U Republici Srpskoj je počela isplata boračkog dodatka koji je uvećan za pola konvertibilne marke po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava. Iz Vlade su se ranije pohvalili da je to povećanje za oko 17% i da je dodatak povećan iako Vlada još nije bila zakonski obavezna to da uradi.

Koliko to zapravo znači onima koji su u najtežim vremenima branili Republiku Srpsku?

Onima koji su na prvim linijama stvarali Republiku Srpsku, od vlasti je stiglo povećanje od pola marke po mjesecu provedenom u ratu. Tako će borac koji je na ratištu proveo 3 godine imati mjesečno uvećanje dodatka od 18 konvertibilnih maraka. Ovo je poniženje, kaže borac iz Banjaluke Slobodan Babić.

“Ja sam odbio. Imam učešće, gospođa me pitala da li sam ranjen? Tako da ovo je katastrofa. To je pljuvanje po tim ljudima koji su krvarili. Ove bitange koje odlučuju oni ne znaju šta znači puknuti ni petarda”, kaže Babić.

Da su na ovaj način borci ponovo poniženi, smatra i narodni poslanik Radislav Dončić, koji je u javnim istupima nekoliko puta tražio značajno veći rast boračkog dodatka.

“Znači sada borac Vojske Republike Srpske ima 3 i po marke na mjesečnom nivou. To je žalosno, to je nešto što borci nisu zaslužili i to sam ukazivao vladajućem režimu da moraju da vode računa i da prestanu ponižavati borce. Tražio sam 7 KM oni nisu imali sluha i nisu nam izašli u susret”, kaže Dončić.

U Boračkoj organizaciji Republike Srpske smatraju da uvećanje boračkog dodatka i ličnih i porodičnih invalidnina od 10 odsto nije dovoljno. Međutim ukazuju da je sav fokus stavljen na borački dodatak. Tako bi sljedeće godine za dodatak trebalo biti izdvojeno preko 300 miliona maraka u sljedećoj godini, a za sva ostala prava oko 200 miliona.

“E sada 300 miliona maraka, a efekat krajnji jeste da borac dnevno ima 5 ili 6 maraka u zavisnosti koliko je proveo u zoni borbenih dejstava uvijek se sjećam ratnih vremena pa smo dobijali sledovanje kutija cigareta. Da bi bila kutija cigarata borački dodatak bi trebalo da bude više od pola milijarde. I sad se postavlja pitanje da li je to opravdano ili postoje neka pravičnija rješenja kojima bi se postigao veći efekat za utrošak toliko sredstava”, kaže Radan Ostojić, predsjednik BORS-a.

Prava onih koji su stvarali Republiku Srpsku, smatra Ostojić, moraju biti vezana za ekonomske pokazatelje kao što je inflacija i rast zarada u javnom sektoru.

Ukazuje da postoje i borci koji ne primaju ni platu ni penziju i da je neophodno regulisati i njihov status, jer onaj ko je osuđen da živi samo od boračkog dodatka, za te pare ni lijekove ne može kupiti.

(BN) Foto: BN

Hercegovina je već tradicionalno bez ministara u Vladi RS, ali Vlada RS će tu nepravdu pokušati ispraviti dolaskom cijele Vlade u Hercegovinu, tačnije u Trebinje. Iako se odnos Vlade RS prema istoku Srpske, pogotovo prema istočnoj Hercegovini decenijama ogleda u lažnim obećanjima, novom sastavu Vlade na čelu sa premijerom Minićem ne smeta ta činjenica da obiđu ovaj zapostavljeni dio Republike Srpske i u njemu održe sjednicu.

Samo još uvijek nije poznato da li će stići uzoranim drumovima ili vazduhom…

Vlast u Republici Srpskoj već tradicionalno zapostavlja Hercegovinu kada se vrši raspodjela ministarskih fotelja, ali ako već Hercegovina nema ministre, ministri će doći u Hercegovinu. I to cijela Vlada RS.

Na pitanje šta fali Hercegovcima pa već hronično ne ulaze u sastav Vlade RS, Milica Radovanović odgovara da Hercegovini nedostaje veće biračko tijelo.

“Zaista imamo kvalitetnih ljudi, zaista imamo obrazovanih ljudi, ali ono što smatram da je problem jeste što je Hercegovina relativno mala kada govorimo o broju stanovnika i očigledno je da samim tim ljudima iz vlasti nije interesantna jer nemaju taj ‘‘bazen glasova‘‘ koji je njima dovoljan.

Njima je mnogo bitnija Banjaluka i gradovi koji imaju veći broj stanovnika gdje će se oni bazirati na prikupljanje većeg broja glasova dok u Hercegovini baš i nemaju taj kapacitet zbog, kao što rekoh, malog broja stanovnika.

Da mi u Hercegovini nemamo ljude koje možemo ponuditi zaista je smiješna priča, očigledno je da vlastima u RS Hercegovina uopšte nije bitna, a Hercegovci bi to trebali da prepoznaju i da kažu ‘‘pa ljudi, dvadeset godina vam nismo bitni, ajde da i mi malo vama pokažemo da niste ni vi nama bitni”, kaže Milica Radovanović, predsjednik trebinjskog odbora Srpske demokratske stranke.

Lazar Radan pripada generaciji koja ne pamti posljednjeg ministra iz Hercegovine. On smatra da je dolazak Vlade RS u Trebinje krajnje licemjeran i postavlja pitanje da li će ministri u Hercegovinu doći katastrofalnim putevima ili će preletjeti do konačnog odredišta.

“Ministri su očigledno endemska vrsta, ali za Krajinu, vezani su za taj dio, eventualno do Semberije, sve ispod Zvornika i južnije očigledno ne pripada Republici Srpskoj dok mi nemamo ministra sa ovih prostora.

Ono što je tužno je da 70% električne energije, koja je krucijalna za RS ide sa naših prostora, da su finansije odavde, mi smo ti koji proizvodimo, da nemamo ministra, evo bar jednog, ili zamjenika ministra.

Potpuno je licemjerje da nakon svih tih situacija koje se dešavaju, ta ista Vlada dolazi u Trebinje i zasijeda. Vjerujem da će ta ista Vlada doći nekim helikopterima, eventualno će neko doći službenim vozilom, a i ako budu dolazili službenim vozilom, pretpostavljam da će doći preko Popovog polja, ovog ljepšeg dijela puta, preko Mostara, da se neće pustiti ovim kriznim putevima na kojima jednom sedmično neko izgubi život, to je put preko Foče pa prema Bileći i Gacku pa da vide naši ministri kakvim se putevima voze Hercegovci i kako mladost u Hercegovini gine iz sedmice u sedmcu dok se oni provode u Banjaluci i imenuju neke Vlade.

Ono što mi je drago da u ovom sastavu Vlade, ovakav kakav jeste, što nema Hercegovine jer ipak je ovo jedna neustavna Vlada i drago mi je što Hercegovci ipak neće mimo tih zakona i svega toga” rekao je za BN televiziju Lazar Radan iz liste Za pravdu i red.

Hercegovina cijeli svijet naseli, ali sebe ne raseli, govorio je Momo Kapor. Iako je cijeli svijet naselila, Vlada Republike Srpske je neosvojiva tvrđava za Hercegovce, budući da mlađi ne pamte posljednjeg ministra iz Hercegovine, a stariji su ga odavno zaboravili…

(BN)

Izjava Dragana Čovića, predsjednika HDZBiH, da RS nema predsjednika u ovom trenutku, da to mjesto treba popuniti, a ‘da do tada ima prenosa nekih nadležnosti’, ponovo je aktuelizovala pitanje je li Milorad Dodik, prije nego što je odluka CIKBiH o prestanku njegovog mandata postala pravosnažna, prenio ovlaštenja predsjednika Republike Srpske na HDZ-ovog Davora Pranjića, potpredsjednika Republike Srpske iz hrvatskog naroda.

Čović je, podsjetimo, na konferenciji za novinare u Mostaru nakon sjednice Predsjedništva HDZBiH, kazao da je Pranjić prisustvovao sjednici i da je prisutne izvijestio o tome da su pripreme za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u toku.

To što je Čović spomenuo prenos nadležnosti i kazao da će se “to takođe objaviti ovih dana”, implicira da je Čoviću poznato da su na Pranjića ipak prenesene neke nadležnosti, o čemu je ranije govorila opozicija iz Republike Srpske.

Pranjić ne odgovora skoro mjesec na upit o nadležnostima

Raport je još 20. avgusta uputio upit Pranjiću o tome da li je Dodik na njega prenio neke nadležnosti, ali uprkos potvrdi iz Pranjićevog kabineta da je naš upit stigao, nikada nismo dobili odgovor na ovo pitanje.

Ranije izjave opozicije u Republici Srpskoj, kao i najnovije Čovićeve izjave, ponovo otvaraju ovo pitanje, ali nameću i novo, da li je eventualni prenos ovlaštenja Pranjić mogao legalno preuzeti, s obzirom na to da Ustav RS propisuje da predsjednik entiteta ovlaštenja može prenijeti samo u slučaju “privremene spriječenosti”.

Neki od pravnika koje je Raport kontaktirao, a koji u ovom trenutku bez zvaničnog dokaza da je Dodik to i učinio nisu htjeli javno komentarisati, smatraju da je Dodik teoretski mogao prenijeti ovlaštenja na Pranjića prije 18. avgusta i prije nego što je postala pravosnažna odluka o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske.

Pravna neizvjesnost i je li HDZ-ovac predsjednik Republike Srpske?

U tom slučaju, teoretski je imao ustavnu mogućnost da prenese ovlaštenja u tom periodu , pa postoji mogućnost da je predsjednik Republike Srpske sada HDZ-ov Pranjić.

Međutim, ističu da svaka odluka donesena u toj fazi nosi dodatnu pravnu neizvjesnost, jer čak i ako se to dogodilo, čin je izvršen pred pravosnažnu odluku o prestanku mandata, odnosno donošenja odluke Suda BiH, što je Dodiku bilo poznato i on ju je iščekivao.

U kontekstu ove stare-nove priče postoji mogućnost da je Pranjić potpisao odluku o imenovanju Save Minića za mandatara Vlade RS, jer Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS, nikada nije ni skupštinskim poslanicima, niti bilo kome drugom, pokazao odluku o imenovanju Minića za mandatara, iako bi taj dokument trebao biti javan i transparentan.

Međutim, ubrzo će se znati je li Stevandić odluku krio da sakrije Dodikov ili Pranjićev potpis?

Aktuelne sumnje o prenosu ovlaštenja Milorada Dodika na Davora Pranjića dodatno je podgrijao i SDS-ov funkcioner Marinko Božović koji je na društvenim mrežama objavio da je istina da ‘Republika Srpska ima predsjednika, ali nažalost Hrvata iz HDZ-a”.

Ukoliko se ispostavi da je Dodik prenio ovlaštenja na Pranjića, tada bi se ispostavilo i to da su i Dodik, i Stevandić, odnosno kompletan vladajući režim u Republici Srpskoj, skoro mjesec dana obmanjivali javnost.