Connect with us

Politika

VUČEVIĆ O KRIZI U BIH “Unutrašnje podjele u Srpskoj opasnije od spoljnih napada!”

Položaj srpskog naroda je nakon godinu dana od održavanja Sverskog sabora teži, a tome su doprineli neodgovorni i zlonamerni potezi političkog Sarajeva i stranog faktora u BiH, kazao je u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, donedavni premijer Srbije, koji je danas na poziciji savjetnika predsjednika Republike Srbije za regionalna pitanja.

Naveo je i da će se pritisci na srpski narod, u godini u kojoj se obilježavaju tri decenije od Dejtona i Srebrenice, zasigurno dodatno pojačati.

Vučević je govorio i o političkoj krizi u BiH, unutrašnjim podjelama u Republici Srpskoj, ali i problemima sa kojima se trenutno suočava Srbija.

– Podeljena Republika Srpska je ranjiva Republika Srpska – ne zbog snage svojih protivnika, već zbog slabljenja sopstvene unutrašnje discipline i kohezije – poručio je Vučević koji se naveo i da je odnos Republike Srbije, Republike Srpske i Mađarske rijedak primjer međusobnog poštovanja, saradnje i zajedničkog geopolitičkog interesa u regionu.

GLAS: Od održavanja Svesrpskog sabora na kojem je usvojena Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda navršena je godina. Kako danas vidite sve što se desilo prije godinu dana?

VUČEVIĆ: Sve što je usledilo pokazalo je zašto je održavanje Sabora bilo nasušno potrebno. Sabrali smo se “u 5 do 12” da poručimo jasno da smo jedinstven narod i da imamo pravo da artikulišemo i štitimo zajedničke interese i ciljeve, ne ugrožavajući nikoga. Ideja je dakle bila posledica državničke vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Srpske Milorada Dodika, uz podršku naše crkve i istinske nacionalne elite sa obe strane Drine.

GLAS: Kako ocjenjujete položaj srpskog naroda nakon godinu od održavanja Sabora? Da li je dodatno poljuljan?

VUČEVIĆ: Naše jedinstvo i saradnja nisu poljuljani, naprotiv, od Sabora smo ih podigli na novi nivo čvrstine i otpornosti. Položaj srpskog naroda je svakako teži. Tome su doprineli neodgovorni i zlonamerni potezi političkog Sarajeva i stranog faktora u BiH. Pritisci će se, u godini u kojoj se obeležavaju tri decenije od Dejtona i Srebrenice, zasigurno dodatno pojačati. Kako nam se pozicija pogoršava, tako i naše jedinstvo i koordinacija moraju biti sve čvršći da bismo odoleli, opstali i došli u priliku da popravljamo položaj našeg naroda.

GLAS: Iz državnog vrha Srbije se uvijek poručuje da je zvanični Beograd na strani Srpske i uz Dejton, uz poštovanje teritorijalnog integriteta BiH? Da li je tako i u ovim danima kada je BiH u najvećoj krizi od Dejtona?

VUČEVIĆ: Tako je u ovim danima posebno. To državni vrh ne samo da poručuje, već svakodnevno svedoči na delu. BiH jeste u najvećoj krizi, ali Srbija i Srpska kroz nju prolaze zajedno, pa smo tako dočekali ipak pozitivne signale nove američke administracije, koji su se pojavili upravo u Dejtonu, na svečanosti povodom tri decenije od postizanja sporazuma. Tada smo čuli da SAD nemaju nameru da ulažu neograničena sredstva da bi trajno podržavale nerealne ciljeve i utopijske ideje o uređivanju država i društava, te da su spremne da čuju sve strane i posvete pažnju održivim rešenjima. Takve poruke svedoče da ako održimo jedinstven i čvrst zajednički stav, možemo se nadati izlasku iz ove krize na način koji će očuvati naše interese.

GLAS: Da li je Srpska u pravu kada traži da se stvari vrate na takozvane izvorne principe i zašto, prema Vašem mišljenju, bošnjački političari odbijaju pozive na dijalog koji upućuju republički zvaničnici, prvenstveno oni iz vlasti?

