Politika
ZAŠTO DA BUDE JEDNOSTAVNO KAD MOŽE I KOMPLIKOVANO! Politika blokirala investicije vrijedne milijardu i po KM

Zbog političkih prepucavanja i nemogućnosti postizanja političkog dogovora, investicije vrijedne milijarde KM, a za koje je već praktično osiguran novac, u ovom trenutku su blokirane.
Svakako, “najpoznatije” su južna i istočna gasna interkonekcija. Ova dva projekta, čije finansiranje se nikada nije dovodilo u pitanje jer je isplativo, koštaju ukupno oko 450 miliona KM.
Tu je i projekat hidrolektrana u gornjem slivu Drine, čija realizacija je praktično počela, ali je zaustavljen, a njegova ukupna vrijednost je oko 900 miliona KM, a u blokadi, zbog politike, jeste i projekat izgradnje aerodroma u Trebinju, čija je vrijednost oko 100 miliona KM, s tim da je Vlada Srbije već obezbijedila za njega oko 40 miliona KM.
Osim ovih projekata koji su praktično spremni za finansiranje, u BiH politika blokira i brojne druge projekte, međutim, oni su još daleko od realizacije, a jedan takav je i auto-put od Sarajeva do Beograda, čija je vrijednost procijenjena na četiri milijarde evra.
U ovom trenutku projekti koji su blokirani, a za koje je izvjesno finansiranje, vrijedni su malo manje od milijardu i po KM.
“Oni koji forsiraju te projekte doživljavaju ih kao nešto svoje u što uopšte nisu morali uključiti mišljenje drugih, a oni koji blokiraju se ili inate zbog toga ili ih doživljavaju kao nešto potpuno tuđe od čega oni nemaju koristi. Fali nam objektivnih kriterija i argumenata, a imamo viška politike u ovoj oblasti”, rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Naime, kod projekta “Buk Bijela” i “Istočna gasna interkonekcija” sporne su nadležnosti. Te projekte, zajedno sa Srbijom, pokrenula je Republika Srpska, a Bošnjaci ih osporavaju tvrdeći da institucije BiH moraju dati potrebne saglasnosti jer se radi o međudržavnim ugovorima.
Ipak, i kada se zatraže te saglasnosti, sa njima se odugovlači, što najbolje govori primjer “Istočne gasne interkonekcije”, o kojoj se govori već godinama i koja se nekoliko puta nalazila na dnevnom redu Savjeta ministara BiH, međutim, još ništa nije riješeno.
Trenutno se taj projekat uslovljava usvajanjem zakona o gasu na nivou BiH, što je za Republiku Srpsku neprihvatljivo.
Kada je riječ o projektu “Buk Bijela”, “Elektroprivreda Srbije” i “Elektroprivreda Republike Srpske” potpisale su sporazum za realizaciju ovog projekta, međutim, Bošnjaci su ga odmah osporili tvrdeći da se bez institucija BiH on ne može realizovati.
Ukupna vrijednost ove investicije, odnosno izgradnje tri hidroelektrane u gornjem slivu rijeke Drine i to Buk Bijela, Foča i Paunci iznosi oko 900 miliona KM. Osim Bošnjaka, ovaj projekat osporava i Crna Gora, kojoj je ponuđeno da takođe uđe u ovaj projekat, ali je ona to odbila.
Slično je i sa “Istočnom gasnom interkonekcijom”. I za ovaj projekat sporazum su potpisali “Gas-Res” iz Banjaluke i JP “Srbijagas”, ali Bošnjaci insistiraju da se to realizuje preko institucija BiH.
“Istočna interkonekcija” je projekat izgradnje gasovoda koji bi išao trasom od Inđije u Srbiji preko Mačvanskog Prnjavora, koji je takođe u Srbiji, i u Republiku Srpsku, odnosno BiH bi ušao kod Bijeljine, a dalje bi išao prema Doboju, Banjaluci, Prijedoru i Novom Gradu.
Vrijednost ovog gasovoda, dugog oko 325 kilometara, iznosi oko 125 miliona evra.
Što se tiče “Južne gasne interkonekcije”, tu je problem jer se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti ko će upravljati tim projektom. Bošnjaci insistiraju da to bude “BH gas”, dok Hrvati insistiraju na tome da nekoliko kantona osnuje zajedničko preduzeće, koje bi bilo pod kontrolom hrvatske komponente u BiH. Ovaj projekat podrazumijeva da gas u BiH dolazi iz Azerbejdžana i smanjio bi zavisnost BiH od ruskog gasa, koji je trenutno jedini dostupan u BiH, a koji bi išao i “Istočnom interkonekcijom”. Gasovod “Južna interkonekcija” prolazi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju, a krak u BiH bi ušao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, pa dalje preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna do Novog Travnika, sa odvojkom za Mostar. Zvanično je taj gasovod upisan kao Zagvozd – Novi Travnik i njegova vrijednost je oko 200 miliona KM, a dužina oko 180 kilometara, od čega u BiH 150 kilometara.
