Connect with us

Politika

ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

Related Topics:

Politika

ZAŠTO JE ĐAJIĆ PAO PREKO NOĆI, a Košarac i Dodikovi savjetnici ostali netaknuti?

Milorad Dodik ekspresno je politički eliminisao Vladu Đajića zbog spornog snimka koji ga dovodi u vezu sa licima iz kriminalnog miljea – ali je istovremeno potpuno prećutao afere svojih najbližih saradnika, uključujući ministra Stašu Košarca i sopstvenog savjetnika Branislava Okuku. Ovakav dvostruki standard ponovo otvara pitanje: ko je u SNSD-u „nedodirljiv”, a ko potrošna roba?

Đajić je u roku od nekoliko sati smijenjen sa svih funkcija, a zamjene su imenovane brže nego ikada. Na čelo UKC Republike Srpske postavljen je Nikola Šobot, donedavni savjetnik bivšeg predsjednika RS, dok je na čelo Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka postavljen Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS.

Sve je urađeno po nalogu Milorada Dodika, koji je poručio da je „upoznat sa snimkom“ i da „SNSD ne može tolerisati bilo kakvu povezanost sa kriminalom, a posebno ne sa narkoticima“. Dodao je i da se Đajić „sam razriješio“ funkcija.

Međutim, ključna pitanja ostaju bez odgovora.

Šta je sa Košarcem?

Samo dan prije Đajićeve afere, pojavio se snimak Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih veza BiH, u društvu Fatihom Kolom – bivšim počasnim konzulom BiH u Panami, za koga Tužilaštvo BiH vodi istragu zbog sumnje da je prao novac narko kartela Edina Gačanina Tita.

Dodik o Košarcu – ni riječ.

A šta je sa Dodikovim savjetnicima?

U negativnom svjetlu našli su se i Dodikov savjetnik Branislav Okuka, kao i još nekoliko osoba bliskih vrhu SNSD-a, takođe povezivanih sa ljudima iz kriminalnog miljea.

Ni o njima – apsolutna tišina.

Dvostruki standard kao politički alat

Dok je Đajić “pao” gotovo instantno, Košarac i Okuka ostaju netaknuti. Ovakav selektivni pristup jasno pokazuje da je u SNSD-u politička sudbina manje vezana za moralne standarde, a mnogo više za unutrašnju lojalnost i političku korisnost.

Ako se Dodik poziva na nultu toleranciju prema kriminalu, javnost s pravom pita:
Zašto se pravila primjenjuju samo na nekoga, a na nekoga ne?

Ukoliko SNSD želi vratiti povjerenje građana, odgovori na ovo pitanje moraće doći. Za sada – vlada samo tišina.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ: „Planirali da mi podmetnu kokain“ – traži istragu porijekla droge, 40.000 KM i ULOGE VRHA DRŽAVE

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je da je skandal sa snimkom na kome se vidi direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić i kesa s navodnom drogom dio plana da se narkotici podmetnu njemu ili odborniku Nebojši Driniću.

Gostujući u Jutarnjem programu BN TV, rekao je da je neprihvatljivo da se takve stvari dešavaju u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj.

– Otkud droga na UKC-u, tamo gdje naši pacijenti treba da se liječe, tamo gdje treba da bude sve najbolje moguće na svijetu, mi imamo drogu – poručio je Stanivuković, pozivajući MUP da identifikuje aktere sa snimka i „ljude po dubini“, kao i da utvrdi kome je droga bila namijenjena.

On tvrdi da je vrh Republike Srpske znao za sporni snimak s navodnom drogom na UKC-u mjesecima, ali da je ćutao sve dok snimak nije objavljen na društvenim mrežama. Ponovo je pozvao MUP da utvrdi ko je sve umiješan i kome je droga bila namijenjena.

Radi se o tome da gospodin Đajić, sada već bivši direktor UKC-a, koji je svaki dan sa Dodikom, sa Karanom, sa Željkom Cvijanović, sam kaže da je taj snimak nastao prije 10 mjeseci. Pazite sad ovo – snimak je nastao prije 10 mjeseci i obavijestio je policiju. Mogu li ja pitati gospodina Karana, koji je u to vrijeme bio ministar MUP-a, zašto on nije reagovao? Zašto javnost nije obaviještena? – upitao je Stanivuković.

Komentarišući dio snimka u kome jedan od aktera spominje interventnu policiju, Stanivuković je naveo da je, kako tvrdi, riječ o „presuđenom kriminalcu koji čeka smjenu u interventnoj“ i da je plan bio da se iscenira zaplijena droge povezivanjem sa njim. „Treba direktor UKC-a da da 40.000 KM da se presretnem ja kao gradonačelnik i da dođe interventna i kaže: vidite, Stanivuković je imao drogu – rekao je on.

– U ovo je uključen vrh države koji je o ovome znao, a ćutao. Loše je da mi građani prvo dođemo u posjed snimka, pa da se takvi snimci prvo objave na društvenim mrežama – dodao je Stanivuković i poručio da očekuje da se oglase bivši ministar policije Siniša Karan i rukovodstvo MUP-a, te da se do kraja ispita porijeklo droge, novac koji se spominje i uloga svih učesnika afere „kokain“.

Nastavi čitati

Politika

MOŽE LI BIH KONAČNO DO BUDŽETA? Danas hitna sjednica Doma naroda

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi danas na hitnoj sjednici da razmatra Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu.

Početak hitne sjednice Doma naroda sa samo jednom tačkom dnevnog reda zakazan je u 11.00 časova, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je ranije Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu u iznosu od 1,5 milijardi KM.

Usvojeni prijedlog budžeta razlikuje se od ranijeg prijedloga, jer u njemu nema povećanja sredstava za Oružane snage BiH, finansiranja institucija od kulturnog značaja i sredstava za vraćanje dugova BHRT-a.

Ovim budžetom planirano je po 1.000 KM za zaposlene u zajedničkim institucijama.

Nastavi čitati

Aktuelno