Connect with us

Politika

VUČEVIĆ O KRIZI U BIH “Unutrašnje podjele u Srpskoj opasnije od spoljnih napada!”

Položaj srpskog naroda je nakon godinu dana od održavanja Sverskog sabora teži, a tome su doprineli neodgovorni i zlonamerni potezi političkog Sarajeva i stranog faktora u BiH, kazao je u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, donedavni premijer Srbije, koji je danas na poziciji savjetnika predsjednika Republike Srbije za regionalna pitanja.

Naveo je i da će se pritisci na srpski narod, u godini u kojoj se obilježavaju tri decenije od Dejtona i Srebrenice, zasigurno dodatno pojačati.

Vučević je govorio i o političkoj krizi u BiH, unutrašnjim podjelama u Republici Srpskoj, ali i problemima sa kojima se trenutno suočava Srbija.

– Podeljena Republika Srpska je ranjiva Republika Srpska – ne zbog snage svojih protivnika, već zbog slabljenja sopstvene unutrašnje discipline i kohezije – poručio je Vučević koji se naveo i da je odnos Republike Srbije, Republike Srpske i Mađarske rijedak primjer međusobnog poštovanja, saradnje i zajedničkog geopolitičkog interesa u regionu.

GLAS: Od održavanja Svesrpskog sabora na kojem je usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda navršena je godina. Kako danas vidite sve što se desilo prije godinu dana?

VUČEVIĆ: Sve što je usledilo pokazalo je zašto je održavanje Sabora bilo nasušno potrebno. Sabrali smo se “u 5 do 12” da poručimo jasno da smo jedinstven narod i da imamo pravo da artikulišemo i štitimo zajedničke interese i ciljeve, ne ugrožavajući nikoga. Ideja je dakle bila posledica državničke vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Srpske Milorada Dodika, uz podršku naše crkve i istinske nacionalne elite sa obe strane Drine.

GLAS: Kako ocjenjujete položaj srpskog naroda nakon godinu od održavanja Sabora? Da li je dodatno poljuljan?

VUČEVIĆ: Naše jedinstvo i saradnja nisu poljuljani, naprotiv, od Sabora smo ih podigli na novi nivo čvrstine i otpornosti. Položaj srpskog naroda je svakako teži. Tome su doprineli neodgovorni i zlonamerni potezi političkog Sarajeva i stranog faktora u BiH. Pritisci će se, u godini u kojoj se obeležavaju tri decenije od Dejtona i Srebrenice, zasigurno dodatno pojačati. Kako nam se pozicija pogoršava, tako i naše jedinstvo i koordinacija moraju biti sve čvršći da bismo odoleli, opstali i došli u priliku da popravljamo položaj našeg naroda.

GLAS: Iz državnog vrha Srbije se uvijek poručuje da je zvanični Beograd na strani Srpske i uz Dejton, uz poštovanje teritorijalnog integriteta BiH? Da li je tako i u ovim danima kada je BiH u najvećoj krizi od Dejtona?

VUČEVIĆ: Tako je u ovim danima posebno. To državni vrh ne samo da poručuje, već svakodnevno svedoči na delu. BiH jeste u najvećoj krizi, ali Srbija i Srpska kroz nju prolaze zajedno, pa smo tako dočekali ipak pozitivne signale nove američke administracije, koji su se pojavili upravo u Dejtonu, na svečanosti povodom tri decenije od postizanja sporazuma. Tada smo čuli da SAD nemaju nameru da ulažu neograničena sredstva da bi trajno podržavale nerealne ciljeve i utopijske ideje o uređivanju država i društava, te da su spremne da čuju sve strane i posvete pažnju održivim rešenjima. Takve poruke svedoče da ako održimo jedinstven i čvrst zajednički stav, možemo se nadati izlasku iz ove krize na način koji će očuvati naše interese.

GLAS: Da li je Srpska u pravu kada traži da se stvari vrate na takozvane izvorne principe i zašto, prema Vašem mišljenju, bošnjački političari odbijaju pozive na dijalog koji upućuju republički zvaničnici, prvenstveno oni iz vlasti?

VUČEVIĆ: BiH je država tri konstitutivna naroda, među kojima je i srpski. To je država čiji integritet poštujemo i koji nikada nismo dovodili u pitanje, niti ćemo to činiti. Svako će uvek imati sagovornika u Srbiji, ukoliko želi da radi na jačanju dejtonske BiH, da se poštuje slovo, a ne proizvoljni duh Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski mirovni sporazum je veliki dogovor i sporazum koji je doneo mir na prostore današnje BiH, ali i na prostor zapadnog Balkana. Odbijanje dijaloga od strane dela bošnjačkih političara, ne samo da potkopava izglede za dijalog, kompromis i pomirenje, već je i u suprotnosti sa samim duhom Dejtonskog sporazuma – sporazuma zasnovanog na principu dijaloga između konstitutivnih naroda zemlje. Ovaj trend je duboko problematičan. Odbijanje učešća u dijalogu, bez obzira na motive, podriva demokratske norme i stvara politički vakuum u koji lako ulaze sumnja, radikalizacija i institucionalna paraliza.