“Projekti se doživljavaju kao nacionalni, a ne državni, i tu ima krivice obje strane. Besmisleno je što neki političari pitanje izbora snabdijevanja plinom politizuju, pa i ideologiziraju, kada je ekonomska lokiga jednostavna – treba nam više izvora i opcija da bismo imali sigurnost i povoljniju cijenu. Konkretno, ako imamo druge izvore osim ruskog, to je dobro jer nam jača pregovaračku poziciju i omogućuje konkurenciju, ali ako je ruski najpovoljniji, onda to mora biti naš izbor, a ne plaćati višse zbog geopolitike i nečijih vanjskih pritisaka”, rekao je Gavran.
Kod projekta izgradnje aerodroma u Trebinju problem su, kao i kod Buk Bijele i “Istočne interkonekcije”, nadležnosti.
Institucije BiH u kojima se pitaju i Bošnjaci insistiraju na tome da sve ide preko države BiH, međutim, kao i u slučaju “Istočne interkonekcije”, i taj projekat se politizuje i stoji.
Ovaj projekat vrijedan je oko 100 miliona KM, a Srbija, koja će finansirati kompletan projekat, već je u budžetu obezbijedila 41 milion KM za njega. Protiv ovog projekta je i Hrvatska, jer joj je taj aerodrom direktna konkurencija.
Auto-put Sarajevo – Beograd u planu, ali nema para
Jedan od projekata u koji se u znatnoj mjeri umiješala politika je i izgradnja auto.puta od Sarajeva do Beograda.
Ideju za ovaj projekat još 2016. godine iznijela je Turska i od tada u BiH traju prepucavanja. Do danas još uvijek u potpunosti nije utvrđena trasa tog auto-puta čija je vrijednost oko četiri milijarde KM.
Zanimljivo je da je Srbija, koja nije imala unutrašnja politička prepucavanja oko ovog projekta, svoj posao praktično završila i već je auto-putem došla na granicu BiH kod Bijeljine.
Što se tiče finansiranja, auto-put Sarajevo – Beograd još uvijek nema finansijsku konstrukciju, odnosno nije poznato ko će ga i pod kojim uslovima finansirati, tako da u slučaju da se u BiH i dogovore, pitanje je njegove isplativosti i realizacije.
Politika
Stanivuković “Dodikov AVANTURIZAM i najave referenduma VODE SRPSKU U NOVU OPASNOST”

– Svojim avanturizmom, i hirovitim donošenjem odluka Milorad Dodik izlaže potencijalnim sankcijama sve građane, Republiku Srpsku i njenu privredu, poručio je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković. Kaže da nije vrijeme ni za Dodikove referendume ni za rezolucije o samostalnosti Republike Srpske. Jedinstvo je moguće jedino oko racionalnih odgovora, ali ne i oko avanturizma aktuelne vlasti predvođene SNSD-om, kaže Stanivuković i smatra da je Dodikova najava serije referenduma opasna po Republiku Srpsku, kao i bilo kakve rezolucije o otcjepljenju.
“Danas smatram da je veoma opasno govoriti o seriji referenduma koje vode u otcjepljenje. Da li ja intimno kao čovjek emotivno to želim? Naravno da da. Svaki dan bih volio da je Republika Srpska što samostalnija i jača u svakom smislu, ali put do toga je veoma složen i dugotrajan.
Ako je neko na nekom kraju svoje političke karijere potencijalno ja ne kažem da jeste, ne treba svoj kraj da ve že za kraj Republike Srpske u smislu da ide u najveći avanturizam”, smatra Stanivuković.
Kaže da ni Sjedinjene Američke Države nisu stale uz vlast Republike Srpske iako je to Dodik priželjkivao od pobjede Donalda Trampa.
“Vidite da se dešava sve suprotno od onog što je u nekom trenutku rukovodstvo tvrdilo pa evo Amerika se promijenila, promijenila svoju politiku.. a mi onda čujemo poruku da Amerika kaže: BiH samo mora da zadrži svoj teritorijalni integritet sa dva entiteta, ako to čujete znate o čemu se tu radi”, rekao je Stanivuković.
Kaže da se i dalje protivi prijevremenim izborima, međutim Stanivuković je komentarisao i Dodikove izjave da će biti kažnjivo ukoliko neko izađe na prijevremene izbore.
