Nove satelitske snimke, zabilježene juče, pokazuju intenzivnu gradnju i iskopavanja u iranskom nuklearnom postrojenju Fordo, samo nekoliko dana nakon što su američki nevidljivi bombarderi B-2 bacili bombe na ovaj podzemni kompleks. Najnovije fotografije, koje je objavila kompanija Maxar Technologies, prikazuju tešku mehanizaciju na terenu, dodatne građevinske radove i moguće zatvorene tunele koji vode u postrojenje – potencijalno zatvorene namjerno, uoči napada, prenosi Newsweek.

Postrojenje Fordo nalazi se duboko ispod planine, oko 100 kilometara južno od Teherana, i jedno je od tri iranska nuklearna objekta koja su bila meta američke operacije pod nazivom Midnight Hammer, pokrenute u noći između 21. i 22. juna. Na snimcima se jasno uočavaju nove pristupne ceste i niz kratera u blizini ključnih ulaza u kompleks.

Iako su prve američke procjene ukazivale na “izuzetno tešku štetu”, nove slike sugerišu da je Iran možda prethodno preduzeo mjere zaštite najvažnije opreme. Državni mediji u Iranu navode da su ključni dijelovi nuklearnog programa bili evakuisani, a obogaćeni uranijum premješten “na sigurno mjesto” prije samog napada.

Međunarodni nadzornici već duže vrijeme izražavaju zabrinutost zbog iranskog obogaćivanja uranijuma u Fordou, naročito jer se radi o materijalu visoke čistoće. Međutim, nije poznato kolika količina obogaćenog uranijuma se nalazila u postrojenju u trenutku napada.

Analitičari ističu da zatrpavanje tunela zemljom može imati dvostruku svrhu – zaštitu opreme od udara, ali i otežavanje procjene štete i špijunskih analiza nakon napada.

Na najsvježijim snimcima vidi se i teška mehanizacija u pogonu – buldožeri koji premještaju zemlju i nova infrastruktura koja se pojavljuje u blizini sjevernog ulaza u tunelski kompleks.

Dok se napetosti između Irana i Zapada dodatno produbljuju, ostaje da se vidi da li će Fordo postati nova tačka preokreta u nuklearnom nadmetanju na Bliskom istoku.

Rusija je počela aktivno da razvija Arktik na kojem leži budućnost zemlje, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Sada je jasno da budućnost Rusije leži na Arktiku, a možda i u još većoj mjeri – u razvoju Arktika, čemu aktivno počinjemo da težimo”, rekao je Putin na otvaranju Omladinskog centra za ruske regije.

Dan omladine Rusije tradicionalno se obilježava posljednje subote u junu. Praznik je ustanovljen predsjedničkim dekretom od 2. maja 2023. godine.

Njemački vojnici će još najmanje godinu dana biti dio misije EUFOR “Althea” u BiH, zaključio je Bundestag većinom glasova, a kao glavni razlog za ovu odluku navedena je politička situacija u BiH, posebno u Republici Srpskoj.

Njemačka vlada smatra, a sa čim se saglasio i Bundestag, da vlasti Republike Srpske sprovode secesionističku politiku koja izaziva ustavnopravni poredak BiH. Dok su stranke koje čine njemačku vladu i Zeleni uglavnom saglasni s mišljenjem zvaničnog Berlina, ovo mišljenje ne dijele poslanici ljevice i desnice, koji su s jedne strane kritikovali međunarodni intervencionizam i zahtijevali više domaćeg upliva u rješavanje krize u BiH, a s druge strane smatraju da se previše novca daje za vojna pitanja.

Predstavnici vlasti i ostalih parlamentarnih stranaka smatraju da akcije vlasti Srpske mogu dovesti do šire destabilizacije zapadnog Balkana, a osim toga, njemačka vlada smatra da Njemačka angažovanjem u BiH na simboličan način doprinosi jačanju bezbjednosti evropskog kontinenta.

Kao osnova za ovo angažovanje naveden je član 24, stav II Ustava Njemačke, u kojem je istaknuto da se Njemačka može pridružiti sistemu kolektivne bezbjednosti radi očuvanja mira u Evropi i među svjetskim narodima.

Kada je riječ o djelovanju Republike Srpske, u materijalima Vlade Njemačke naglašeno je da težnje ka većoj autonomiji njenog rukovodstva dovode do potkopavanja funkcionalnog integriteta zajedničke države.

“Nedavno usvajanje zakona u RS dovelo je do najteže ustavne krize u zemlji u posljednjih 30 godina. Situacija je dodatno otežana političkim sistemom u BiH koji omogućava podjele i koji značajno ograničava mogućnosti djelovanja i oblikovanja politike kroz razne mogućnosti veta na nivou zajedničke države i entiteta”, istaknuto je. U ovom dokumentu Vlada je Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku čiji legitimitet osporavaju u RS, pružila punu podršku.

“Angažman Savezne vlade Njemačke vidljiv je u BiH i kroz podršku radu visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita”, naglašeno je u dokumentu.

Rusija je navedena kao značajan razlog za njemački angažman u BiH, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i bezbjednosnoj situaciji u Evropi.

“Usljed ruske agresije protiv Ukrajine povećan je rizik destabilišućeg djelovanja usmjeren protiv BiH, kandidata za članstvo u EU. Angažman Njemačke i EU u BiH usmjeren je i na jačanje rezilijentnosti zemlje u odnosu na pokušaje destabilizacije od stane trećih država”, pojašnjeno je.

U svjetlu treće uloge, koja se odnosi na jačanje učešća Njemačke u evropskoj bezbjednosnoj politici, navedena je i važnost saradnje s NATO alijansom.

Njemačkim vojnicima dozvoljeno je korištenje oružja u odbrani osoblja EUFOR-a i u samoodbrani.

“Osnovna misija operacije EUFOR ‘Althea’ je podrška BiH u stvaranju i održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Za to je neophodno vojno prisustvo u zemlji. Iako se sigurno i stabilno okruženje održivo i dugoročno može stvoriti samo kroz političku aktivnost i saradnju civilnog društva, vojno prisustvo i odgovarajuća sposobnost djelovanja su od ključne važnosti”, naglasili su.