“Socijalistička partija Srpske (SPS) Gorana Selaka često je tema javnosti pred svake izbore, pa tako i kada je reč o predstojećim lokalnim izborima.

Politički analitičar Nebojša Tojagić poručuje da se pred svake izbore postavljaju ista pitanja. Kome će se prikloniti SPS i da li će preći cenzus?

“Nekako se pred svake izbore postavljaju ista pitanja. Neka od njih – gde će sada Selakovci socijalisti i da li će preći cenzus i slično, ta pitanja su aktuelna i pred ove izbore”, rekao je Tojagić.

Nebojša Tojagić
Ova stranka je ove sedmice održala izbornu skupštinu u gradu Banjaluci, a na ovom događaju su prisustvovali i predstavnici GrO SNSD, kao i njihov kandidat za gradonačelnika Nikola Šobot.

Podsjetimo upravo je predsjednik SPS- Goran Selak javno kritikovao SNSD i Milorada Dodika u ljeto 2021. godine tvrdeći da vladajućoj stranci nikada neće odgovarati pošteni izbori.

Ipak, da postoji ponovo saradnja između ove dvije partije dalo se naslutiti nedavnim odabirom Bojane Kos (SPS) na poziciji pomoćnika ministra prosvjete i kulture, kao i Tamare Stojanović (SPS) na mjestu zamjenika Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.

Tojagić smatra da to što SPS ponovo podržava kandidata SNSD-a nije nova vijest.

“To što SPS sada podržava kandidata SNSD-a nije novost jer je, bar formalno, i na prošlim izborima podržavan je Igor Radojičić kao kandidat SNSD-a. Evidentno je da je povelik broj onih koji su tada glasali za SPS na kraju glasali za Draška Stanivukovića”, poručuje Tojagić.

On smatra da će tako biti i na najavljenim lokalnim izborima.

“Male stranke, da bi opstale, moraju agresivno nastupati prema biračima i ne žele da siguran glas eventualno dovedu u pitanje nekom pričom o gradonačelniku. Predsjednici “malih stranaka” svjesni su da su zamjenljivi i da ih na površini održava samo dobar rezultat. SPS je trenutno “osuđen” na saradnju sa SNSD-om”, smatra Tojagić.

Politički analitičar dodaje i da je pokušaj SPS-a da se pozicionira na opozicionoj strani odavno propao.

“Dio opozicije je mislio da ima ekskluzivna prava na opoziciono djelovanje i tumačenje. Ispostavilo se da su upravo glasovi Selakovog SPS-a i Nešićevog DNS-a mogli biti presudni u trci za inokosne funkcije. Poražavajuće je da niko iz opozicije nije do danas to i priznao”, dodaje Tojagić.

Naglašava da nova saradnja između SPS-a i SNSD-a ipak nije zasnovana na programskim i nacionalnim ciljevima već isključivo na interesima.

“SNSD-ov interes je da SPS kontrolisano raste odnosno da ne naraste previše, ali i da ne ode ispod cenzusa. Siguran sam da će SPS preći cenzus. Bude li potrebe za nekom kombinatorikom, dodaće mu se neka druga partija, poput Banjčeve Narodne partije Srpske koja je baš daleko od svake vrste cenzusa”, zaključuje Tojagić.

Pred članicama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku će se, kako stvari stoje, naći dokument koji je posljednjih nedjelja izazivao veliku buru, a u Srbiji i Republici Srpskoj mu se oštro protive.

Upitanju je Nacrt rezolucije “Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici“, a predložile su ga Njemačka i Ruanda dvije države čiji su zvaničnici u 20. vijeku bili odgovorni za nezapamćene genocide, piše Blic.

Za rezoluciju se prvi put čulo početkom aprila i od tada traju diplomatski napori Beograda da je skloni sa dnevnog reda, s jedne strane, i Zapada da skupi što veću podršku za izglasavanje, s druge strane. Argument Srbije je, kako je upozorio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, da rezolucija krši postojeće sporazume i otvara Pandorinu kutiju samovoljnog i selektivnog određivanja prava i istine.

