrukturu, zapošljava radnike i uspostavlja saradnju sa domaćim dobavljačima.

Mart 2027. kao mogući termin otvaranja

Informacija o mogućem datumu otvaranja prvih prodavnica stigla je od domaćih proizvođača koji su razgovarali sa predstavnicima Lidla o budućoj saradnji.

Siniša Šolak, predsjednik Udruženja „Glamočki krompir“, ranije je potvrdio da su predstavnici njemačkog trgovačkog lanca tokom sastanka najavili otvaranje prvih prodavnica u martu 2027. godine.

Na sastanku je razgovarano o mogućnostima plasmana glamočkog krompira na police budućih marketa, potrebnim količinama, standardima pakovanja i organizaciji isporuke.

Dolazak Lidla na tržište BiH priprema se već godinama, a početak rada ovog trgovačkog lanca mogao bi donijeti dodatnu konkurenciju u sektoru maloprodaje.

Ipak, mart 2027. za sada ostaje očekivani termin, jer Lidl nije zvanično potvrdio tačan datum otvaranja prvih prodavnica.

Nastavi čitati

Društvo

SANIRANA OŠTEĆENJA: Za danas najavljeno otvaranje starog graničnog prelaza u Gradišci

Nakon sanacije oštećenja i testiranja nosivosti, za danas je najavljeno otvaranje starog graničnog prelaza u Gradišci. Ovaj prelaz značajno će smanjiti gužve, a biće otvoren za putnike, autobuse i teretna vozila nosivosti do 20 tona.

Prema informacijama iz Auto-moto kluba (BIHAMK), za danas je najavljeno puštanje u saobraćaj starog graničnog prelaza u Gradišci, čime bi vozači na raspolaganju uskoro trebalo da imaju još jednu opciju za prelazak granice.

“Tako ćemo u predstojećim danima, kada očekujemo pojačanu frekvenciju vozila na graničnim prelazima, imati na raspolaganju još jedan prelaz. To bi trebalo doprinijeti smanjenju gužvi i kraćem vremenu čekanja prilikom prelaska granice”, navedeno je iz BIHAMK-a.

Ovaj prelaz bio je van funkcije u prethodnom periodu usljed oštećenja koja su zahtijevala hitnu sanaciju.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su kazali da je u utorak, 27. oktobra, u Gradišci održan sastanak svih službi koje funkcionišu na graničnom prelazu.

“Zaključeno je da su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, u okviru koje se nalazi carinska služba, kao i Granična policija BiH, u potpunosti spremne za početak rada na graničnom prelazu Gradiška – Stara Gradiška”, navedeno je iz UIO BiH.

Prema ranijim informacijama, na ovom graničnom prelazu biće dozvoljen međunarodni promet putnika, autobusa i teretnih motornih vozila nosivosti do 20 tona, odnosno praznih kamiona.

Podsjećamo, prethodno su asfaltirani nadvožnjak, obližnji parking i pristupni putevi, a ispitana je i nosivost čeličnog mosta i nadvožnjaka. Tom prilikom konstatovano je da je bezbjedan prelazak vozila nosivosti do 20 tona.

Iz BIHAMK-a su pozvali vozače da prate izvještaje o stanju na putevima i koriste kamere dostupne na njihovoj zvaničnoj internet stranici kako bi lakše planirali putovanja.

Možda će vas zanimati

Nastavi čitati

Društvo

GRAĐANI BiH RADE SVE VIŠE, A NOVAC OSTAJE U PRODAVNICI: Za hranu odlazi gotovo trećina potrošnje, u Njemačkoj skoro tri puta manje

Građani Bosne i Hercegovine veliki dio novca troše na osnovne životne potrebe, a hrana zauzima posebno mjesto u kućnim budžetima. Prema međunarodnom poređenju, na hranu i bezalkoholna pića za potrošnju kod kuće odlazi 31,9 odsto ukupne potrošnje u BiH, što je znatno više nego u većini evropskih zemalja.

Analiza portala „Visual Capitalist“, zasnovana na podacima Službe za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD, svrstala je BiH na 26. mjesto među 103 zemlje obuhvaćene poređenjem. Iako ovaj pokazatelj ne znači da su namirnice nužno najskuplje, on ukazuje na to koliko važan dio kućnog budžeta odlazi na hranu.

U BiH za hranu 31,9 odsto potrošnje, u Njemačkoj 11,5 odsto

Podaci pokazuju da je udio potrošnje namijenjene hrani u BiH znatno veći nego u većem dijelu Evrope.

U Rumuniji na hranu odlazi 23,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji 23,3, Hrvatskoj 22,9, a Bugarskoj 22,3 odsto. U Slovačkoj taj udio iznosi 19 odsto, u Poljskoj 17,8, dok Italija i Grčka bilježe po 14,9 odsto.

U Sloveniji se za hranu izdvaja 14,2 odsto ukupne potrošnje, u Francuskoj 13,3, a u Španiji 12,8 odsto. U Njemačkoj je taj udio 11,5, u Austriji 9,9, a u Švajcarskoj svega 8,5 odsto.