GLAS: Nedavno ste rekli da Vas brinu podjele u Republici Srpskoj. Da li su one po nju opasnije od svih napada iz FBiH, stranih sila?

VUČEVIĆ: Dakle, da, unutrašnje podele su, u mnogim aspektima, opasnije od spoljnih napada. Republika Srpska je stvorena kroz borbu i održana kroz diplomatiju. Ali da bi opstala, mora se upravljati mudro, jedinstveno i sa osećajem zajedničke svrhe. Politička polarizacija unutar Republike Srpske, gde su rivalske frakcije više fokusirane na kratkoročne borbe za moć nego na strateške, kolektivne ciljeve, slabi pregovaračku poziciju Republike Srpske. Jednostavno rečeno: podeljena Republika Srpska je ranjiva Republika Srpska, ne zbog snage svojih protivnika, već zbog slabljenja sopstvene unutrašnje discipline i kohezije.

GLAS: Zašto je informacija o najnovijem navodnom non-pejperu, a koji se tiče sankcija i pritisaka na Srpsku, stigla prvo u Beograd i odatle plasirana u javnost?

VUČEVIĆ: To je pronicljivo i važno pitanje i ono ističe stratešku dinamiku između zapadnih aktera, Srbije i regiona u celini. Razlog je vrlo jednostavan, Srbija je ključan faktor stabilnosti na zapadnom Balkanu. Srbiju većina zapadnih sila vidi kao centralnog geopolitičkog aktera na zapadnom Balkanu. Kao takav, svaki politički predlog, posebno kontroverzni poput sankcija ili uslovnog diplomatskog pritiska, mora se prvo testirati u odnosu na verovatnu reakciju Srbije. Činjenica da je u Beograd stigao dokument je i odraz centralne uloge Srbije u regionalnoj geopolitici. Država Srbija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Štaviše, Srbija je pravni sledbenik SR Jugoslavije, jedne od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija će biti tu uvek da bude i garant mira i garant poštovanja Dejtonskog sporazuma, ali i garant postojanja i opstanka Republike Srpske. I to je nešto što niko ne može da nam oduzme. I sve je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Mi smo im uvek govorili da poštujemo BiH, ali i Republiku Srpsku i njen integritet u okviru BiH.

GLAS: Kako je došlo do toga da ste postali savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja? Mnogi su to negativno komentarisali, podsjećajući da ste nedavno podnijeli ostavku na mjestu premijera?

VUČEVIĆ: Ne znam ko su ti “mnogi”. Za mene je velika čast da i na ovaj način sarađujem sa Vučićem i pokušam da mu pomognem u vezi sa regionalnim odnosima. To je oblast u kojoj imam značajno iskustvo, budući da sam kao gradonačelnik drugog grada u zemlji, zatim ministar odbrane i konačno, premijer, razvio veliki broj kontakata u regionu. Ta funkcija nije izvršna, već savetodavna, tako da ni na koji način ne potire moju ostavku na dužnost predsednika Vlade.

GLAS: Koliko je težak posao pred Srbijom na regionalnom planu?

VUČEVIĆ: Ja pod regionom podrazumevam sve zemlje se kojima se Srbija graniči, te bih rekao da je pred nama period dodatnog jačanja i produbljivanja odnosa sa zemljama poput Mađarske i Rumunije, očuvanja i razrade projekta “Otvoreni Balkan” sa Severnom Makedonijom i Albanijom, te nalaženja novih puteva saradnje sa Bugarskom. Ključni i svakako najteži posao jeste pozicioniranje Srbije u odnosu na Crnu Goru, Hrvatsku i BiH, nabrojanih ovde upravo po težini tog izazova. Jedno je sigurno, nećemo odustati od poboljšanja tih odnosa i položaja srpskog naroda u ove tri zemlje.

GLAS: Ko pravi probleme u Srbiji?