Vučić je jasno istakao da će se Srbija svom snagom boriti protiv usvajanja rezolucije.

– To je njemačka ideja, podržana od strane NATO i svih ostalih. Pronašli su i Ruandu, pronašli su i Novi Zeland i Čile. Našli su i nekoliko zemalja koje su uvijek bile sponzori takvih projekata, poput Malezije i Jordana. Pridodaje im se i Sjeverna Makedonija, tako da nema tu velike filozofije – ocijenio je Vučić.

Glasanje prostom većinom

Uvod u donošenje rezolucije je već napravljen, u UN je 19. aprila bila održana rasprava sa predstavnicima dijela BiH, a u sjedištu UN se održavaju i neformalne konsultacije.

Sljedeći korak je glasanje. Kako u Generalnoj skupštini ne postoji pravo veta, rezolucija može da bude izglasana prostom većinom. Da bi kasnije prošla i u Savjetu bezbednosti mora da dobije dvotrećinsku podršku.

Lagumdžija: Glasanje će biti odloženo

Lagumdžija: Glasanje će biti odloženo

Glasanje je prvobitno bilo zakazano za 27. april, potom je odloženo za 2. maj, a kako je sinoć naveo ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija glasanje će iznova biti odloženo. Novi datum, pak nije još poznat.

– U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. maja, zbog toga što danas šaljemo tekst rezolucije na reviziju, ukoliko zemlje članice UN imaju još neke prijedloge na tekst. Generalna skupština će biti sigurno nakon 6. maja, zavisno od rasporeda sjednica, što ćemo znati u utorak. I misija BiH u UN je učestvovala u ovoj odluci, kako bi se onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije, da su kao grupa prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za dalje konsultacije – rekao je Lagumdžija.

Vučić: Podnosioci se poslužili trikom

Vučić je nedavno rekao da su podnosioci nacrta rezolucije o Srebrenici osmislili trik da to glasanje bude prostom većinom, što, kako je rekao, smanjuje šanse Srbije.

– Znali su da bi Rusi i Kinezi stavili veto i zato sada idu u GS UN, jer očekuju sigurnu većinu i hoće da zadaju udarac Srbima i Srbiji. Hoće da unize Srbiju u Savjetu Evrope – rekao je Vučić.

Srbija je oformila pravni tim, a bivši šef diplomatije Vuk Jeremić je kao specijalni izaslanik predao pismo u UN u kojem Srbija upozorava na kršenje svih procedura, jer je obaveza Savjeta bezbjednosti – a ne GS – da se bavi ovim pitanjem u skladu sa Poveljom UN.

Srbija je održala niz susreta na kojim je tražila povlačenje rezolucije, a na posljednjem je državama članicama Ujedinjenih nacija iz Azijsko-pacifičke grupe predstavila pozicije Srbije u vezi ovog dokumenta.

Zurof: Posljedice moguće zloupotrebe

Efraim Zurof, direktor Centra “Simon Vizental”, upozorio je na moguće negativne posljedice izglasavanja rezolucije.

– Takav presedan rizikuje da pojam “genocid” postane političko oruđe, što bi potencijalno dovelo do njegove zloupotrebe u međunarodnim arenama protiv Izraela i drugih. Termin mora da ostane striktno definisan i da se koristi sa najvećim oprezom – naveo je Zurof.

I Vučić je u Njujorku upozorio na posljedice.

– Ne samo da ova rezolucija neće dovesti do mira i neće izliječiti rane iz prošlosti; ona će produbiti jaz između nacija i dovesti do novih tenzija na Zapadnom Balkanu. Zbog toga mi tražimo da se ova rezolucija povuče, a ako ne bude tako pozivamo da članice glasaju protiv – rekao je Vučić.

Ako rezolucija ipak prođe, Vučić je najavio da će Srbija preduzeti konkretne diplomatske akcije.