VUČEVIĆ: BiH je država tri konstitutivna naroda, među kojima je i srpski. To je država čiji integritet poštujemo i koji nikada nismo dovodili u pitanje, niti ćemo to činiti. Svako će uvek imati sagovornika u Srbiji, ukoliko želi da radi na jačanju dejtonske BiH, da se poštuje slovo, a ne proizvoljni duh Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski mirovni sporazum je veliki dogovor i sporazum koji je doneo mir na prostore današnje BiH, ali i na prostor zapadnog Balkana. Odbijanje dijaloga od strane dela bošnjačkih političara, ne samo da potkopava izglede za dijalog, kompromis i pomirenje, već je i u suprotnosti sa samim duhom Dejtonskog sporazuma – sporazuma zasnovanog na principu dijaloga između konstitutivnih naroda zemlje. Ovaj trend je duboko problematičan. Odbijanje učešća u dijalogu, bez obzira na motive, podriva demokratske norme i stvara politički vakuum u koji lako ulaze sumnja, radikalizacija i institucionalna paraliza.

GLAS: Nedavno ste rekli da Vas brinu podjele u Republici Srpskoj. Da li su one po nju opasnije od svih napada iz FBiH, stranih sila?

VUČEVIĆ: Dakle, da, unutrašnje podele su, u mnogim aspektima, opasnije od spoljnih napada. Republika Srpska je stvorena kroz borbu i održana kroz diplomatiju. Ali da bi opstala, mora se upravljati mudro, jedinstveno i sa osećajem zajedničke svrhe. Politička polarizacija unutar Republike Srpske, gde su rivalske frakcije više fokusirane na kratkoročne borbe za moć nego na strateške, kolektivne ciljeve, slabi pregovaračku poziciju Republike Srpske. Jednostavno rečeno: podeljena Republika Srpska je ranjiva Republika Srpska, ne zbog snage svojih protivnika, već zbog slabljenja sopstvene unutrašnje discipline i kohezije.

GLAS: Zašto je informacija o najnovijem navodnom non-pejperu, a koji se tiče sankcija i pritisaka na Srpsku, stigla prvo u Beograd i odatle plasirana u javnost?

VUČEVIĆ: To je pronicljivo i važno pitanje i ono ističe stratešku dinamiku između zapadnih aktera, Srbije i regiona u celini. Razlog je vrlo jednostavan, Srbija je ključan faktor stabilnosti na zapadnom Balkanu. Srbiju većina zapadnih sila vidi kao centralnog geopolitičkog aktera na zapadnom Balkanu. Kao takav, svaki politički predlog, posebno kontroverzni poput sankcija ili uslovnog diplomatskog pritiska, mora se prvo testirati u odnosu na verovatnu reakciju Srbije. Činjenica da je u Beograd stigao dokument je i odraz centralne uloge Srbije u regionalnoj geopolitici. Država Srbija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Štaviše, Srbija je pravni sledbenik SR Jugoslavije, jedne od potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija će biti tu uvek da bude i garant mira i garant poštovanja Dejtonskog sporazuma, ali i garant postojanja i opstanka Republike Srpske. I to je nešto što niko ne može da nam oduzme. I sve je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Mi smo im uvek govorili da poštujemo BiH, ali i Republiku Srpsku i njen integritet u okviru BiH.

GLAS: Kako je došlo do toga da ste postali savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja? Mnogi su to negativno komentarisali, podsjećajući da ste nedavno podnijeli ostavku na mjestu premijera?

VUČEVIĆ: Ne znam ko su ti “mnogi”. Za mene je velika čast da i na ovaj način sarađujem sa Vučićem i pokušam da mu pomognem u vezi sa regionalnim odnosima. To je oblast u kojoj imam značajno iskustvo, budući da sam kao gradonačelnik drugog grada u zemlji, zatim ministar odbrane i konačno, premijer, razvio veliki broj kontakata u regionu. Ta funkcija nije izvršna, već savetodavna, tako da ni na koji način ne potire moju ostavku na dužnost predsednika Vlade.

GLAS: Koliko je težak posao pred Srbijom na regionalnom planu?

VUČEVIĆ: Ja pod regionom podrazumevam sve zemlje se kojima se Srbija graniči, te bih rekao da je pred nama period dodatnog jačanja i produbljivanja odnosa sa zemljama poput Mađarske i Rumunije, očuvanja i razrade projekta “Otvoreni Balkan” sa Severnom Makedonijom i Albanijom, te nalaženja novih puteva saradnje sa Bugarskom. Ključni i svakako najteži posao jeste pozicioniranje Srbije u odnosu na Crnu Goru, Hrvatsku i BiH, nabrojanih ovde upravo po težini tog izazova. Jedno je sigurno, nećemo odustati od poboljšanja tih odnosa i položaja srpskog naroda u ove tri zemlje.

GLAS: Ko pravi probleme u Srbiji?