VUČEVIĆ: U trenutku kada se Srbija suočava sa pokušajima sprovođenja obojene revolucije, do pokušaja moćnih inostranih elemenata da joj oduzmu suverenitet, najveća opasnost ne dolazi spolja, već iznutra: od onih koji pokušavaju da rasture Srbiju iznutra. Opozicija, blokaderi, foteljaši i tajkunski mediji su najopasnije političko oružje koje se danas koristi protiv Srbije. Budimo jasni: blokiranje univerziteta, okupacija fakulteta, stvaranje haosa ispred institucija i sprovođenje nasilja nad pristojnom Srbijom je uvezeni model obojenih revolucija osmišljenih da parališu državu, stvore institucionalni kolaps i nasiljem dođu na vlast.

A zašto? Zato što pod Vučićem Srbija gradi autoputeve, fabrike, bolnice i jača vojsku. Zato što je Srbija poštovana u Vašingtonu, Briselu, Pekingu i Moskvi. Zato što Srbija kaže “ne” kada je drugi žele na kolenima. Istina je jednostavna: oni koji blokiraju fakultete, oni koji pale, gaze i povraćaju po zastavi Srbije, oni koji mole, cvile i puze pred stranim ambasadorima – oni su najgori talog Srbije. Srbija je danas zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću ponosna, u usponu i slobodna!

GLAS: Srpska i Srbija, posmatrajući uži i širi region, imaju dobre veze i saradnju sa Mađarskom? Šta to može da donese?

VUČEVIĆ: Apsolutno. Odnos između Republike Srbije, Republike Srpske i Mađarske postao je jedno od strateški najvažnijih partnerstava na zapadnom Balkanu i u centralnoj Evropi. To je redak primer međusobnog poštovanja, obostrane saradnje i zajedničkog geopolitičkog interesa u regionu. Srbija, Republika Srpska i Mađarska su strateški trougao za regionalnu stabilnost. Pod premijerom Viktorom Orbanom Mađarska se pozicionirala kao jedna od retkih zemalja članica EU koje su spremne da poštuju slobodarsku i nezavisnu politiku Srbije te promoviše ekonomsku, energetsku i bezbednosnu saradnju. Mađarska je jedan od najjačih glasova Srbije u Briselu, dosledno se protiveći nepravednim uslovima vezanim za pristupanje EU. Ona takođe brani prava Republike Srpske kada drugi u EU pokušavaju da delegitimišu njeno rukovodstvo ili nastoje da nametnu centralizovanu upravu u BiH. Mađarska i Srbija su već čvrsto povezane gasnim interkonektorom, što Srbiju čini energetski bezbednijom i manje zavisnom. Za razliku od mnogih drugih aktera, Mađarska gradi veze na međusobnom poštovanju, uključujući zajedničke hrišćanske i tradicionalne vrednosti koje duboko odjekuju u društvima regiona. Veza između Srbije, Republike Srpske i Mađarske ističe se kao model nezavisne i suverene saradnje. Ona pokazuje da regionalna partnerstva izgrađena na međusobnom poštovanju, nacionalnom interesu i strateškoj viziji može uspeti i koristiti svima. Mađarska doprinosi više od pukih reči – ona nudi strateški štit ekonomskog partnera i političkog saveznika.

Politika

DRLJAČA “Hrvatska neće dobrovoljno odustati od TRGOVSKE GORE”

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da Hrvatska očigledno neće dobrovoljno odustati od planova da na lokaciji Trgovska gora gradi skladište radioaktivnog otpada, a kao mogućnost rješenja pomenuo je i sudski proces.

Drljača je rekao Srni da je izvjesno da će u Hrvatskom saboru biti podržan prijedlog zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, o čemu je rasprava provedena juče. – Očigledno je da Hrvatska neće dobrovoljno odustati. Za Novi Grad, Republiku Srpsku i BiH jedino mjesto gdje se može tražiti rješenje ovog problema je Komitet ESPOO konvencije ili sudski proces – naglasio je Drljača.

Prema njegovim riječima, iritirajuće je koliko je Hrvatska odmakla u planovima zaobilazeći zakone i međunarodne konvencije.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u neposrednoj blizini granice sa BiH.
Glas

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ otvorio kancelarije PSS u Doboju! “Ono što smo uradili u Banjaluci, URADIĆEMO I OVDJE”

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković otvorio je nove kancelarije pokreta u Doboju, poručivši da je riječ o važnom koraku u jačanju infrastrukture i pripremi za predstojeće političke procese u Republici Srpskoj. Stanivuković je istakao da otvaranje lokalnih prostorija ima za cilj da pokret bude bliže građanima i njihovim potrebama.

„Naš pokret je zaista u jednom ozbiljnom pokretu entuzijazma i zanosa, da uradimo za Republiku Srpsku ono što nikad niko nije prije nas. Da budemo, do najsitnije srži, posvećeni ovom poslu, službi, narodu, da budemo najbliže svakom građaninu i da budemo potpuno predani služenju otadžbine“, poručio je Stanivuković.

On je istakao da je jedan od ključnih ciljeva PSS-a da građanima omoguće direktan kontakt sa predstavnicima pokreta.

„Potrebno je da u svakom mjestu imamo prostorije, kancelarije, mjesta gdje u svakom trenutku svaki čovjek može da dođe do nas – da ga čujemo, saslušamo. I evo, danas otvaramo prostorije pokreta Sigurna Srpska ovdje u Doboju, posebnom, važnom, lijepom gradu, koji može da bude još bolji, još ljepši, još uređeniji.“

Stanivuković je naglasio da Doboj ne smije biti sinonim za izborne neregularnosti i političku korupciju.

„Ovo mjesto ne treba da bude nikakav slučaj – slučaj krađe, korupcije, kriminala, otimanja izborne volje. Mi želimo to da zaustavimo. Da se poštuje izborna volja, da svaki glas bude glas čovjeka koji ga je dao onome kome misli da treba, birajući bolju budućnost Republike Srpske.“

Kako je rekao, otvaranje kancelarija predstavlja početak šire političke akcije u ovom dijelu Srpske.

„Danas smo ovdje zajedno sa našim Aleksandrom Simićem, divnim ljudima, našom Gordanom, Cecom i cijelom ekipom koja će voditi mlade, forum žena i naš kompletan odbor u Doboju. Ideja je da ovdje napravimo izbornu pobjedu, koja je samo uvod u najveće promjene.“

Dodao je da PSS ne pravi nerealne procjene, već govori samo o onome što je zasnovano na rezultatima.

„Ne pričamo o pobjedama bez pokrića – pričamo o promjenama, pobjedama i rezultatima sa pokrićem. Ono što smo uradili u Banjaluci, gradu koji je važan za naše najveće pobjede, a danas i za njihove najveće poraze – to ćemo uraditi u Doboju, u Zvorniku i u Laktašima.“

Kancelarije u Doboju, kako kaže, dizajnirane su tako da budu otvorene i dostupne svima.

„One su lijepe, kvalitetne, prozračne, da ljudi mogu doći, dobiti svježinu i dah promjena koje se već osjete, predložiti svoje ideje, a mi ćemo biti istrajni da se one realizuju“, zaključio je Stanivuković.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

NEMA KRAJA BEZOBRAZLUKU! Budžet predsjednika Srpske povećan na 80 MILIONA

Budžet predsjednika Republike Srpske za narednu godinu povećan je sa ovogodišnjih 77 na više od 80 miliona maraka, pokazuje prijedlog Budžeta RS koji je naknadno uvršten u dnevni red redovne sjednice Narodne skupštine zakazane za utorak.

U strukturi predsjedničkog budžeta najveće povećanje je napravljeno na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu koja je sa 27,5 koliko je iznosila po drugom rebalansu ovogodišnjeg budžeta povećana na okruglo 35 miliona KM. Toliko je bilo predviđeno i prvobitnim budžetom za tekuću godinu, ali očigledno da je oko sedam i po miliona maraka ostalo neutrošeno.

U vrijeme dok predsjedniku Srpske povećava budžet, predsjednik Vlade Savo Minić smanjio je svoj budžet za skoro 4,5 miliona maraka. Premijer je budžet Vlade sa ovogodišnjih 31,5 skresao na 27,1 milion KM. Dok je Vladi smanjen budžet, Narodna skupština i Vijeće naroda RS dobili su povećanje. Budžet NSRS je sa 16,2 povećan na 17,9 miliona, dok je Vijeće naroda RS dobilo povećanje od oko deset posto, pa će delegati raspolagati sa 5,1 umjesto ovogodišnjih 4,7 miliona KM.

Budžet je rapidno skresan i više nego prepolovljen Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu je Zlatan Klokić. Budžet ovog ministarstva je smanjen sa 94,5 miliona KM na 43,3 miliona maraka.

Ministarstvu privrede i preduzetništva budžet je sa ovogodišnjih 48 miliona maraka, prijedlogom za sljedeću godinu smanjen na 42,8 miliona KM. Vidljivo je da će smanjene biti subvencije i to upravo za oko šest miliona maraka, prenosi Capital.

S druge strane, budžet će za oko sedam miliona maraka biti povećan Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske, a najveće povećanje se odnosi na subvencije za razvoj poljoprivrede i sela.

Budžet je za oko četiri miliona maraka smanjen i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i to sa ovogodišnjih 559,4 miliona KM na 555,4 miliona maraka. Najviše je smanjena stavka grantovi i to sa 90,5 miliona KM na oko 85 miliona maraka.
Capital

Nastavi čitati

Aktuelno