Connect with us

Društvo

ZAŠTO SLAVIMO 1. MAJ? Od protesta do uranka

Širom svijeta nizom javnih skupova danas će biti obilježen Međunarodni praznik rada – Prvi maj, kao opšta manifestacija solidarnosti radnika u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije i za poboljšanje radnih uslova.

U Srpskoj i regionu 1. maja tradicionalno se u zoru izlazi na prvomajski uranak u prirodu, a sindikati organizuju proteste. Širom svijeta organizuju se i parade. Međunarodni praznik rada je kod nas državni praznik, a neradni su 1. i 2. maj.

Ovaj datum svojevrsni je simbol vizije i borbe za bolji položaj rada i uopšte pravedniji svijet, ali i manifestacija podsjećanja na žrtve u toj borbi.

Međunarodni praznik rada obilježava se tog dana u znak sjećanja na 1. maj 1886. godine, kada je u Čikagu više desetina hiljada radnika demonstriralo ulicama, zahtjevajući povoljnije uslove rada, bolji položaj radnika, između ostalog i dosljednu primenu osmočasovnog radnog vremena.

Bili su to tada gotovo revolucionarni zahtjevi i uslijedila je oštra reakcija poslodavaca i vlasti.

Tog dana u Čikagu, 1886. godine, oko 40.000 radnika stupilo je u generalni štrajk, zahtjevajući bolje uslove rada, izražene u paroli “tri osmice” – po osam sati rada, odmora i slobodnog vremena. Organizatori su prethodno predočili realne probleme i ispostavili neposredne zahtjeve poslodavcima.

Protest na koji je odgovoreno represijom i brutalnom reakcijom vlasti i poslodavaca, a što je dovelo do niza žrtava, prihvaćen je kao simbol borbe za prava rada i obespravljenih uopšte.

Te 1886, u Čikagu, protesti su započeli 1. maja, a do najoštrijih sukoba s policijom došlo je narednih dana, posebno 4. i 5. maja, kada su se sukobi proširili i van Čikaga.

Policija je intervencijom nastojala da razbije protestne skupove i dovede do podjele demonstranata, što se završilo ozbiljnim sukobima u kojima je bilo žrtava među štrajkačima, ali i među pripadnicima policije.

U sukobima s policijom ubijeno je tada najmanje šest i ranjeno oko 50 radnika, a veliki broj je uhapšen. Više radničkih vođa osuđeno je kasnije na smrt, a trojica na robiju.

U znak sjećanja na velike manifestacije obespravljenih, i njihovu odlučnu borbu, s nizom žrtava, na Osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine, održanom o 100. godišnjici pada Bastilje, 14. jula, odlučeno je da se 1. maj nadalje širom svieta obeležava kao međunarodni praznik rada sa masovnim skupovima, demonstracijama i prigodnim manifestacijama, u znak sjećanja i opomene.

Na Drugom kongresu 1891. godine 1. maj je i formalno proglašen za Međunarodni praznik rada. Trebalo je da to bude opšta manifestacija solidarnosti radnika u borbi protiv svih vidova nepravde i eksploatacije.

Postupno, kako su sindikalni i radnički pokreti jačali, tokom posljednjih godina 19. vijeka i prvih decenija 20. vijeka, 1. maj je sve masovnije prihvatan i obilježavan, vrlo često i širokim protestnim manifestacijama.

Posljednjih decenija, usljed sve upadljivije raslojenosti i urušavanja prava radnika, prvomajski protesti širom svijeta ponovo dobijaju vidove oštrijih protestnih okupljanja.U znak sećanja na dan kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vreme, obeležava se Međunarodni praznik rada – Prvi maj.

Društvo

“ZARADI BRZO, ULOŽI MALO” – PA OSTANE BEZ SVEGA! MUP RS objavio uzbunu zbog eksplozije internet prevara sa lažnim kripto platformama!

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske zbog sve učestalijih prijava oštećenih lica iz Republike Srpske, upozorava građane na različite vrste zloupotreba vezanih za kriptovalute.

Prevare se najčešće ogledaju u tome da izvršioci putem društvenih mreža kao što su Fejsbuk i Instagram ili pozivanjem građana sa brojeva telefona ili putem aplikacija za komunikaciju reklamiraju određene lažne platforme kojima je navodno moguće investirati u kriptovalute i zaraditi velike iznose novca za kratak vremenski period, saopšteno je iz MUP.

