Connect with us

Svijet

Zahvalni smo Rusiji, ali za nas je Donbas Ukrajina

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za američku medijsku kompaniju Bloomberg da je zahvalan Moskvi za podršku u vezi s Kosovom, ali da ne podržava invaziju Rusije na Ukrajinu.

Vučić, za koga Bloomberg kaže da je prethodnih godina imao desetine sastanaka sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da je uzimao časove ruskog da bi mogao da na ruskom razgovara s njim, kazao je da s ruskim liderom nije razgovarao „mnogo mjeseci“.

„Mi smo na samom početku rekli da nismo u mogućnosti i da ne možemo da podržimo invaziju Rusije na Ukrajinu. Za nas je Krim Ukrajina, i Donbas je Ukrajina, i tako će i ostati“, rekao je Vučić u utorak za Bloomberg u Beogradu, uoči odlaska u Davos. Bloomberg navodi da se Srbija ekonomski godinama pomjera iz „ruske orbite“ i da Rusija ima udio od oko šest odsto u srpskoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, dok je EU daleko najveći partner. Ipak, Srbija se u Evropi i dalje izdvaja stavom prema Rusiji, navodi Bloomberg, i podsjeća da avio-kompanija Air Srbija nije ukinula direktne letove do Rusije i da je u Beograd došlo mnogo Rusa od početka invazije.

Vučić je rekao da je zahvalan Rusiji za podršku u vezi s Kosovom i da Srbija zato ne može da podrži ekonomske sankcije protiv Moskve.

„Bili smo pod sankcijama gotovo deset godina, zapravo osam godina, i ne vjerujemo da je to rješenje“, kazao je Vučić.

O rješavanju kosovskog pitanja Vučić je rekao da je znatno realnije ići naprijed malim koracima, nego očekivati neki veliki i brzi dogovor koji bi uključivao priznanje Kosova od Srbije.

„Moramo da malim koracima promijenimo situaciju na terenu, da izgradimo povjerenje između dvije strane, i onda da vidimo kako možemo da pristupimo svemu ostalom. Ne treba sanjati nešto za šta svi znamo da se neće dogoditi“, rekao je Vučić.

O ulasku srbije u EU Vučić je izrazio uvjerenje da će građani Srbije, kada i ako taj izbor bude stavljen pred njih na referendumu, glasati za pridruživanje Uniji.

Dodao je da će, da bi se to dogodilo, biti potrebna uveravanja da je članstvo u EU realno.

„Znam da je EU naš put. Nema drugih puteva“, naveo je predsjednik Srbije.

Related Topics:

Svijet

MADURO: SAD pokušavaju da uvedu marionetski režim, HOĆE NAŠU NAFTU

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro optužio je Sjedinjene Američke Države da pokušavaju da postave marionetski režim u toj državi kako bi preuzele njene prirodne resurse.

“Razvijen je imperijalni plan za promjenu režima u Venecueli kako bi se instalirala marionetska vlada Sjedinjenih Država i ukrale naše najveće rezerve nafte na svijetu, četvrte najveće rezerve gasa na svijetu i prve rezerve zlata”, rekao je Maduro na televizijskom kanalu Venezolana de Television.

On je dodao da su Sjedinjene Države u te svrhe koncentrisale ratne brodove i nuklearnu podmornicu na Karibima i da iznose lažne optužbe protiv Venecuele, prenosi TASS.

Naglasio je da su “Ujedinjene nacije, Evropska unija, Svjetska carinska organizacija i Američka agencija za suzbijanje droga (DEA) već odbacile optužbe Venecuele (za trgovinu drogom)”, prenosi Tanjug.

Maduro je naveo da “niko ne vjeruje lažima koje se iznose o meni i Venecueli”.

On je saopštio i da Vašington neće postići svoj cilj, te da će Venecuela ostati “nezavisna, slobodna i mirna zemlja”.

Prema njegovim riječima, Nacionalne bolivarske oružane snage sprovode trodnevne manevre “Karipski suverenitet 200” u teritorijalnim vodama Venecuele.

“Narodi Kariba i Južne Amerike imaju pravo na mir i ništa ne smije da krši njihov suverenitet”, naglasio je Maduro.

