Connect with us

Politika

ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

Politika

PRIJE IZBORA ‘NEMA POSKUPLJENJA’, SAD VEĆ MORA! Minić: Đokić i Petrović ne odustaju od skuplje struje

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je danas, 5. decembra, da Srpska mora imati najpovoljniju cijenu struje u regionu, iako Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” smatraju da cijena mora biti povećana.

On je istakao da su njih dvojica ostali pri stavu da mora doći do nekog poskupljenja struje, pa će se vidjeti šta dalje.

Mrežarina
“Kada je riječ o mrežarini, obaviješten sam da je Republika Srpska u nepovoljnijem položaju u odnosu na Federaciju BiH, jer se ovo pitanje uređuje na nivou BiH”, istakao je Minić.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne” ranije objavile, Đokić je rekao da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

SAVIĆ: Blanuša treba na čelo SDS-a

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Prof. dr Branko Blanuša, koji je kroz poslednje izbore postao jedno od najomiljenijih imena u SDS-u, prepoznat je po mirnoći, poštenju, obrazovanju i hrabrosti, što mu je donijelo snažnu podršku naroda – treba da bude na čelu SDS-a.

Obo je za BN izjavio visoki funkcioner SDS-a i načelnik opštine Lopara Rado Savić.

On ističe da Blanuša treba da bude most koji će ujediniti podijeljeni SDS.

„Ako ga želi narod, treba ga i stranka. Izbor Branka Blanuše za predsjednika stranke bio bi ključni korak ka stabilizaciji SDS-a. On ne bi trebalo da se dvoumi, već da sa političkim kapitalom i velikim brojem osvojenih glasova preuzme ulogu lidera koji će stranku ujediniti i izvesti je jedinstvenu na izbore 2026, kako bi se donijele prijeko potrebne promjene narodu i Republici Srpskoj“, kazao je Savić.

On dodaje da je u ovom trenutku teško pronaći podjednako jaku i prihvatljivu ličnost koja bi mogla objediniti stranku, te da bi tijesna pobjeda bilo koje struje dodatno narušila odnose i ojačala podjele.

„Svima je jasno da u SDS-u danas postoje dvije snažne frakcije koje su iskreno podržale Blanušu u predsjedničkim izborima. Upravo zato obje frakcije mogu i treba da ga podrže i u unutarstranačkom procesu“, dodao je Savić.

On naglašava da, kako god da se završi ponovno brojanje glasova, Blanuša ima snažan rejting i podršku.

„Upravo zato treba ponovo da bude kandidat SDS-a za 2026. godinu. Ukoliko ostane po strani, postoji opasnost da se energija i entuzijazam naroda rasprše, što bi moglo otvoriti vrata propalom režimu da se održi“, kaže Savić.

Savić poziva Glavni odbor SDS-a da se što prije sastane i jedinstveno predloži Blanušu Skupštini za predsjednika stranke, kao što je to urađeno i prilikom njegove kandidature za prijevremene izbore.

On ističe da ljudi u stranci imaju kapacitet da istovremeno prate proces prebrojavanja glasova i dovrše unutrašnje izbore, a da kampanja za 2026. godinu uveliko traje i da nema više vremena za gubljenje.

Nastavi čitati

Politika

ZAKAZANA REDOVNA SJEDNICA NSRS! Evo o čemu će poslanici raspravljati

Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske zakazao je 17. redovnu sjednicu Narodne skupštine za utorak, 16. decembra 2025. godine, sa početkom u 10 časova, a vrlo zanimljivo bi moglo da bude tokom rasprave o izvještajima revizora o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu.

Pored revizorskih izvještaja, poslanici će se po hitnom postupku izjasniti o povećanju plata u obrazovanju i kulturi u Srpskoj za zaposlene sa visokom stručnom spremom.

Kako je najavljeno u četvrtak, 4. decembra, veće plate za oko 65 KM u neto iznosu slijede za nastavnike u osnovnim i srednjim školama i đačkim domobima, bibliotekare, više stručne saradnike, pomoćnike direktora, zaposlene u oblasti kulture…

Sjednicu bi trebalo da otvori Aktuelni čas u kojem će poslanici postavljati pitanja predstavnicima Vlade RS, a nakon toga će sve tačke koje se tiču povećanja plata biti objedinjene.

Na dnevnom redu je predviđeno više prijedloga zakona po hitnom postupku, poput zakona o komunalnim poslovima, izmjene i dopune Krivičnog zakona RS, te Zakona o inspekcijama.

Pred poslanicima su i Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj.

Uz to, predviđena su tri nacrta zakona, prvi je o turizmu, potom o dopuni Zakona o igrama na sreću – građanska inicijativa, te Nacrt zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

Poslanici će imati priliku da raspravljaju o Izvještaju o radu Pravobranilaštva Republike Srpske za 2024, zatim o poslovanju Investiciono – razvojne banke Republike Srpske i fondova za 2024. godinu, sa izvještajem nezavisnog spoljnog revizora.

Predviđeno je da se razmatra i zahtjev Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske za donošenje odluke o vršenju posebne revizije Zavoda za izgradnju a.d. Banja Luka.

Takođe, pored navedene tačke koja se odnosi na izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji Banjaluke i Bijeljine za 2023. godinu, predviđen je i revizorski izvještaj za rad Republičke uprave civilne zaštite 2023, kao i Grada Prijedora za isti period.

Nastavi čitati

Aktuelno