– Ako izglasaju onda ćemo istog dana, pošto su se dvije zemlje kandidovale za nestalnu članicu Savjeta bezbednosti UN, istog sekunda kandidovati i ubjedljivo ćemo pobediti obje NATO zemlje koje su se kandidovale – rekao je Vučić.

Bosna i Hercegovina ima rok do danas da podnese svoj prijedlog liste reformi Evropskoj komisiji kako bi ušla u program Plana rasta za zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi evra, od čega su dvije milijarde u formi grantova, a koji je ove sedmice i formalno stupio na snagu.

Lista bi trebalo da uključuje reforme iz osam ključnih oblasti koje je BiH dobila prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, a dio posla je obavljen kroz usvajanje nekoliko reformskih zakona u institucijama BiH. Međutim, zbog blokada, podjela, svađa i nemogućnosti postizanja dogovora u BiH, po svemu sudeći BiH neće uspjeti ispoštovati rokove koje je postavila Evropska komisija.

Kako saznajemo, ukoliko BiH pokaže da je ozbiljno poodmakla u zadacima koji joj predstoje, realna je mogućnost da EU “progleda kroz prste” i omogući da se lista predloži i s manjim zakašnjenjem, što je izvjesno da će se i desiti.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, na Instagram profilu je napisao da je za Republiku Srpsku sporno što evropski prijedlog nije usklađen s Dejtonskim sporazumom.

“Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definišemo uz punu vidljivost Srpske i FBiH, nismo saglasni sa određenim ambicioznim stavovima EU, koji nisu u skladu sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH”, naveo je Košarac.

Juče smo pokušali stupiti u kontakt s Zoranom Zeljkom, direktorom Direkcije za ekonomsko planiranje, ali nam je rečeno da se upravo nalazi u Briselu, gdje s evropskim zvaničnicima razgovara o reformama i mogućnostima da se BiH priključi ovom programu.

U Direkciji za evropske integracije su nam juče rekli da su oni obavili svoj dio posla i uputili su nas na Direkciju za ekonomsko planiranje. Zeljko nam je u prošlom razgovoru rekao da bi BiH od šest milijardi evra BiH mogla dobiti oko milijardu ako bi bile realizovane sve reforme, a sva potencijalno dostupna sredstva povučena. On je rekao da je proces složen, provodi se u nekoliko koraka i vrlo zahtjevan i samim time što se moraju usaglasiti svi nivoi vlasti u BiH.

“U BiH je formiran Radni tim koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usuglasi je sa Europskom komisijom. Vodi ga predsjedateljica Vijeća ministara, tu su i ministri iz Vijeća ministara. Oba predsjednika entitetskih vlada i ministri financija kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi, ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao nam je on.

Radi se o do sada najambicioznijem programu EU za zapadni Balkan, koji ima za cilj da pomogne regionu da uhvati korak s razvijenijim ekonomijama EU, te da je pripremi za postepeni ulazak u zajedničko evropsko tržište, najveći i najbogatiji ekonomski prostor na svijetu.

Dejvid Mekalister, poslanik Evropskog parlamente iz Njemačke, juče je na svojoj zvaničnoj stranici pojasnio da će ovim sredstvima biti podržane infrastrukturne investicije i povezanost, uključujući transport, energiju, zelenu i digitalnu tranziciju, dok će ostatak biti proslijeđen kao direktna podrška državnim budžetima zemalja u regionu.

On je podsjetio, kao što je i ranije u nekoliko navrata bilo rečeno, da će novac biti strogo uslovljen provođenjem reformi, a ako se reforme oduže ili se od njih odustane, novac će biti uskraćen.

“U slučaju da neki od uslova nisu ispunjeni, Komisija može u zavisnosti od uslova obustaviti plaćanje djelimično ili u cijelosti. Nakon takve suspenzije i u slučaju da partneri sa zapadnog Balkana ne ispune odgovarajuće uslove tokom grejs perioda od jedne godine, ili dvije godine u prvoj godini implementacije, obustavljeni iznos će biti povučen i može se preraspodijeliti među ostalim korisnicima u narednim godinama”, rekao je on.