“Narod više u to ne vjeruje iz razloga što ste imali krivično djelo ako odete u Sud i Tužilaštvo (BiH) i onda puj pike ode on u Sud i Tužilaštvo i ne dobije krivičnu prijavu. Imalo bi smisla to podržati da to nije uradilo rukovodstvo Republike Srpske. Sami su donijeli zakone protiv kojih su bili prvi u tom lancu”, rekao je predsjednik PDP-a.
Poručio je da nisu dobre Dodikove izjave o blokadama evropskog puta. Kada je u pitanju najavljeni sastanak opozicije o aktuelnoj političkoj situaciji, Stanivuković kaže će se PDP odazvati na taj sastanak.
(BN) Foto: BN
Politika
SKUPŠTINA GRADA SUTRA O DODIKU Drinić: Nismo za licemjerstvo koje pokazuje skupštinska većina

Jedina tačka sjednice Skupštine grada Banjaluka, koja je ekspresno sazvana juče za sutra, biće odbacivanje presude predsjedniku Republike Srpske, rekao je šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić.
-Jesmo za to da čuvamo i snažimo naše institucije, ali nismo za licemjerstvo koje pokazuje predsjednik Skupštine grada i skupštinska većina predvođena SNSD-om. Tražimo da se na dnevnom redu razmatraju i druge tačke, koje su od vitalnog značaja za funkcionisanje Banjaluke i za bolji životni standard građana- naveo je Drinić, koji ističe da su odbornici birani da se bore za interese građana.
-Očekujemo da na dnevnom redu imamo i pitanje funkcionisanja Gradskog olimpijskog bazena, funkcionisanja Vodovoda i rješavanje pitanja vodosnabdijevanja za potkozarska sela. Mi ćemo braniti institucije Republike Srpske, branićemo i Grad Banjaluku onako kako smo to uvijek radili, za razliku od njih koji su sjedili skrštenih ruku kada su nam te iste institucije uzimale prihode od PDV. Oni, skupštinska većina, tada se nije našla na braniku gradske imovine, gradskih sredstava i građana Banjaluke- poručio je Drinić.
Politika
OGLASIO SE I STEVANDIĆ ” Sada će o predsjedniku Dodiku da odlučuje – narod”

Dva najavljena referenduma u Republici Srpskoj govore o našem odnosu prema predsjedniku Dodiku i poštovanju Ustava i njegovog člana koji definiše da predsjednik može biti opozvan na referendumu voljom naroda ili može podnijeti ostavku, kaže za Sputnjik predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
Ali u svakom slučaju, predsjednika Republike Srpske ne može smjenjivati izborna komisija koja izdaje potvrde a ne vrši izbore, dodaje Stevandić.
Ustavna kriza u BiH kao posljedica kolonijalne svijesti
– Isto tako, riječ je o ustavnoj krizi koja je izazvana Kristijanom Šmitom i njegovim proglašavanjem zakona, a ne njihovim usvajanjem u parlamentu. I oni koji su prihvatili njegovo proglašavanje zakona i da po tim zakonima sude gospodina Dodika ili druge ljude šalju u zatvor, prihvatili su da uvedu u BiH nestabilnost i ustavnu krizu. Trebalo bi vidjeti da je tu počeo uzrok. Naši odgovori su do sada bili uglavnom odbrambeni i mi ćemo nastaviti u tom pravcu. Smatramo da je većina javnosti na našoj strani i da polako i evropska javnost sazrijeva jer nigdje u Evropi ne bi dozvolili u svojoj zemlji da im neki pojedinac proglasi zakon koji drugog pojedinca šalje u zatvor. Ako to ne bi dozvolili u svojoj zemlji, čudno je da zbog nekih geopolitičkih projekcija to nameću van Evrope. Dakle, to je rezultat više kolonijalne svijesti, a ne civilizacijskog dostignuća – kaže Stevandić.
Nesporno je, dodaje, da postoji dio ljudi u opoziciji koji u ovom nanošenju štete Republici Srpskoj vide svoju šansu, ali njihov uticaj u narodu je potpuno efemeran i nije relevantan za buduće procese.
Vješto izbjegavamo sukobe u koje nas Bošnjaci uvlače
U svakom slučaju, vrata za kompromis su uvijek otvorena, a rukovodstvo Republike Srpske je više puta pokazalo da nikada ne želi da ugrozi mir u BiH, naglašava Stevandić.
– Mi ne želimo da se narod se vrati na put sukoba, ali isto tako BiH je već više od 20 godina monoetnička u svim svojim regijima, gdje su multietničke samo neke institucije koje se sastaju spajajući predstavnike naroda. Tako da mislim da je kompromis ili da se držimo strogo Dejtona i da što ne prihvati jedan narod ne može mu nametnuti drugi, bez obzira na stav stranca, ‘viskog predstavnika’ i što ne prihvati jedan entitet, ne može mu nametnuti drugi. Samo tako BiH može da bude u ravnoteži i da svi građani u svojim entitetima, a onda i u takvoj BiH koja se međusobno poštuje ostvaruju svoje prava. Ali da budem iskren, Bošnjaci su prihvatanjem intervencionizma i kršenja Dejtonskog sporazuma na štetu Srba ušli u jednu opasnu igru gdje nas stalno pokušavaju uvući u sukobe koje mi za sada vrlo vješto izbjegavamo – kaže Stevandić za Sputnjik.