VUČEVIĆ: U trenutku kada se Srbija suočava sa pokušajima sprovođenja obojene revolucije, do pokušaja moćnih inostranih elemenata da joj oduzmu suverenitet, najveća opasnost ne dolazi spolja, već iznutra: od onih koji pokušavaju da rasture Srbiju iznutra. Opozicija, blokaderi, foteljaši i tajkunski mediji su najopasnije političko oružje koje se danas koristi protiv Srbije. Budimo jasni: blokiranje univerziteta, okupacija fakulteta, stvaranje haosa ispred institucija i sprovođenje nasilja nad pristojnom Srbijom je uvezeni model obojenih revolucija osmišljenih da parališu državu, stvore institucionalni kolaps i nasiljem dođu na vlast.

A zašto? Zato što pod Vučićem Srbija gradi autoputeve, fabrike, bolnice i jača vojsku. Zato što je Srbija poštovana u Vašingtonu, Briselu, Pekingu i Moskvi. Zato što Srbija kaže “ne” kada je drugi žele na kolenima. Istina je jednostavna: oni koji blokiraju fakultete, oni koji pale, gaze i povraćaju po zastavi Srbije, oni koji mole, cvile i puze pred stranim ambasadorima – oni su najgori talog Srbije. Srbija je danas zahvaljujući predsedniku Aleksandru Vučiću ponosna, u usponu i slobodna!

GLAS: Srpska i Srbija, posmatrajući uži i širi region, imaju dobre veze i saradnju sa Mađarskom? Šta to može da donese?

VUČEVIĆ: Apsolutno. Odnos između Republike Srbije, Republike Srpske i Mađarske postao je jedno od strateški najvažnijih partnerstava na zapadnom Balkanu i u centralnoj Evropi. To je redak primer međusobnog poštovanja, obostrane saradnje i zajedničkog geopolitičkog interesa u regionu. Srbija, Republika Srpska i Mađarska su strateški trougao za regionalnu stabilnost. Pod premijerom Viktorom Orbanom Mađarska se pozicionirala kao jedna od retkih zemalja članica EU koje su spremne da poštuju slobodarsku i nezavisnu politiku Srbije te promoviše ekonomsku, energetsku i bezbednosnu saradnju. Mađarska je jedan od najjačih glasova Srbije u Briselu, dosledno se protiveći nepravednim uslovima vezanim za pristupanje EU. Ona takođe brani prava Republike Srpske kada drugi u EU pokušavaju da delegitimišu njeno rukovodstvo ili nastoje da nametnu centralizovanu upravu u BiH. Mađarska i Srbija su već čvrsto povezane gasnim interkonektorom, što Srbiju čini energetski bezbednijom i manje zavisnom. Za razliku od mnogih drugih aktera, Mađarska gradi veze na međusobnom poštovanju, uključujući zajedničke hrišćanske i tradicionalne vrednosti koje duboko odjekuju u društvima regiona. Veza između Srbije, Republike Srpske i Mađarske ističe se kao model nezavisne i suverene saradnje. Ona pokazuje da regionalna partnerstva izgrađena na međusobnom poštovanju, nacionalnom interesu i strateškoj viziji može uspeti i koristiti svima. Mađarska doprinosi više od pukih reči – ona nudi strateški štit ekonomskog partnera i političkog saveznika.

Related Topics:

Politika

KOJIĆ UZVRATIO DODIKU: “Pala se sjetite samo pred izbore, a obećanja godinama ostaju mrtvo slovo na papiru!”

Načelnik opštine Pale Dejan Kojić uputio je opširan odgovor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nakon što ga je Dodik prozvao zbog nedolaska na otvaranje nove zgrade Policijske uprave Istočno Sarajevo.

Kojić navodi da se do sada Dodiku obraćao s poštovanjem, uvažavajući njegove godine i funkcije koje je obavljao, ali da nakon posljednje, kako kaže, nekorektne opaske za to više ne vidi razlog.

Prema njegovim riječima, na otvaranje nove zgrade Policijske uprave Istočno Sarajevo nije došao jer je već ranije isplanirao porodični odmor.

– Zvanična pozivnica mi je stigla u utorak, kada je odmor već uveliko bio isplaniran i naravno da nije bilo riječi o odlaganju, zato što mi je porodica, kao i svakome, na prvom mjestu i najveća svetinja u životu – naveo je Kojić.

Dodao je da je blagovremeno obavijestio načelnika Policijske uprave Istočno Sarajevo Branomira Šehovca da neće moći prisustvovati svečanosti, te da je u njegovo ime događaju prisustvovao šef Kabineta Boro Božić. Takođe, prisutni su bili i predsjednik i potpredsjednik Skupštine opštine Pale.

Kojić smatra da su Dodikovi saradnici predsjednika Republike pogrešno informisali o razlozima njegovog nedolaska.

