Connect with us

Svijet

ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA U ŠVAJCARSKOJ: Ledene sante bi mogle potpuno nestati

Istraživači kažu da je gubitak leda posljedica uzastopnih, izrazito toplih ljeta i prilično malo snježnih padavina prošle zime

Švajcarski glečeri su ove godine izgubili dodatnih četiri odsto zapremine, što je drugi najveći gubitak poslije prošlogodišnjeg od šest odsto. Ovo su podaci iz godišnjeg izvještaja Švajcarske mreže za praćenje glečera (Glamos), čiji tim godinama nadzire 176 od 1.400 švajcarskih glečera.

Oni upozoravaju da je sada možda prekasno da se spasu mnoga alpska ledena polja, čak i kad bi se ispunile sve propisane mjere za ublažavanje klimatskih promjena.

Prethodno se toliko leda otopilo za ukupno tri decenije, odnosno između 1960. i 1990. godine. Glaciologe koji mjere led ne teši činjenica da se ove godine istopilo nešto manje leda nego što je tokom prošlogodišnjeg rekorda.

“Ovo je druga najgora godina od početka mjerenja. Užasno je vidjeti da se ovaj ekstrem od prošle godine ponavlja”, rekao je Matijas Hus, direktor Glamosa, za BBC.

Istraživači kažu da je gubitak leda posljedica uzastopnih, izrazito toplih ljeta i prilično malo snježnih padavina prošle zime. Ako se ovakvi vremenski obrasci nastave, dodaju, otopljavanje će se samo ubrzati. Neki od manjih švajcarskih glečera su već nestali.

Ove godine su istraživači prestali da prate glečer Sveti Anafirn jer nema dovoljno leda da bi bilo vrijedno daljeg mjerenja.

Drugi glečeri se smanjuju toliko brzo da je malo vjerovatno da se mogu spasiti, čak i kad bi se rast globalne temperature zadržao ispod 1,5 stepeni Celzijusa, što je dogovoreno Pariskim sporazumom o klimi.

Bez ogromnog smanjenja gasova staklene bašte povezanih sa globalnim zagrijavanjem, stručnjaci za glečere upozoravaju da bi čak i veći glečeri poput Aleča, čiji je led sada u nekim dijelovima debeo 800 metara, mogli nestati u roku od jedne generacije.

“Svaki put kada se vratim na ova mjesta koje pratim dugi niz godina, sve je drugačije. Led je manji, tanji i sivlji. Veoma je tužno”, rekao je Hus.

Ali gubitak glečera ne znači samo da će nestati predivne panorame. Led, koji se tradicionalno nakuplja zimi i polako topi leti, obezbjeđuje svežu vodu od ključnog značaja za evropske rijeke. Njom se navodnjavaju usevi i hlade nuklearne elektrane širom Evrope.

Tako je prošle i ove godine putovanje Rajnom, glavnim tokom za rečni teretni saobraćaj u Evropi, moralo biti ograničeno jer je vodostaj bio previše nizak.

Tokom nezabilježenih vrućina 2022. godine, ribe iz švajcarskih rijeka su premještene u rezervoare jer je voda postala previše topla i oskudna da bi one mogle da prežive u njoj.

“Glečeri veoma očigledno ukazuju na klimatske promjene. Ako ne dođe do ublažavanja klimatskih promjena, izgubićemo sve glečere u Alpima do 2100. godine”, istakao je Hus.

(EURACTIV)

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno