Connect with us

Politika

ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.

Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.

Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.

Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.

U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.

“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.

Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.

Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.

Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.

Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.

Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.

“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.

Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.

Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.

“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.

Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.

Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.

Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.

Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.

Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.

Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.

Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.

Politika

Otac NENADA NEŠIĆA dužan milion Poreskoj upravi Republike Srpske, A SAD SAVJETUJE LJUBIŠU ĆOSIĆA

Dio tima koji savjetuje gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića postao je i otac bivšeg ministra bezbjednosti, osumnjičenog za više krivičnih djela, Nenada Nešića – Rade Nešić.

Rade Nešić u političkom životu nije posebno poznat iako je bio kandidat stranke Demokratski narodni savez (DNS) na Lokalnim izborima 2016. godine. Nije se bavio ni javnom upravom, ali je javnosti u Istočnom Sarajevu poznat kao vlasnik firme „DAR Company“ Istočno Novo Sarajevo. Firma Ćosićevog  novog savjetnika duguje skoro milion Poreskoj upravi Republike Srpske.

Firma „DAR Company“ nalazi se na listi najvećih dužnika Poreske uprave Republike Srpske. Zaključno sa septembrom ove godine Poreskoj upravi duguju skoro milion maraka, odnosno 929.470 KM. Iako je firma ugašena, dug nikada nije uplaćen.

Izvor: Poreska uprava Republike Srpske

Ćosić: Poslaću Vam sve podatke

Naši novinari kontaktirali su gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubišu Ćosića.

U kratkoj telefonskoj izjavi Ćosić je za Spin info potvrdio da je Nešić jedan od njegovih savjetnika.

„Imam 4-5 savjetnika, nisam trenutno siguran za vrstu ugovora po kojem su zaposleni, molim Vas da pošaljete to na mejl pa ću Vam sve odgovoriti“, rekao je Ćosić.

Na elektronsku adresu na koju nas je uputio, u dva navrata poslali smo pitanja o tome da li je tačno da je Nešić jedan od njegovih savjetnika, uz molbu da nam precizira o kojoj vrsti angažmana je riječ.

Pitali smo i koliko ukupno savjetnika gradonačelnik ima, takođe uz molbu da pojasni ko su oni, za koje oblasti ga savjetuju, te o kakvoj vrsti angažmana se radi.

Do objave teksta obećane odgovore nismo dobili. U slučaju da informacije zaprimimo naknadno, svi detalji će biti objavljeni.

Nešićev brat Predrag – političar i vlasnik druge firme

Brat Nenada Nešića, Predrag, aktuelni je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji za tri godine mandata nije uputio nijednu inicijativu, niti se javljao za diskusiju.

Predrag je vlasnik firme „N- Trade“ koja je u prošloj godini prihodovala dva miliona maraka.

O imovini Nenada Nešića nedavno je pisao Centar za istraživačko novinarstvo. Navode da je Nešić uložio najmanje milion maraka u kupovinu nekretnina dok je bio v.d. direktora JP „Putevi Republike Srpske“ i nakon što je dao ostavku. Sumnjiči se da je u ovom preduzeću prao novac i primao mito, ostvarivši milionsku finansijsku korist.

Institucijama je prikrio polovinu nekretnina koje ima sa suprugom u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Napomenimo i da su mu nedavno ukinute  mjere zabrane putovanja i javljanja državnom organu nakon što je založio nekretninu vrijednu 1.370.000 KM.

Nastavi čitati

Politika

NEŠKOVIĆ “Spremni zahtjevi za PONIŠTAVANJE IZBORA u četiri grada”

Šef izbornog štaba i član Predsjedništva SDS-a Želimir Nešković izjavio je za “Avaz” da će rokovi za prigovore i žalbe vezane za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra, biti striktno poštovani.

