Connect with us

Region

Zašto Njemačka ruši “Otvoreni Balkan”?

Zvanični Berlin obavlja posljednje pripreme pred predstojeći novembarski samit Berlinskog procesa, koji je novi njemački kancelar Olaf Šolc preuzeo od svoje prethodnice Angele Merkel, a cilj je da se definitivno pokopa inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije “Otvoreni Balkan”.

Kako je rečeno, vjeruje se da će otkočivanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije i njihovo postepeno uključivanje u inicijative i procese EU otkloniti potrebu da se stvara paralelni regionalni program.

Napomene radi, “Otvoreni Balkan” je do sada ipak pokazao najbolje rezultate u regionalnom povezivanju, ali izazov je ostao u tome što odlaskom Dritana Abazovića s premijerskog mjesta u Crnoj Gori vjerovatno nestaje nada da će se ta zemlja priključiti inicijativi, bez čega je teško očekivati pridruživanje BiH.

Kosovo odbija da se priključi ovoj inicijativi na nagovor Njemačke, koja bi željela da Berlinski proces bude inicijativa koja će povezati region i postepeno pristupiti zajedničkom tržištu EU, koje predstavlja temelj ekonomskog povezivanja bloka.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su još prije gotovo godinu dana najavile da će nova njemačka Vlada oživjeti Berlinski proces, što se kasnije i desilo, a takođe smo pisali da bi EU željela dvije inicijative stopiti u jednu. Ipak, s obzirom na to da Njemačka insistira na Berlinskom procesu, koji je ona inicirala 2014. godine, može se očekivati da će ta inicijativa dobiti zeleno svjetlo od strane EU.

Njemačka, Francuska i Poljska su prije nekoliko dana izdale saopštenje povodom zahtjeva za viznu liberalizaciju za samoproglašeno Kosovo, u kojem su podržale Berlinski proces, a ne “Otvoreni Balkan”. One su, naime, u saopštenju istakle da su posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za saradnju i pristupni proces ka EU.

“Podvlačimo važnost implementacije istorijske odluke šest zapadnobalkanskih zemalja da stvore zajedničko regionalno tržište.

S obzirom na važnost koju pridajemo regionu, i kao znak naše podrške, saglasili smo se da obavimo trilateralnu posjetu regionu i na taj način doprinesemo daljem jačanju veza između EU i zapadnog Balkana”, istaknuto je u zajedničkom saopštenju tri zemlje.

Na ovo saopštenje odgovorio je Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, rekavši da pozdravlja jasnu posvećenost EU proširenju, Berlinskom procesu i zajedničkom regionalnom tržištu.

Ako se ovo prevede s diplomatskog jezika, jasno je da Njemačka, uz podršku Francuske i Poljske, preferira Berlinski proces, a s obzirom na to da samoproglašeno Kosovo ne ulazi u “Otvoreni Balkan” na ohrabrenje Njemačke, Kurtijevo pozdravljanje Berlinskog procesa i njegovog dovođenja u vezu s proširenjem i zajedničkim tržištem govori o dinamici u narednom periodu.

Ako iza Berlinskog procesa stane još evropskih zemalja, “Otvoreni Balkan” će imati neizvjesnu budućnost, posebno imajući u vidu da je podrška SAD “Otvorenom Balkanu” uslovljena time da mu se priključe i ostale zemlje u regionu.

Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne novine”, takođe, ocjenjuje da će Njemačka uspjeti u svojoj namjeri da aktivira Berlinski proces.

“O tome su prije nekoliko dana razgovore vodili i slovenački predsjednik i njemački kancelar, tako da je očigledno da zanimanje nekih evropskih lidera postoji”, rekao je Kočan.

On, međutim, ocjenjuje da će teško biti “srušiti” “Otvoreni Balkan” s obzirom na to da su inicijative u okviru ovog projekta već poodmakle i pokazale značajne rezultate.

“Čak i SAD do neke mjere daju podršku svim inicijativama koje ne kontriraju evropskim integracijama regiona, tako da i ‘Otvoreni Balkan’ ima neformalnu podršku SAD”, ističe on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne novine” kaže da ni Berlinski proces ni “Otvoreni Balkan” nemaju šansu ako ne postanu dio inicijativa EU.

“Jednom se već desilo da se ‘Otvoreni Balkan’, tada poznat kao ‘Mini-Šengen’, spojio s Berlinskim procesom, odnosno u tom trenutku dogovorenim zajedničkim regionalnim tržištem. Međutim, čim je napredak u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) usporio i bio zaustavljen, tri zemlje su rebrendirale ‘Mini-Šengen’ u ‘Otvoreni Balkan’. Vrlo je važno naglasiti da ni ‘Otvoreni Balkan’ ni ZRT neće spasiti zemlje regije ili ih učiniti bogatijim, to se može samo desiti udruživanjem s već uređenim, institucionaliziranim i bogatim tržištem EU”, zaključuje Ćerimagić.

Related Topics:

Region

SLOVENAČKA POLITIKA U ŠOKU: Stevanović najavio posjetu Moskvi

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U MARIBORU: Gradonačelnik Saša Arsenovič pod istragom zbog 17 krivičnih djela

Slovenačka policija sumnjiči gradonačelnika Maribora Sašu Arsenoviča za 17 krivičnih djela, uključujući primanje mita od 200.000 evra za izmjenu prostornog plana.

Protiv gradonačelnika Maribora Saše Arsenoviča pokrenuta je istraga zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela, među kojima su podstrekavanje na primanja poklona, mita, te koristi za nezakonito posredovanje.

U gradskoj upravi Maribor istragu je već sproveo Nacionalni istražni ured zbog sumnje da je počinjeno 17 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala i korupcije, koja uključuju i davanje i primanje mita.

Prema podacima policije, za ta djela osumnjičeno je pet lica, a među njima je, osim Arsenoviča, i vlasnik kompanije “SH Global” Tomaž Polak.

Arsenovič je od Polaka zahtijevao najmanje 200.000 evra za osobu koja još nije identifikovana, kako bi bila usvojena odluka ili pokrenut postupak za usvajanje prostornog plana za zemljište u Studencima.

Bez usvojenog plana, kompanija “Sh Global” ne bi mogla da počnu gradnju novog naselja, prenose slovenački mediji.

Arsenovič je, između ostalog, osumnjičen i za navodne nepravilnosti u projektu stambene izgradnje “SH Global” u Studencima, prodaju opštinskog zemljišta u Razvanju kompaniji “Fero-Term”, prodaju nekretnina u Gospejnoj ulici i sprovođenje zajedničke javne nabavke osiguranja za opštinu, javne ustanove i javna preduzeća.

Sve ove optužbe gradonačelnik Arsenovič je odbacio.

Nastavi čitati

Region

“NEMA NIKAKVE KORISTI”: Novoizabrani predsjednik Narodne skupštine Slovenije najavio referendum o ISTUPANJU IZ NATO

Novoizabrani predsjednik Narodne skupštine Slovenije Zoran Stevanović najavio je svoju namjeru da održi referendum o povlačenju zemlje iz NATO.

Stevanović tvrdi kako je ova inicijativa dio njegovih političkih obaveza prema biračima. Lider je proruske stranke Resni.ca koja je osigurala odlučujući glas tokom formiranja parlamentarne koalicije.

– U isto vrijeme moram reći da smo narodu obećali referendum o povlačenju iz NATO i da ćemo taj referendum i održati – izjavio je Stevanović.

Izabran je za predsjednika Parlamenta tajnim glasanjem, uz podršku 48 poslanika. Kako navodi Stevanović, Slovenija mora izbjeći uključivanje u vanjske vojne i diplomatske sukobe jer zemlja od njih nema nikakve koristi.

Apsolutno ćemo biti protiv uključivanja u vanjske vojne i diplomatske sporove jer Slovenija nikada nema koristi od toga – rekao je Stevanović

Nastavi čitati

Aktuelno