Venecuelanski predsjednik je više puta rekao da se zemlja suočava sa najozbiljnijom prijetnjom invazije od strane Sjedinjenih Država u posljednjih 100 godina, navodi TASS.

Kako su ranije mediji izvijestili, 19. avgusta su tri razarača američke mornarice poslata u južne Karibe, uz obalu Venecuele “da bi sproveli operacije protiv narko-kartela”.

Sjedinjene Države su, takođe, rasporedile nuklearnu podmornicu, raketnu krstaricu, amfibijske brodove i 4.500 vojnika u regionu.

Predsjednik SAD Donald Tramp je 15. septembra izjavio da su tri člana narko-kartela, navodno iz Venecuele, eliminisana u međunarodnim vodama.

Prema njegovim riječima, napad je izveden u vrijeme kada su narko-teroristi iz Venecuele ilegalno prevozili drogu u Sjedinjene Države.

Prije toga, 2. septembra Tramp je izjavio da je američka vojska eliminisala 11 članova venecuelanskog narko-kartela tokom operacije u međunarodnim vodama.

Vašington je optužio Madura da pripada narko-kartelu “Kartel de los Soles”, čije postojanje Karakas kategorično poriče, navodi TASS.

Nastavi čitati

Svijet

ZEMLJOTRES MAGNITUDE 7.8 POGODIO RUSIJU: Objavljeno upozorenje na cunami

Snažan zemljotres magnitude 7.8 po Rihteru pogodio je obalu ruskog poluostrva Kamčatke na dalekom istoku u petak ujutro, zatresavši zgrade i natjeravši vlasti da izdaju upozorenje na cunami, koje je kasnije ukinuto.

Video-zapisi objavljeni na ruskim društvenim mrežama prikazuju namještaj i rasvjetna tijela kako se tresu u kućama, dok drugi prikazuje parkirani automobil kako se ljulja naprijed-nazad na ulici.

Potres se dogodio 128 kilometara istočno od glavnog grada regije, Petropavlovska-Kamčatskog, na maloj dubini od 10 kilometara, izvijestio je Američki geološki zavod (USGS).

Lokalna podružnica ruske državne geofizičke službe dala je nižu procijenjenu magnitudu od 7.4 po Rihteru. Izvijestili su o najmanje pet naknadnih zemljotresa.

Američki centar za upozorenje na cunami u Pacifiku izdao je upozorenje na moguće opasne valove duž obližnjih obala, ali je nekoliko sati kasnije rekao da je prijetnja prošla.

“Ovo jutro još jednom testira otpornost stanovnika Kamčatke”, rekao je guverner regije Vladimir Solodov na Telegramu.

Još je napisao:

“Trenutno nema izvještaja o šteti. Molim sve da ostanu mirni”, dodao je.

Poluostrvo Kamčatka leži na tektonskom pojasu poznatom kao Vatreni prsten, koji okružuje veći dio Tihog okeana i žarište je seizmičke aktivnosti.

U julu je mega-zemljotres magnitude 8.8 stepeni Rihtera uz obalu regije izazvao cunami koji je dio obalnog sela odnio u more i izazvao upozorenja širom Tihog okeana, navodi “onmanorama”.

Nastavi čitati

Svijet

UBISTVO ČARLIJA KIRKA PRODUBILO SUKOBE: Umjesto jedinstva – još dublje podjele

Amerika se suočava sa dubokim podjelama i političkim nasiljem koje društvene mreže dodatno produbljuju. Nakon šokantnog atentata, zabrinutost raste, ali pomirenje djeluje daleko dok lideri ne uspijevaju da smire tenzije i ujedine naciju.

“Ovo je bila jedna od najtežih nedjelja u Americi, a rijetki su oni koji se ne pitaju da li zemlja može da se izvuče iz ove spirale mržnje i nasilja. Nakon jednog od najšokantnijih atentata u istoriji SAD-a, guverner Jute apelovao je na Amerikance da smire političke tenzije, ali izgleda da ga gotovo niko ne sluša”, piše američka dopisnica BBC-ja Keti Kej u svojoj analizi.

Gotovo niko sa kim je razgovarala nakon smrti Čarlija Kirka ne vjeruje da će zemlja uskoro izabrati put pomirenja. Novija istorija puna je primjera kada se Amerika odlučila da ne stane zajedno nakon tragedije.