– Očigledno je da su te tvoji saradnici pogrešno informisali o razlogu mog nedolaska, kao što su te pogrešno informisali i onda kada su rekli da sam “častio u kafani” kada je protiv tebe podignuta optužnica u Sudu BiH – poručio je Kojić.

Nakon toga osvrnuo se na najavljena ulaganja u Pale, podsjećajući da je nakon nedavne sjednice Vlade Republike Srpske održane u ovoj opštini obećano 2,3 miliona KM, a potom i dodatnih pet miliona KM.

– Pošto je rečeno da ćete tek da dogovorite u šta ćete da uložite novac, daću vam prijedlog. Investirajte u gondolu Pale–Jahorina, koju obećavate u posljednja tri izborna ciklusa, u Muzej Odbrambeno-otadžbinskog rata za koji ste dva puta postavljali kamen temeljac, kao i u zgradu Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta koja je trebalo da bude završena krajem 2022. godine – naveo je načelnik Pala.

Posebno je ukazao na probleme vezane za izgradnju Fakulteta fizičkog vaspitanja i sporta, ističući da je rok za završetak radova produžavan čak četiri puta.

– Opština Pale dodijelila je Fakultetu 2.200 kvadratnih metara prostora, ali nikada nije raspisana javna nabavka za izvođenje radova na prvoj fazi projekta, odnosno za adaptaciju učionica i kancelarija – istakao je Kojić.

On smatra da upravo ti projekti predstavljaju simbol odnosa republičkih institucija prema Palama.

Kojić je Dodika podsjetio i na obećanje iz predizborne kampanje 2024. godine da će Pale postati prijestonica Republike Srpske, kao i na najave da će Apelaciono vijeće Suda BiH biti smješteno u ovoj opštini.

– Šta je bilo sa prijestonicom koju si Palama obećao 2024. godine? Šta je bilo sa Apelacionim vijećem Suda BiH za koje si u februaru prošle godine obećao da će biti u Palama, pa je potom Nikola Špirić predložio izmjene Zakona o Sudu BiH u kojima to nije predviđeno? – upitao je Kojić.

Govoreći o agenciji SRNA, podsjetio je da je još u maju prošle godine o toj temi razgovarao sa tadašnjim premijerom Radovanom Viškovićem i tadašnjim resornim ministrom Savom Minićem, ali da od tada nije učinjen nijedan konkretan korak.

– Pročitao sam da ste obećali da ćete sjedište SRNE vratiti na Pale. O tome sam razgovarao još prošle godine sa tadašnjim premijerom i ministrom, ali do danas ništa nije urađeno – naveo je.

Kojić je podsjetio i da su upravo za vrijeme Dodikove vlasti brojne institucije izmještene sa Pala.

– Podsjetiću moje sugrađane, ali i tebe, da si upravo ti izmjestio sve institucije sa Pala, među kojima je i SRNA, i prenio ih u druga mjesta. Time je Palama, mjestu gdje je stvarana Republika Srpska i gdje su donesene najznačajnije odluke u njenom nastanku i odbrani, učinjena istorijska nepravda – poručio je.

Na kraju je naglasio da građani Pala nisu nezahvalni za izgradnju nove zgrade Policijske uprave Istočno Sarajevo, ali da smatra kako je to tek minimum onoga što je vlast bila dužna da uradi.

– Nismo nezahvalni za izgradnju nove zgrade Uprave, ali s obzirom na sve navedeno, to je najmanje što ova vlast može da uradi za Pale. Srećni smo što i Policijsku upravu Istočno Sarajevo niste izmjestili sa Pala, kao što ste ranije izmjestili skoro sve druge institucije – zaključio je Kojić.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ OTVORIO VELIKO PITANJE: Ko je odgovoran za kolaps visokog obrazovanja u Srpskoj?

Narodni poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević upozorio je na zabrinjavajući pad broja studenata u Republici Srpskoj, navodeći da je za posljednjih 15 godina broj upisanih studenata smanjen za gotovo 50 odsto.

Prema njegovim riječima, dok je u akademskoj 2011/12. godini bilo upisano oko 46.000 studenata, u akademskoj 2025/26. taj broj iznosi oko 23.000.

– Ovo je alarm koji pokazuje da Republika Srpska gubi mlade ljude. Manji broj studenata znači da sve više mladih odlazi u inostranstvo, ali i da ćemo u budućnosti imati ozbiljan nedostatak stručnog kadra, uključujući ljekare i druge profesije od ključnog značaja za društvo – istakao je Kresojević.