To znači da je udio izdataka za hranu u ukupnoj potrošnji u BiH gotovo tri puta veći nego u Njemačkoj, a još izraženija je razlika u poređenju sa Švajcarskom.

Na svjetskom vrhu nalaze se Nigerija sa 56,2 odsto, Mjanmar sa 54,8 i Laos sa 53,9 odsto. Najmanji udjeli zabilježeni su u Singapuru, 6,3 odsto, i SAD, 6,4 odsto.

Sindikalna korpa premašila 3.500 KM

Koliko su osnovni životni troškovi opterećenje za domaćinstva u BiH pokazuje i podatak Saveza samostalnih sindikata BiH. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru je iznosila 3.565 KM.

Na prehranu je odlazilo 46,12 odsto njene vrijednosti, odnosno približno 1.645 KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u avgustu iznosila je oko 1.700 KM. To je odgovaralo približno 47,7 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

Poređenje ovih iznosa pokazuje koliko je teško pokriti sve potrebe četvoročlane porodice samo jednom prosječnom platom. Ipak, riječ je o različitim pokazateljima: sindikalna korpa predstavlja procijenjene troškove za porodicu, dok je prosječna plata iznos koji se odnosi na jednog zaposlenog.

Cijene rastu, ali hrana bilježi drugačije kretanje

Potrošačke cijene u BiH u septembru su bile šest odsto više nego u istom mjesecu prethodne godine, pokazuju zvanični podaci.

Kod hrane i bezalkoholnih pića kretanje je bilo drugačije. Cijene u ovoj kategoriji u septembru su porasle za 0,6 odsto u odnosu na avgust, ali su bile 0,1 odsto niže nego u septembru prošle godine. Posmatrano za prvih devet mjeseci ove godine, hrana i bezalkoholna pića bili su u prosjeku 1,4 odsto skuplji nego u istom periodu 2025. godine.

Ovi podaci pokazuju da se promjene cijena ne odvijaju jednako u svim kategorijama proizvoda. Čak i kada cijene hrane na godišnjem nivou stagniraju ili blago padaju, njen udio u potrošnji može ostati visok zbog nivoa prihoda i iznosa koji domaćinstva imaju na raspolaganju.

Zašto siromašnija domaćinstva veći dio novca troše na hranu?

Visok udio izdataka za hranu ne znači automatski da su namirnice u nekoj zemlji najskuplje. Na taj pokazatelj utiču cijene, prihodi stanovništva i struktura potrošnje.

Ekonomija ovaj odnos objašnjava Engelovim zakonom, prema kojem sa rastom prihoda obično opada udio ukupne potrošnje koji domaćinstva izdvajaju za hranu. To ne znači da bogatiji građani nužno troše manje novca na namirnice, već da im nakon kupovine hrane ostaje veći dio budžeta za druge potrebe.

Zbog toga domaćinstva sa većim prihodima mogu lakše da izdvoje novac za stanovanje, prevoz, obrazovanje, putovanja i štednju. Kod porodica sa nižim primanjima veći dio raspoloživog novca odlazi na osnovne potrebe, pa je prostor za ostale troškove znatno uži.

Važno je naglasiti i da međunarodno poređenje obuhvata hranu i bezalkoholna pića za potrošnju kod kuće, a ne obroke u restoranima i kafićima. Ono, dakle, ne predstavlja direktno poređenje cijena namirnica niti pokazuje koliki dio plate svaki građanin izdvaja za hranu.

Svjetske cijene hrane ponovo rastu

Dodatni pritisak na troškove ishrane mogao bi doći sa međunarodnog tržišta. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu objavila je da su svjetske cijene hrane u septembru porasle treći mjesec zaredom i dostigle najviši nivo od novembra 2022. godine.

Indeks cijena hrane povećan je za 1,5 odsto u odnosu na avgust, dok su cijene žitarica porasle za 5,1 odsto.

Rast cijena pšenice povezan je sa problemima u crnomorskom regionu, zbog kojih su uvoznici tražili alternativne izvore snabdijevanja.

Za BiH, koja prema navedenoj analizi već izdvaja veliki dio ukupne potrošnje za hranu, dalja kretanja cijena na svjetskom tržištu ostaju važna. Međutim, sam udio potrošnje ne pokazuje direktno koliko će namirnice poskupjeti niti kakav će biti konačan uticaj na kućne budžete.

Podaci, ipak, jasno pokazuju razliku između BiH i razvijenijih evropskih ekonomija: dok hrana u BiH zauzima gotovo trećinu ukupne potrošnje, u Njemačkoj je taj udio 11,5 odsto, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. Kada se to uporedi sa visinom prosječnih primanja i troškovima porodične potrošačke korpe, postaje jasnije zašto mnogim domaćinstvima nakon podmirivanja osnovnih potreba ostaje malo prostora za druge životne troškove.

Nastavi čitati

Aktuelno