To se nije desilo ni 2011. godine, kada je demokratska kongresmenka upucana u glavu u Arizoni, niti 2017. godine, kada je republikanski kongresmen ranjen tokom bejzbol treninga. Amerikanci se nisu ujedinili ni pred izazovima globalne pandemije – COVID je zapravo samo produbio postojeće podjele.

Sistem koji nagrađuje ekstremizam
Razlog je jednostavan, ali to ne znači da je lako promijeniti situaciju. Mehanizmi koji pokreću američku politiku nagrađuju one koji podižu tenzije, dok oni koji pokušavaju da ih smire ostaju bez podrške.

“Širom zemlje, veća je vjerovatnoća da ćete biti izabrani na političku funkciju ako se kandidujete sa politikom i retorikom koja odgovara vašoj političkoj bazi, a ne centru. To je mračna posljedica prekrajanja izbornih jedinica, osnovni grijeh disfunkcionalne američke politike”, navodi BBC-jeva dopisnica.

Isto važi i za medije. Oni koji iznose ekstremnija mišljenja i podstiču bijes bivaju nagrađeni većom pažnjom, a time i većim prihodima od oglašavanja.

Ova struktura podsticaja čini guvernera Jute, Spensera Koksa, svojevrsnim američkim izuzetkom. Nakon što je Čarli Kirk ubijen, pozvao je Amerikance da se “isključe, dotaknu travu, zagrle člana porodice, izađu i učine nešto dobro u zajednici”. Njegove riječi su zvučale razumno i zdravo – pokušaj pomirenja u moru podjela.

Političko nasilje nije ništa novo u Americi. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka ubijen je američki predsjednik, a kasnije i njegov brat dok je vodio kampanju. U istom periodu likvidirana su i dvojica najistaknutijih vođa pokreta za građanska prava.

Sedamdesetih godina predsjednik Džerald Ford bio je meta dva pokušaja atentata, dok je osamdesetih Ronald Regan ranjen hicem. Nedavno, 2024. godine, Donald Tramp bio je žrtva neuspjelog pokušaja atentata u Pensilvaniji.

Međutim, ono što današnje vrijeme čini drugačijim jeste prisustvo društvenih mreža. Upravo zbog toga guverner Koks izražava zabrinutost. Iako je izbjegavao izjave koje bi dodatno produbile podjele, nije štedio kritike prema kompanijama koje stoje iza društvenih mreža.

“Vjerujem da su društveni mediji direktno učestvovali u svakom atentatu i pokušaju atentata u posljednjih pet-šest godina”, rekao je Koks, dodajući da je riječ “rak” preslaba da opiše štetu koju su nanijeli američkom društvu.

Većina tehnoloških kompanija nije reagovala, ali se oglasio Ilon Mask, vlasnik platforme X, tvrdeći da je “radikalna ljevica hladnokrvno slavila ubistvo Čarlija Kirka” i dodao: “Jedinstvo je nemoguće sa zlim fanaticima koji slave ubistvo.”

“Ovo je kao loš brak”
Zamke sistema koji povezuje društvene mreže i politiku zabrinjavaju čak i najstrastvenije učesnike. Kejtlin Grifits (19), predsjednica ogranka Kirkove organizacije Turning Point USA, jasno kaže: “Društveni mediji su definitivno veoma težak problem za naše društvo. Ne možete ni razgovarati sa nekim ko se ne slaže sa vašim političkim uvjerenjima, i iskreno mislim da je to tragično.”

Samo nekoliko dana nakon Kirkove smrti, politički tabori su se već povukli u suprotstavljene narative. Mnogi sa lijeve strane žele istražiti kako je ubica radikalizovan na internetu, dok mnogi sa desnice sumnjaju da je dio ljevičarske zavjere.

Jedan profesor politike sa Univerziteta u Juti rekao je da se čitava zemlja osjeća “kao u lošem braku”.

“Znate, kada oba partnera znaju da nije dobro, ali niko ne želi da popusti, jer misli da će ga onaj drugi iskoristiti”.

Dok se političari, mediji i birači povlače u svoje rovove, pitanje je da li će Amerika moći da pronađe put ka smirivanju, ili će društvene mreže i dalje sipati ulje na vatru sve dubljih podjela.

Nastavi čitati

Aktuelno