Prema Stevandiću, SAD su u posljednjih šest mjeseci pokazale drugačiji stav prema Republici Srpskoj jer da se presuda desila za vrijeme demokratske administracije i bivšeg ambasadora Marfija, on bi već “na tenku ušao u Banjaluku”.
– Američka administracija i ambasada u BiH su trenutno u ekvidistanci što znači da razumiju procese u BiH i mi smo sa time trenutno zadovoljni – zaključio je Stevandić.
BiH na ivici provalije
Politički analitičar Anđelko Kozomara smatra da BiH ulazi u ustavnu krizu, najveću od 1995. godine i ističe da do danas nikad nije bila na ivici provalije kao što je sada zbog neustavnih odluka, prije svega “visokog predstavnika” i ustavnog suda kojim upravljaju stranci.
– Činjenica je da su krizu nametnule snage sa zapada na čelu sa Velikom Britanijom i Njemačkom, jer njihovi ambasadori upravljaju tom krizom otkad je otišao čuveni Majkl Marfi, američki ambasador koji je u januaru napustio BiH, a novi ambasador nije došao. Dakle, upravljaju takvom snagom, takvom energijom da Republiku Srpsku svedu na jedan teritorijalni dio BiH bez osnovnih državnih obilježja koje je Republika Srpska dobila Dejtonom. Znači, ima teritoriju, ima stanovništvo, ima vlast, ima političku upravu na svojoj teritoriji sa svim ovlašćenjima koje ima svaka druga država – ističe Kozomara.
Međutim, izgleda da su u ovom trenutku Kristijan Šmit i sarajevska čaršija mnogo jači od Republike Srpske zato što iza sebe imaju tako moćne sile Zapada, upozorava Kozomara.
Ekstremni Bošnjaci predlažu svoj referendum
Zato najekstremniji dijelovi bošnjačkih političara predlažu ovih dana da se u Sarajevu raspiše referendum o ukidanju entiteta i unitarnoj BiH, dodaje Kozomara.
– Dakle, za taj i takav referendum mi znamo kako bi prošao u Federaciji, gotovo stoprocentno. Taj i takav referendum, može biti veliki rizik za sukob da se ponovi 1992. godina. Međutim, tu su jake snage NATO, u BiH ima preko 4.000 vojnika i vrlo su operativni i mogu brzo da povećaju broj i oni ne bi dozvolili sukob većih razmjera. Pojedinačni, mali ekscesi su mogući, ali većih razmjera kao što je bilo ‘92. uvjeren sam da je to nemoguće u ovoj situaciji – zaključio je Kozomara.
Situacija u BiH postaje sve komplikovanija, a dva referenduma u Republici Srpskoj bi mogla biti organizovana već tokom ove godine, jedan u septembru, a drugi krajem godine.
Kako je objasnio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na referendumu u septembru trebalo bi da se građani Republike Srpske izjasne o presudi Suda BiH protiv njega, a, ako ni poslije toga ne bude političkog dogovora na nivou BiH i “vraćanja Dejtonskom sporazumu”, u roku od 90 dana biće raspisan referendum o samostalnosti Republike Srpske.
RTRS
-
Region2 dana ago
BRNABIĆ: “Nadstrešnica nije slučajno pala, SVE JE TO PLAN ZA RUŠENJE VUČIĆA!”
-
Politika3 dana ago
DODIK NE ODUSTAJE “Žele da me smjene prije nego što razgovaram sa Trampom”
-
Politika2 dana ago
CVIJANOVIĆ: “BiH ide u pogrešnom smjeru, ovo je put u OPASNU SFERU!”
-
Politika1 dan ago
DODIK “Ja sam predsjednik Republike Srpske, PIŠITE ŠTA HOĆETE”
-
Politika1 dan ago
DAROVI IZ PALATE IZOSTALI – Dodik dijeli ono ŠTO JE NJEGOVO?
-
Politika2 dana ago
DRMA SE VRH – PALA VLADA SRPSKE! Višković podnio ostavku, evo ko bi ga mogao zamijeniti!
-
Politika1 dan ago
STEVANDIĆ “Srpska borbom nastala, borbom će opstati”
-
Politika2 dana ago
Višković s premijerske na direktorsku funkciju, EVO GDJE GA DODIK ŠALJE!