Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine je više nego duplo smanjen u ovoj godini, pokazuju zvanični podaci Agencije za statistiku BiH.

Podsjećamo, električna energija je u prošloj godini bila najtraženiji proizvod iz Bosne i Hercegovine, te je ostvarena zarada veća od milijardu KM od izvoza struje.

Vratimo se na sadašnje podatke, koji su veoma zabrinjavajući.

U šest mjeseci ove godine izvoz električne energije je iznosio 289.309.305 KM, dok je u istom periodu prošle godine država zaradila drastično više novca od struje, i to 671.284.530 KM.

Ovo znači da je izvoz manji za skoro 390 miliona KM.

Sa druge strane, uvoz električne energije u šest mjeseci ove godine je takođe zabilježio pad.

Struje je došlo za 78.756.467 KM, a u šest mjeseci prošle godine za 140.522.349 KM.

Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), objašnjava za “Nezavisne novine” razloge ovako drastičnog pada izvoza.

“Najveći razlog je podbacivanje proizvodnje termoelektrana u ‘Elektroprivredi’ iz Sarajeva zbog nedostatka uglja. Proizvodnja uglja u rudnicima ‘Elektroprivrede BiH’ u posljednje četiri godine smanjena je sa šest miliona tona na tri, znači duplo. Sad se vrše napori za rehabilitaciju i kupuju se dodatne količine po višim cijenama. Nedostatak uglja je smanjen u proizvodnji s obzirom na to da je 60 odsto proizvodnje iz uglja u termoelektranama. Drugi razlog je nešto lošija hidrologija u odnosu na prethodnu godinu koja je bila izuzetno hidrološki povoljna. Mislim da ‘Elektroprivreda’ u Trebinju ima manjih problema sa ugljem, te da su Ugljevik i Gacko uredno snabdjeveni, mada nisam potpuno siguran u to. Ovo što se ostvari u izvozu ostvare nezavisni proizvođači struje, to su prije svega Stanari i noviji solarni kapaciteti”, naveo je Bičakčić.

Na pitanje da li su stabilizacija cijena električne energije na tržištu i slabija potražnja uticale na manji izvoz, Bičakčić odgovara da je značajno opala cijena struje.

“Recimo, prije dvije godine cijena je bila 0,37 do 0,40 KM po kilovat-satu. U prošloj godini je bilo od 0,20 do 0,25 KM po kilovat-satu, a ove godine je 0,12 do 0,16 KM. To su neto cijene koje dobijaju proizvođači iz obnovljivih izvora. U prvoj polovini ove godine je fizički obim izvoza iznosio 4,1 teravat-sati (TWh), što je za četiri posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Fizički obim neto izvoza u prvom polugodištu ove godine je iznosio 1,3 TWh, što predstavlja smanjenje od 45 posto, dok finansijski gledano neto izvoz je bio 204 miliona KM i manji je za 61 posto. Razlog manjih finansijskih efekata izvoza je u smanjenim količinama izvoza i povećanim količinama uvoza za 49 posto, ali i nižoj cijeni električne energije na berzama u odnosu na prošlu godinu u istom razdoblju”, zaključio je Bičakčić.