On je kritikovao odluku o izboru rektora Univerziteta u treći mandat, tvrdeći da je takva odluka suprotna zakonskim odredbama koje predviđaju najviše dva mandata na toj funkciji.

Kresojević je najavio da će podnijeti interpelaciju Vladi Republike Srpske kako bi, kako kaže, dobili odgovor na pitanje zbog čega je dozvoljeno kršenje zakona u ovom slučaju.

– Nećemo odustati dok se ne utvrdi odgovornost i dok se ne otvore ozbiljne rasprave o budućnosti visokog obrazovanja u Republici Srpskoj. Potreban nam je novi pristup i jasan program koji će zaustaviti negativne trendove i vratiti povjerenje mladih u domaći obrazovni sistem – poručio je Kresojević.

Dodao je da pitanje visokog obrazovanja nije samo akademsko, već razvojno i demografsko pitanje od strateškog značaja za Republiku Srpsku.

Nastavi čitati

Politika

RASPAD U REŽIMSKIM REDOVIMA: SNSD-ovci zaratili međusobnim optužbama za korupciju i nesposobnost!

Vladajuća koalicija u Srpskoj sve manje djeluje kao jedinstven politički blok, a sve više kao poprište otvorenih sukoba i ličnih obračuna.

Pozicije se ne čuvaju rezultatima, već salvama uvreda, dok se međusobni obračuni bez zadrške iznose pred javnost.

Najnoviji primjer dolazi iz SNSD, gdje je dugo tinjajući sukob između Denisa Šulića i gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića (konačno) eksplodirao. Šulić je Adžića nazvao „prirodnom nepogodom koja je uništila SNSD u Gradišci“, ali se nije zaustavio na metafori – optužio ga je i da „uzima pola od svakog projekta“.

Posebno je zanimljivo što je prije samo nekoliko mjeseci predsjednik SNSD Milorad Dodik poručio da će ovaj sukob biti riješen. Ali to se, očigledno, nije desilo.

Šulić i Adžić nisu izuzetak. Oni su obrazac.

Visoki funkcioner SNSD Nedeljko Elek je nedavno udario na ministra Željka Budimira, i to zbog scene koja najbolje oslikava odnos moći unutar sistema – dok ministar „jede rebarca“, čuva ga 30 specijalaca sa dugim cijevima.

–Nisu se školovali za to – poručio je Elek.

Ali nije Elek „udario“ samo na Budimira. Nedavno je žestoko prozvao i gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića (SNSD), zbog koga je, kako je rekao, podnio ostavku na mjesto predsjednika Košarkaškog kluba „Jahorina“.

-Podnosim ostavku zbog maćehinskog odnosa gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića, prema najuspješnijem sportskom kolektivu u Istočnom Sarajevu – rekao je tada Elek, a Ćosić mu nije ostao dužan.

–U pravu je gospodin Elek. Kao gradonačelnik zaista nisam sposoban da upravljam finansijama na način na koji on to radi – rekao je, između ostalog, on.

A da ni među koalicionim partnerima nema mnogo strpljenja, pokazao je, prije koji mjesec, predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, koji je lidera SPS Gorana Selaka nazvao ni manje ni više, nego „majmunom“ – i to nakon što je ovaj iznio rezultate istraživanja koji pokazuju rast SPS.

Javne prepirke, međusobne uvrede i, u najmanju ruku, teške riječi, čini se, nisu samo rezervisane za opoziciju. Da li do izborne godine, u kojoj valja izboriti mjesto pod suncem, ili do nečeg drugog, ali sve češće na površinu izbijaju i sukobi u vladajućoj koaliciji.

Cenzus

Politikolog Velizar Antić, kaže da je nervoza sve veća kako se približavaju izbori.

-Teške riječi i međusobne optužbe su sve učestalije. O čemu se, u stvari, radi? Radi se o tome da je došlo vrijeme da se podvuče crta i polože računi za prethodne godine provedene na vlasti. Pošto nemaju neke rezultate kojima bi mogli da se pohvale, najlakše je odgovornost prebaciti na druge i reći da su drugi krivi za slabe rezultate – smatra Antić.

Takođe, nastavlja on, male koalicione partije vlasti su u velikom problemu jer se bore za isto glasačko tijelo.

– Obećanja su im bila velika u prethodnom periodu i nisu ih ispunili prema velikom dijelu birača. I sada su u velikom problemu da li će uspjeti da pređu cenzus. Zato se i optužuju međusobno da su slabo radili u prethodnom periodu. Mislim da ce ovakvih sukoba i optužbi biti još više kako nam se budu približavali izbori – rekao je Antić.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno