Connect with us

Politika

ZAŠTO JE VIŠE OD 50 odsto stanovnika Srpske PROTIV ULASKA BiH u EU?

Narod u FBiH i Republici Srpskoj ništa spektakularno ne očekuje od Evropske unije, nego samo da se više ne puca. Iluzije građana o toj evropskoj zajednici su postale prošlost.

Stav je to sagovornika “Glasa” u komentarima na najnovije istraživanje Direkcije za evropske integracije (DEI) o podršci pristupanju BiH u EU koje je pokazalo da bi za članstvo glasalo 71,2 odsto ispitanika. Prema tom istraživanju, ulazak u EU bi podržalo 83,8 odsto ispitanika u FBiH, 48,3 odsto u Srpskoj i 75,1 odsto u Brčko distriktu.

– Mnoge iluzije koje je naš narod imao o EU su splasnule. Ljudi su jednostavno razumjeli ponašanje brojnih evropskih činovnika i diplomata koji su se bavili regionom i BiH i koji su ovdje boravili. Jednostavno shvataju da u EU nije onako kako nam je unazad godinama bilo predočavano – rekao je “Glasu” pravnik Milko Grmuša koji prati politiku EU prema BiH.

Da je tako uvjerio se i sam kada je komesaru za ljudska prava u Savjetu Evrope pisao o kršenju brojnih ljudskih prava kada je riječ o zapošljavanju u javnom sektoru.

– U dopisu sam naveo da se na konkurse u javnom sektoru, pogotovo na rukovodećim pozicija, mahom primaju članovi partije koja je u koalicionom sporazumu dobila to mjesto. Na ta radna mjesta niko drugi i ne pomišlja da konkuriše. Citirao sam pravne norme kojima je to zabranjeno i pozvao se na odgovarajuću rezoluciju Savjeta Evrope. Zamolio sam komesara da na to reaguje, ali do danas nisam dobio odgovor – naveo je Grmuša.

Da je nešto pogriješio u dopisu, navodi, iz Savjeta Evrope bi ga upozorili.

– Oni jednostavno ćute. To znači da se predstavnici evropskih institucija ponašaju prema životnim problemima i temama ljudi u cijeloj BiH praktično na isti način kako se ponašaju i naši političari. Dakle, ako se ti ljudi u EU ponašaju prema meni isto kao i ovi naši političari pa zašto bih ja onda bio za ulazak zemlje u EU. To je moje lično iskustvo, a koje dijele i drugi brojni građani – kazao je Grmuša.

Pored toga naglašava i da izjave evropskih političara govore u prilog činjenici da oni ne žele proširenje EU sa zemljama sa Balkana.

– Sam predjsednik Francuske Emaunel Makron je govorio o tome u više navrata. On je i u Beogradu rekao: “Izvinite građani Srbije, nije više do vas, mi u EU nismo ni blizu konsenzusa da vas primamo u EU taman da ispunite sve uslove” – podsjeća Grmuša na Makronovu rečenicu iz Beograda.

Navodi i da je trenutno podrška građana BiH o ulasku u EU prilično visoka imajući u vidu koliko je daleko taj formalni trenutak pristupanja.

– Važno je da mi unutar sebe realizujemo te evropske standarde koji se tiču života običnog čovjeka i kvaliteta javnih i zdravstvenih usluga i da mi imamo Evropu unutra, a onda ćemo kasnije lakše i formalno postati član. Suludo je da postanemo član EU samo zbog nečijih geopolitičkih razloga, a da se ništa kod nas ne promijeni u korist običnog čovjeka – navodi Grmuša.

Tu tezu, navodi, većina ljudi na ovim prostorima sve više shvata, što potkrepljuju i istraživanja javnog mnjenja.

– U Srpskoj je manji procenat podrške jer su ljudi ranije shvatili sve te nelogičnosti. Htjeli smo u EU da bismo živjeli bolje. To je ideja stara 50 godina. Međutim, ne živi se bolje, svuda primijetimo nepotizam i korupciju. S obzirom da vidimo da političari svuda na svijetu, pa i EU gledaju samo sebe i gledaju kako da što više zloupotrijebe javne resurse onda ljudi shvataju da to nije onako kako je nama predstavljano – rekao je Grmuša.

Podsjeća i da su prije 20 godina u BiH osnovne teme bile reforma policije, ustavna reforma te da su sve to bili kao uslovi koje je potrebno ispuniti da bi BiH dobila status kandidata za ulazak u EU.

– To su bile teme oko kojih je gorjela zemlja. I nakon svih ovih godina ništa od toga nije realizovalo, a mi opet postali kandidat. To govori da su nas tada lagali, da to nisu bili uslovi da uđemo u EU. Takođe nam dalje govore da uopšte nisu htjeli da nas prime u EU nego daju titule koje ništa ne znače kao što su kandidat, zemlja kandidat za kandidata, kandidat koji je prvi idući na redu. To ništa ne znači – poručuje Grmuša.

Dodaje da to ljudi sve više razumiju.

– Narod je rad da postanemo članica EU jer smatraju da neće biti rata. Dakle, nama je poslije svih godina u principu najvažnije da se ne puca – zaključio je Grmuša.

Glas Srpske

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ “Glasanje na izborima dužnost i obaveza svakog građanina”

Glasanje na izborima dužnost je i obaveza svakog građanina Republike Srpske, kazao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP, te istakao da je u Republici Srpskoj danas praznik demokratije.

“Građani taj praznik čine još svečaniji odlučujući o sudbini i politikama Republike Srpske”, rekao je Stanivuković koji je danas 23. novembra glasao u banjalučkom naselju Petrićevac na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ŠMIT NAJAVIO obilazak biračkog mjesta u BIJELJINI

Kristijan Šmit najavio je obilazak jednog biračkog mjesta u Republici Srpskoj, tačnije u Bijeljini.

Dijana Savić Božić, predsjednik Gradske izborne komisije u Bijeljini potvrdila je da je Šmit najavio dolazak.

– Gospodin Kristijan Šmit je najavljen od strane Centralne izborne komisije BiH i obiće jedno biračko mjesto na području ove izborne jedinice – rekla je Savić Božić za RTRS.

U Bijeljini pravo glasa ima 111.679 građana, a na terenu je više od 600 posmatrača.

Nastavi čitati

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno