Connect with us

Politika

VUKOVAR IM BLIŽI OD BRATUNCA: Zašto bošnjački i hrvatski lideri u BiH ne žele odati POČAST SRPSKIM ŽRTVAMA

Nipodaštavanje srpskih žrtava i izbjegavanje bošnjačkih i hrvatskih političara da obiđu stratišta na kojima su u proteklom ratu ubijani Srbi, jedan je od glavnih razloga zbog čega u BiH i dalje nema suštinskog pomirenja.

Inicijativu da članovi Predsjedništva BiH budu ti koji će povući prvi korak, odnosno da srpski, hrvatski i bošnjački član Predsjedništva zajedno posjećuju najvažnija stratišta sva tri naroda za vrijeme svog mandata u toj instituciji pokrenuo je Mladen Ivanić.

Međutim, inicijativa nije prošla.

Stradanje u Podrinju
Aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, juče je, tako, otišao u Vukovar da oda počast hrvatskim žrtvama u tom gradu.

Denis Bećirović
FOTO: SAMIR JORDAMOVIC/ANADOLIJA

Ne sporeći bilo čije pravo da odaje počast žrtvama bilo gdje i iz bilo kog naroda, sagovornici Srpskainfo ističu da bi, najblaže rečeno, bilo mnogo prikladnije da je Bećirović prvo obišao stratišta koja su mu mnogo bliža, koja se nalaze u BiH i gdje su žrtve zločina bili Srbi.

Oni ističu da su, za razliku od Bećirovića i drugih bošnjačkih i hrvatskih političkih lidera, brojni najviši zvaničnici Srpske, kao i Srbije, bili u Potočarima, gdje su odali počast bošnjačkim žrtvama.

– Apsolutno nije sporno da svi narodi obilježavaju godišnjice svojim žrtvama, međutim, ovdje je na djelu klasično licemjerstvo budući da u BiH ima ogroman broj stratišta na koje niko nikad nije došao iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Srpske žrtve su marginalizovane, a osim predstavnika ambasada Rusije i Srbije nikad ne vidimo predstavnike Bošnjaka i zapadnih ambasada na tim mjestima. Najbolji primjer takvog odnosa je obilježavanje stradanja Srba u Podrinju, iako je svima jasno da se radi o strašnim zločinima – kaže za Srpskainfo v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić.

Navodi da je nemoguće razgovarati o pomirenju dok svaka žrtva, bez obzira iz kog je naroda, ne bude jednako tretirana i uvažavana.

“Heroji” i “agresori”

– Evidentno je da svih ovih godina bošnjački i hrvatski političari nisu uložili ni minimum truda da se na jednak način odnose prema srpskim žrtvama. Umjesto toga, Denis Bećirović i Željko Komšić zloupotrebljavaju funkciju članova Predsjedništva BiH. Nedavno smo mogli da čujemo Bećirovića kako Atifa Dudakovića, koji je optužen za strašne zločine nad Srbima, naziva herojem, a za Željka Komšića su srpske žrtve iz Jošanice, starci, žene i djeca, agresori – podsjeća Nuždić.

Viktor Nuždić
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Poslanik SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Milorad Kojić, posebno se osvrnuo na Bećirovićeve poruke u Vukovaru, gdje je kao jedine krivce za rat i zločine prozivao Srbe.

– On (Bećirović) očigledno već u kontinuitetu pokušava da iskoristi svaku priliku da vodi antisrpsku kampanju i propagandu, te da su Srbi jedini zločinci. Kao član Predsjedništva BiH Bećirović to ne bi smio da radi i trebalo bi da uvažava sve žrtve, pa i srpske. Međutim, vidljivo je da su srpske žrtve njemu beznačajne ili ih tretira kao statističku grešku – kaže Kojić za Srpskainfo.

Tvrdi da se takvim postupcima sadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH pokazao kao “dokazani srbomrzac”.

– Kroz kampanju koju vodi, Bećirović stvara uslove za formiranje novih generacija onih koji su spremni da ubijaju Srbe, jer svojim izjavama i postupcima šalje poruku da je to dozvoljeno i normalno – zaključuje Kojić.

 

Politika

Stupile NA SNAGU izmjene Izbornog zakona koje je NAMETNUO ŠMIT

Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za viskog predstavnika u BiH, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.

Naime, kako je navedeno u odluci, Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na službenoj internetskoj stranici Kancelarije visokog predstavnika, ili prvog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.

“Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji čini sastavni dio ove Odluke, stupa na snagu na način predviđen članom 114. navedenog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, ili dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji uz izmjene i dopune”, navedeno je u odluci.

Izuzetno od ovih odredbi Šmit je odredio da članovi 76. do 81., članovi 84. do 105. i članovi 111. i 112. zakona će stupiti na snagu 19. aprila 2024. godine, pod uvjetom da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje se odnose na pitanja iz ovog stavka prije tog datuma.

To znači da su sve donesene odredbe Šmita stupile na snagu.

Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača. Prije implementacije provešće se pilot projekat u deset opština za lokalne izbore koji će se provesti ove godine.

Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.

Osim toga, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje. Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu. Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.

Svojim izmjenama, Šmit je zabranio glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ ČESTITAO DAN SLOBODE MEDIJA: Pritisak na novinare nedopustiv

Narodni poslanik Nebojša Drinić čestitao je Svjetski dan slobode medija novinarima, urednicima, udruženjima novinara i svim zaposlenima u medijima.

“Novinarstvo je plemenit poziv ako je ogledalo istine, profesionalnosti i objektivnosti i ima potencijala da bude bedem protiv zloupotrebe vlasti pomažući da se donesu i neprijatne istine”, rekao je Drinić

ističući da je cenzura grubo kršenje ljudskih prava, a pritisak na novinare nedopustiv.

Prema njegovim riječima profesionalni medijski radnici zaslužuju bolje uslove rada i veće plate.

“Kao poslanik u Narodnoj skupštini borio sam se protiv kriminalizacije klevete jer je sloboda izražavanja od suštinskog značaja za razvoj demokratskog društva”, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

Dodik osudio napad u kojem je oštećena kuća POVRATNIČKE PORODICE

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osudio je napad u kojem je oštećena kuća povratničke porodice u Gacku i zatražio hitnu akciju u pronalasku počinioca.

Dodik je naveo da je tim povodom razgovarao sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske Sinišom Karanom.

“Zatražio sam hitnu akciju u pronalaženju napadača”, napisao je Dodik na mreži “X”.

Policija u Gacku izvršila je uviđaj na kući u mjestu Gračanica nakon što je vlasnik prijavio oštećenje prozorskog stakla i radi na utvrđivanju okolnosti koje su dovele to toga, saopštila je Policijska uprava Trebinje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući u kojoj, prema riječima lica koje je prijavilo niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, navodi se u policijskom saopštenju

Nastavi čitati

Aktuelno