Zvanični Berlin obavlja posljednje pripreme pred predstojeći novembarski samit Berlinskog procesa, koji je novi njemački kancelar Olaf Šolc preuzeo od svoje prethodnice Angele Merkel, a cilj je da se definitivno pokopa inicijativa Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije “Otvoreni Balkan”.

Kako je rečeno, vjeruje se da će otkočivanje evropskog puta Sjeverne Makedonije i Albanije i njihovo postepeno uključivanje u inicijative i procese EU otkloniti potrebu da se stvara paralelni regionalni program.

Napomene radi, “Otvoreni Balkan” je do sada ipak pokazao najbolje rezultate u regionalnom povezivanju, ali izazov je ostao u tome što odlaskom Dritana Abazovića s premijerskog mjesta u Crnoj Gori vjerovatno nestaje nada da će se ta zemlja priključiti inicijativi, bez čega je teško očekivati pridruživanje BiH.

Kosovo odbija da se priključi ovoj inicijativi na nagovor Njemačke, koja bi željela da Berlinski proces bude inicijativa koja će povezati region i postepeno pristupiti zajedničkom tržištu EU, koje predstavlja temelj ekonomskog povezivanja bloka.

Podsjećamo, “Nezavisne novine” su još prije gotovo godinu dana najavile da će nova njemačka Vlada oživjeti Berlinski proces, što se kasnije i desilo, a takođe smo pisali da bi EU željela dvije inicijative stopiti u jednu. Ipak, s obzirom na to da Njemačka insistira na Berlinskom procesu, koji je ona inicirala 2014. godine, može se očekivati da će ta inicijativa dobiti zeleno svjetlo od strane EU.

Njemačka, Francuska i Poljska su prije nekoliko dana izdale saopštenje povodom zahtjeva za viznu liberalizaciju za samoproglašeno Kosovo, u kojem su podržale Berlinski proces, a ne “Otvoreni Balkan”. One su, naime, u saopštenju istakle da su posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za saradnju i pristupni proces ka EU.

“Podvlačimo važnost implementacije istorijske odluke šest zapadnobalkanskih zemalja da stvore zajedničko regionalno tržište.

S obzirom na važnost koju pridajemo regionu, i kao znak naše podrške, saglasili smo se da obavimo trilateralnu posjetu regionu i na taj način doprinesemo daljem jačanju veza između EU i zapadnog Balkana”, istaknuto je u zajedničkom saopštenju tri zemlje.

Na ovo saopštenje odgovorio je Albin Kurti, premijer samoproglašenog Kosova, rekavši da pozdravlja jasnu posvećenost EU proširenju, Berlinskom procesu i zajedničkom regionalnom tržištu.

Ako se ovo prevede s diplomatskog jezika, jasno je da Njemačka, uz podršku Francuske i Poljske, preferira Berlinski proces, a s obzirom na to da samoproglašeno Kosovo ne ulazi u “Otvoreni Balkan” na ohrabrenje Njemačke, Kurtijevo pozdravljanje Berlinskog procesa i njegovog dovođenja u vezu s proširenjem i zajedničkim tržištem govori o dinamici u narednom periodu.

Ako iza Berlinskog procesa stane još evropskih zemalja, “Otvoreni Balkan” će imati neizvjesnu budućnost, posebno imajući u vidu da je podrška SAD “Otvorenom Balkanu” uslovljena time da mu se priključe i ostale zemlje u regionu.

Faris Kočan, spoljni saradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za “Nezavisne novine”, takođe, ocjenjuje da će Njemačka uspjeti u svojoj namjeri da aktivira Berlinski proces.

“O tome su prije nekoliko dana razgovore vodili i slovenački predsjednik i njemački kancelar, tako da je očigledno da zanimanje nekih evropskih lidera postoji”, rekao je Kočan.

On, međutim, ocjenjuje da će teško biti “srušiti” “Otvoreni Balkan” s obzirom na to da su inicijative u okviru ovog projekta već poodmakle i pokazale značajne rezultate.

“Čak i SAD do neke mjere daju podršku svim inicijativama koje ne kontriraju evropskim integracijama regiona, tako da i ‘Otvoreni Balkan’ ima neformalnu podršku SAD”, ističe on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne novine” kaže da ni Berlinski proces ni “Otvoreni Balkan” nemaju šansu ako ne postanu dio inicijativa EU.

“Jednom se već desilo da se ‘Otvoreni Balkan’, tada poznat kao ‘Mini-Šengen’, spojio s Berlinskim procesom, odnosno u tom trenutku dogovorenim zajedničkim regionalnim tržištem. Međutim, čim je napredak u okviru Berlinskog procesa i zajedničkog regionalnog tržišta (ZRT) usporio i bio zaustavljen, tri zemlje su rebrendirale ‘Mini-Šengen’ u ‘Otvoreni Balkan’. Vrlo je važno naglasiti da ni ‘Otvoreni Balkan’ ni ZRT neće spasiti zemlje regije ili ih učiniti bogatijim, to se može samo desiti udruživanjem s već uređenim, institucionaliziranim i bogatim tržištem EU”, zaključuje Ćerimagić.