Connect with us

Politika

ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

Politika

NEMA VIŠE KORIŠTENJA U PRIVATNE SVRHE! Službeni automobili dobijaju naljepnice

Borba da se stane u kraj zloupotrebama korišćenja službenih vozila u institucijama BiH u privatne svrhe, koja traje već četiri godine, uskoro bi mogla biti okončana.

Na prijedlog poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saše Magazinovića još 2020. godine usvojena je inicijativa da budu obilježena službena vozila kako bi se izbjegle zloupotrebe pojedinaca koji ih koriste u privatne svrhe.

Nakon četiri godine konačno je učinjen korak naprijed jer je Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici zadužio Ministarstvo finansija i trezora da izmijeni Pravilnik o uslovima nabavke i načina korišćenja službenih vozila u institucijama BiH na način da riješi ovaj problem, koji je eskalirao.
– Bivši ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mijatović predlagao je da se ovaj problem riješi na način da se uspostavi registar službenih vozila. To nije rješenje, jer kada neko vidi u Makarskoj neki automobil, na primjer crni “pasat”, on ne zna da li je riječ o službenom vozilu ili nije – kazao je “Glasu” Magazinović.

Suština je, naglašava, da bude javno vidljivo ko zloupotrebljava korišćenje službenih automobila, odnosno da se odmah vidi da je riječ o vozilu neke od institucija na nivou BiH.

– Zbog toga je aktuelni ministar komunikacija i transporta Edin Forto proslijedio Savjetu ministara novi dokument u kojem je naveo da, pored registra koji je predložio Mitrović, bude i druga opcija, odnosno da se na službene automobile stave naljepnice kako bi se spriječilo korišćenje u privatne svrhe. Definisano je i kako naljepnice treba da izgledaju, odnosno sadržavale bi, između ostalog, i naziv institucije. Ta informacija je usvojena i za dalje korake zaduženo je Ministarstvo finansija i trezora – naglasio je Magazinović.
Ova pravila, poručuje, se ne bi odnosila na automobile štićenih ličnosti iz bezbjednosnih razloga, kao ni na vozila bezbjednosnih agencija.

– Ostali automobili treba da imaju oznaku jer zašto bi neki sekretar ministarstva imao automobil na korišćenje 24 sata? To je suludo, ali to se kod nas dešava. To vozilo ne možemo trenutno prepoznati na ulici – navodi Magazinović.

Suština je, ponavlja, da automobil bude vidno označen i da to oslikava da se radi o službenom vozilu institucija BiH.

– Pojedini ministri i direktori agencija kupuju naklonost ljudi tako što im daju vozilo na korišćenje 24 sata. To je kao da vam je neko dao 700 maraka jer ti ljudi ne plaćaju održavanje vozila i gorivo. Dakle, rukovodeći funkcioneri ovo koriste kao alat da kupuju sebi naklonost pomoćnika, sekretara, nekada čak i državnih službenika. Nije sporno da se službeni automobil koristi za službeni put, ali kada se završi to putovanje, onda bi trebalo i vratiti taj automobil na parking institucija. Međutim, to se ne dešava – kazao je Magazinović i dodao da ova pojava u institucijama BiH uzima sve više maha i dokaz je bahatosti i bezobrazluka.
Posljednji zadatak da bi se stalo u kraj toj bahatosti, navodi Magazinović, pripao je Ministarstvu finansija i trezora BiH koje treba da izmijeni aktuelni pravilnik i vrati ga Savjetu ministara na usvajanje.

– Šta će oni uraditi, ne znam, ali ja ću pokušati da stupim u kontakt i sa ministrom. Oni će možda predložiti neki drugi način da se označi službeno vozilo, ali mislim da je to najlakše naljepnicom – zaključio je Magazinović.

Bogat vozni park

Prema posljednjim podacima, institucijama na nivou BiH je na raspolaganju oko 4.100 vozila, a revizija je pokazala da nadležni te automobile ne koriste na efikasan i ekonomičan način.

– Samo na tekuće izdatke voznog parka godišnje na zajedničkom nivou bude utrošeno oko 15 miliona KM, dok je za nabavku automobila u posljednjih pet godina spiskano oko 34 miliona KM – navela je Kancelarija za reviziju institucija BiH koja je sprovela reviziju učinka s ciljem da se ispita da li institucije na zajedničkom nivou voznim parkom upravljaju na efikasan i ekonomičan način.

Nastavi čitati

Politika

ZA NJIH UVIJEK IMA PARA! Evo koliki će biti regres za zaposlene u institucijama BiH

Visina regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine u 2025. godini iznosi 631,50 KM.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Kako je navedeno, ova odluka je u skladu sa zahtjevima reprezentativnih sindikata u institucijama BiH, piše Avaz.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

SUD BiH NE ODUSTAJE! Dostavili poziv za NASTAVAK SUĐENJA Dodiku

Sud BiH je dostavio poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je Srni branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

-Osim toga, u pitanju je individualni vještak u odnosu na tim ljekara. Vještak nije ni pregledao branjenika, a tim ljekara jeste. Vještačenje doktora Harisa Vranića je zato očigledno proizvoljno i kao takvo neprihvatljivo. Tim prije što je riječ o politički angažovanom ljekaru koji se bavio i bavi politikom više nego medicinskom strukom i naukom, kao svojevremeni ministar zdravlja u Kantonu Sarajevu – naglasio je Bubić.

On je istakao da se u ovom predmetu očigledno zanemaruju prava na odbranu, u normalnim okolnostima u kojima branjenik treba biti primarno zdravstveno sposoban za suđenje.

-Ovakvo postupanje po mišljenju branioca nije ni humano, branjeniku nisu izvađeni ni konci. Ne postoji nijedan stvarni ni pravni razlog za ovaku hitnost i ubrzavanje ovog krivičnog postupka na način da se suđenju daje prednost u odnosu na zdravlje predsjednika Dodika – rekao je Bubić.

Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika” Milošu Lukiću pred Sudom BiH sudi se zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu.

Nastavi čitati

Aktuelno