Connect with us

Svijet

VRHOVNA RADA DONIJELA ZAKON: Kijev zabranio kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu

Vrhovna rada donijela je zakon o zabrani kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve, objavio je deputat Jaroslav Železnjak na “Telegram” kanalu.

“Vrhovna rada je usvojila generalno revidirani prijedlog zakona o zabrani djelovanja vjerskih organizacija na teritoriji Ukrajine, posebno onih povezanih sa Rusijom”, objavio je Železnjak na “Telegramu”.

On je dodao da prijedlog zakona stupa na snagu 30 dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku.

Zakon je podržalo 265 deputata.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u ranijoj izjavi nazvala je predstavnike Sveukrajinskog savjeta crkava i vjerskih organizacija satanistima zbog njihove odluke da podrže predloženi zakon o zabrani kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve.

Svijet

OTKRIVENA PRAVA ISTINA! Koliko je rat protiv Irana zaista koštao Ameriku?

Iz Pentagona je prvi put stigla procena koliko košta rat pritiv Irana, a koji je pokrenut 28. februara.

Tokom sastanka Odbora ua odbranu u Predstavničkom domu Kongresa SAD demokratski visokorangirani član odbora Adam Smit pitao je Pita Hegseta, sekretara za odbranu, koliko je rat u Iranu do sada koštao SAD i mogu li zakonodavci uskoro dobiti punu procenu troškova od Pentagona.

Tokom saslušanja u odboru Predstavničkog doma Kongresa SAD umešao visoki financsjski zvaničnik Pentagona Džuls Harst, koji se takođe nalazi na saslušanju, rekavši “oko 25 milijardi dolara”, pri čemu municija čini većinu tog troška.

Ministar Hegset je optužio prethodne administracije za sklapanje “loših sporazuma”, spomenuvši Zajednički sveobuhvatni plan delovanja (JCPOA), takođe poznat kao iranski nuklearni sporazum, potpisan 2016. godine pod američkim predsednikom Barakom Obamom.

Smit mu se suprotstavio rekavši:

“To je prošlost, šta je budućnost?” i upitao da li je postojala neposredna nuklearna pretnja zbog koje je rat s Iranom bio neophodan.

Hegset je odgovorio da Iran “nije odustao od svojih nuklearnih ambicija”, zbog čega je SAD s Izraelom pokreno akciju.

Hegset je izjavio pred Odborom da zahtev predsednika Donalda Trampa za obrambeni budžet od 1,5 biliona dolara “odražava hitnost trenutka”.

Rekao je da 1,5 biliona dolara koje traži vojska “predstavlja istorijsku uplatu za buduću sigurnost” koja bi omogućila SAD da preduhitri brzo razvijajuću tehnologiju.

“Najveći protivnici s kojima se suočavamo u ovom trenutku su nepromišljene, neodlučne i defetističke reči kongresnih demokrata i nekih demokrata”, rekao je Hegset.

(Telegraf.rs) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Svijet

TELEFONSKI PREOKRET! Putin i Tramp razgovarali, Rusija poslala snažnu poruku SAD-u

Razgovor je bio na inicijativu ruske strane i trajao je oko sat i po vremena.

Putin je odlučno osudio pokušaj atentata na predsjednika SAD i izrazio podršku američkom lideru.

O situaciji na Bliskom istoku

Lideri su razgovarali o situaciji u Iranu i Persijskom zalivu.

– Rusija nastavlja aktivne kontakte sa Iranom i zemljama Persijskog zaliva, Izraelom i SAD – naveo je Ušakov i dodao da Putin smatra da je ispravno da se nastavi režim prekida vatre jer će to doprinijeti stabilizaciji situacije.

(Sputnjik) Foto: Tanjug/AP

Nastavi čitati

Svijet

ZAHAROVA PODRŽAVA DIJALOG SA SAD: Kijev nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove

Rusija podržava politički dijalog sa Sjedinjene Američke Države, ali bez velikih očekivanja, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova u intervjuu za indijski portal Frstpost.

– Težeći pronalaženju istinski kompromisnih rješenja, danas podržavamo politički dijalog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Velika očekivanja nemamo – izjavila je Zaharova.

Diplomata je istakla da je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u svakom slučaju, spremna da sasluša i prizna Rusiji pravo na postojanje vitalnih interesa duž njenih granica.

Govoreći o sukobu u Ukrajina, ona je istakla da sponzori Vladimira Zelenskog, prije svega iz Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije, čine sve da ga produže i spreče njegov skori završetak.

Moskva je, kako je navela, spremna za regulisanje situacije, dok Kijev “nije u poziciji da postavlja bilo kakve uslove”.

– Važno je i trezveno gledati na geopolitičke realnosti: priznati da Krim, Donbas i Novorusija pripadaju Rusija, obezbijediti uvažavanje naših legitimnih zabrinutosti i obnoviti balans u sferi bezbednosti u Evropa i svijetu. Potrebni su pravno obavezujući dogovori i mehanizmi koji garantuju da se kriza neće ponoviti – istakla je Marija Zaharova.

Ona je dodala i da je Rusija spremna da dosljedno pomaže u rješavanju situacije oko Ormuskog moreuza, kao i da namjerava da nastavi jačanje spoljnotrgovinskih veza i izvoza nafte u Indija.

Nastavi čitati

Aktuelno