– U toku izbornog dana naši posmatrači su uložili niz primjedbi na ponašanje određenih članova biračkih odbora. Postoje zahtjevi za ponovnim brojanjem glasova na nekim biračkim mjestima i zahtjevi za poništavanje izbora u kompletnim lokalnim zajednicama Bratunac, Doboj, Zvornik i Laktaši. Oni su pripremljeni i biće predati u skladu s pravilima CIK-a BIH – kazao je Nešković.

Podsjećamo, kandidat SNSD-a na prijevremenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj Siniša Karan osvojio 9.745 glasova više od SDS-ovog kandidata Branka Blanuše.

Nakon obrađenih 99,91 odsto biračkih mjesta, Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, dok je za Blanušu glasalo 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati Centralne izborne komisije BiH.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Na trećem mjestu je Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku za kojeg je glasalo 2.019 birača ili 0,46 odsto.

Nikola Lazarević iz Ekološke partije Republike Srpske dobio je 1.696 glasova ili 0,38 odsto.

Za nezavisnog kandidata Igora Gaševića glasalo je 1.346 ili 0,31 odsto glasača, a za Slavka Dragičevića 1.064, odnosno 0,24 odsto.

Prema podacima CIK-a, na prijevremenim izborima, od 1.264.364 upisanih u birački spisak pravo glasa iskoristilo je 439.897 birača ili 34,79 odsto.

Nastavi čitati

Politika

“U POLITICI SAM VIŠE OD DECENIJE”: Trpim velike pritiske zbog izgleda

Poslanik Ujedinjene Srpske u Narodnoj skupštini RS Nikolina Šljivić oglasila se nakon što je imenovana za zamjenika direktora RUGUP-a.

Ona je reagovala na brojne komentare i osude koje prolazi tokom posljednjih dana, rekavši da je sve to zbog njenog izgleda i toga što je žena, pa se tako i govorilo o njenom obrazovanju.

– Dragi sugrađani, hvala vam na neizmjernoj podršci koju dobijam u danima kada prolazim linč koji nije doživio niko na našoj političkoj sceni u ovom obimu. Svaka poruka koju sam primila u ovim danima podsjetnik je da iza mene stoje ljudi koji vide širu sliku i vjeruju u rad, a ne u predrasude. Trudiću se da svima odgovorim, a ako nekoga nenamjerno propustim, unaprijed molim za razumijevanje. U političkom životu sam više od decenije i navikla na različite vrste pritisaka, ali moram priznati da je intenzitet posljednjih dana bio neuobičajen. Ne zbog mog rada, ne zbog rezultata, ne zbog iskustva, nego zbog toga kako izgledam i zato što sam žena na odgovornoj funkciji. To je poruka koja prevazilazi mene i tiče se svake žene u javnom prostoru. Možemo imati različite stavove, ukuse, politike – i to je u redu.

Ali svako od nas zaslužuje da bude cijenjen po onome što radi, a ne po spoljnim obilježjima. Na tome ću istrajavati i dalje, profesionalno i mirno. Hvala svima koji su ostali pribrani, objektivni i fer. Vaša podrška me obavezuje da radim još predanije i odgovornije, bez obzira na pritiske. Hvala i onima koji su pokazali svoje pravo lice, sjajno je znati s kim imamo posla i kakvi ljudi nas okružuju. Idemo dalje, sa fokusom na posao i rezultate – jedino što je relevantno i po čemu će se mjeriti svako od nas. Za sve ostalo, svima nama sudit će samo jedan, na najvažnijem sudu – napisala je Šljivić.

Podsjećamo, Šljivić je ranije naglasila da se njena diploma Pravnog fakulteta, položen državni ispit i sva zvanična dokumentacija nalaze u kabinetu Narodne skupštine i u potpunosti potvrđuju njen profesionalni put.

– To je jedina istina i jedini relevantan podatak – poručila je Šljivićeva, komentarišući tvrdnje Grahovčeve da je “frizerka, a ne pravnik”.

Nastavi čitati

Aktuelno