Vlada Republike Srpske donijela je više odluka iz oblasti prosvjete, privrede i saobraćaja. Najavljeno je povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi, usvojene su uredbe o podsticajima za mala i srednja preduzeća, a Vlada je preuzela završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma. Ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, nakon sjednice Vlade, najavio je povećanje plata za zaposlene u obrazovanju i kulturi u Republici Srpskoj, čime će plata radnika sa visokom stručnom spremom sa trenutnih oko 1.850 skočiti na 1.915 KM.

“Povećanje plata će dobiti svi nastavnici sa visokom stručnom spremom, stručni saradnici, pomoćnici direktora, bibliotekari, računovođe, voditelji produženog boravka. Povećanje će dobiti svi u osnovnim školama, srednjim školama, đačkim domovima, kao i svi u oblasti kulture”, rekao je Golubović.

Vlada Republike Srpske utvrdila uredbe koje se odnose na postupak dodjele podsticaja za poboljšanje konkurentnosti i promocije malih i srednjih preduzeća, kao i za uspostavljanje i jačanje preduzetničke infrastrkture, rekao je ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović

“Vrlo je bitno da u ovom slučaju već početkom godine imamo Odluku o planu utroška sredstava, tako da ćemo se mi potruditi da već početkom godine raspišemo javni poziv za ova tri podsticaja, ali to se odnosi na podsticaje za direktna ulaganja, dok je podsticaj za povećanje plata već zakonom definisan”, kaže Mitrović.

Završetak radova na pristupnim saobraćajnicama mosta u banjalučkom naselju Česma preuzeće Vlada, rekao je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

“Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” na današnjoj sjednici Vlade dobilo je nalog da završi taj posao. Dobili su zaduženje da zajedno sa gradom, predstavnicima projektanata i izvođača utvrde šta je do sada urađeno i da potpišu ugovor za završetak radova, sa ciljem da se most završi i preda građanima Banjaluke”, kaže Stevanović.

Na pitanje novinara o tome da li je na sjednici Vlade bilo riječi o “Comsaru” i isplati preostalih 60 miliona KM Rašidu Serdarovu, Stevanović je odgovorio da se o tome nije razgovaralo i da mogućnost da Serdarov zadrži dio vlasništva “Comsara” može zavisiti od toga da li će Republika Srpska izmiriti svoje obaveze.

(BN) Foto: BN

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto upozorila je da uvredljivi komentari koje je ministar odbrane Zukan Helez iznio na račun poslanika u Evropskom parlamentu Željane Zovko štete međunarodnoj reputaciji BiH i potkopavaju vrijednosti demokratskog dijaloga.

– Ovakvi istupi predstavljaju ozbiljno odstupanje od standarda javne komunikacije te nisu u skladu sa načelima profesionalne i političke odgovornosti koje zahtijeva obavljanje najviših dužnosti – istakla je Krištova. Ona je naglasila da je zaštita integriteta institucija BiH i očuvanje njihovog ugleda osnovna obaveza svakog zvaničnika.

– Izjave koje vrijeđaju ili lično diskredituju predstavnike institucija, bilo domaćih ili evropskih, narušavaju povjerenje javnosti, štete međunarodnoj reputaciji BiH te potkopavaju vrijednosti demokratskog dijaloga – rekla je Krištova.

Ona je istakla da Savjet ministara ostaje u potpunosti posvećen promociji najviših demokratskih, etičkih i profesionalnih standarda u javnom prostoru, saopšteno je iz Kancelarije predsjedavajuće Savjeta ministara.

Helez je rekao za federalne medije da su Željana Zovko i viši naučni saradnik “Heritidž faundejšna” Maks Primorac “ustaška kopilad”, da su “zadojeni fašizmom” i da “lažima i islamofobijom” pokušavaju da “otvore priče o prekrajanju BiH” i “realizuju agresorske i fašističke ideje”.

Za Zovko je rekao i da je “poluretardirana”, da se uporno miješa u unutrašnja pitanja BiH, a da Primorac u Vašingtonu lobira da se podijeli BiH.

RTRS

Nacrtom zakona je definisano da sastav Savjeta u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom, pri čemu u Savjetu mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog pola.

Udruženje tužilaca Federacije BiH žestoko se usprotivilo načinu na koji je vođen proces donošenja novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

Ovaj Nacrt zakona našao se prekuče i na sjednici Savjeta ministara, ali je ista odgođena zbog obaranja dnevnog reda. Radi se o zakonu koji je uslov za pristupanje EU, zajedno s zakonom o Sudu. Isti će se naći ponovo na sjednici u ponedjeljak, 8.decembra.

Poslali su niz primjedbi na više spornih članova

Ovaj zakon pun je manjkavosti.

Udruženja sudija i tužilaca (FBiH i Republike Srpske ) i pored izuzetno kratkog roka koji je ostavljen za dostavljanje sugestija i primjedbi na pomenuti nacrt Zakona o VSTS-u BiH, 28.11.2025. godine poslali su niz primjedbi na više spornih članova navedenog nacrta Zakona.

Novim Zakonom o VSTS-u uvodi se i etničke kvote i predlaže povećanje članova VSTS-a s aktulnih 15 na 20. Raniji je prijedlog, kako saznajemo što je predlagala i Venecijanska komisija, odnosio se na povećanje članova na 24. Traženo je takođe i da nepravnici budu novi članovi.

Nacrtom zakona je definisano da sastav Savjeta u pravilu odražava sastav naroda u BiH u skladu sa Ustavom, pri čemu u Savjetu mora biti najmanje po četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda i dva iz reda ostalih, te najmanje osam članova jednog pola.

Osim toga, ni članovi VSTS nisu dobili novi prijedlog Zakona. U radnu grupu su uključeni pojedini članovi Vijeće, ali je glavni nosilac izmjena Ministarstvo pravde i Delegacija EU. Nove izmjene nisu na vrijeme poslate na uvid niti su se mogle iznijeti primjedbe.

EU predviđa da sve prate spoljni saradnici

Sporno je i to da jedan sudija ili tužilac bude imenovan na funkciju i započne svoj mandat u VSTS-u, prije nego što se uopšte završe provjera njegove imovine.

Inače, provjera imovine traju mjesecima, zbog čega su pojedina imenovanja, a EU predviđa da sve prate spoljni saradnici.

Prijedlog su pravnici iz Danske i Bugarske.

Raport saznaje da je predviđeno da se kroz odjeljenje za provjeru imovine osnuje Vijeće u Vijeću koje bi onda tako kadroviralo nosioce pravosudnih funkcija.