Objasnili su da se tom prilikom se izvršioci koriste različitim prevarama kako bi oštećene doveli u zabludu da im šalju novac, a na ime navodnog ulaganja u kriptovalute.

– Izvršioci se vrlo često predstavljaju kao radnici na berzi, dostavljaju oštećenima različite lažne certifikate kojima to potvrđuju, šalju oštećenima linkove za pristup različitim platformama, te uvjeravaju oštećene da na tim platformama kreiraju svoje naloge i da tu mogu pratiti stanje računa i vrijednost svojih ulaganja – naveli su iz MUP.

Komunikacija izvršilaca i oštećenih se najčešće odvija putem elektronske pošte ili putem aplikacija za komunikaciju (WhatsApp, Viber i slično).

– Da bi izgledali uvjerljivo izvršioci komuniciraju na lokalnom jeziku i u komunikaciji pokazuju razumijevanje ukoliko oštećeni nisu upoznati sa načinom trgovanja kriptovalutama. Vrlo često izvršioci nude tehničku pomoć u smislu da kreiraju oštećenima naloge na društvenim mrežama, i-mejl adresu kao i da putem aplikacija za daljinski pristup (npr. AnyDesk) pristupe računaru ili mobilnom telefonu oštećenog te direktno vrše podešavanja, skidanje podataka i slično – istakli su iz MUP.

Kako bi stekli protivpravnu imovinsku korist, izvršioci navode oštećene da im novac uplaćuju putem različitih servisa za plaćanje kao što je Western Union i slični. Tom prilikom uvjeravaju oštećene da je novac potrebno uplatiti radi troškova određenih provizija, kamata, berzanskih usluga, osiguranja depozita i slično.

– Najčešće se uplate vrše na imena stranih lica u zemljama kao što su Gruzija, Portugal i ostale zemlje koje nisu sa našeg govornog područja. Ovim vidom prevara se pričinjavaju izuzetno velike materijalne štete koje u pojedinačnim slučajevima iznose i po nekoliko desetina hiljada konvertibilnih maraka. Novac je najčešće veoma teško ili nemoguće vratiti s obzirom da se prijavljivanje vrši tek nakon proteka dužeg vremenskog perioda, to jeste kada oštećeni shvati da je prevaren, da je doveden u zabludu i da neće ostvariti obećanu zaradu – naveli su iz MUP.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske savjetuje građane da se zaštite na sljedeći način:

– Informisati se o „blockchain“ tehnologiji i načinu rada kriptovaluta.

– Informisati se o platformama za trgovinu kriptovalutama i pružaocima usluga povezanih sa virtuelnim valutama u našoj zemlji.

– Provjeravati pouzdanost platformi za trgovinu kriptovalutama.

– Zaštititi kripto novčanik (preporuka je korištenje tzv. „hladnih“ novčanika, koji će biti odvojeni od mreže i zaštićeni šifrom).

– Provjeriti identitet osoba sa kojima se ulazi u poslovnu saradnju.

– Uplate novca vršiti samo putem banaka, provjerenih servisa i na imena osoba koje su provjerene i poznate.– Postavljati jake lozinke na naloge.

– Postavljati dvostruke autentifikacije.

– Koristiti licencirane operativne sisteme i antivirusne programe (mogu prepoznati i upozoriti na mnoge vrste napada, fišing stranice, lažne i-mejl poruke i slično).

Skrenuli su pažnju i na ono šta nikako ne treba učiniti:

– Ostvarivati komunikaciju i poslovnu saradnju sa osobama koje nam nisu poznate, nalaze se u inostranstvu i čiji identitet ne možemo potvrditi uživo.

– Otkrivati svoje lične podatke nepoznatim osobama.

– Fotografisati i slati fotografije lične karte, putne isprave, kartica za bezgotovinsko plaćanje i drugih ličnih dokumenata i isprava osobama koje nam nisu poznate ili koje smo upoznali putem interneta.

– Otkrivati svoje lozinke drugim osobama.

– Omogućavati daljinski pristup svojim uređajima kao što su mobilni telefon ili računar instaliranjem aplikacija kao što su AnyDesk, TeamViewer i slične.

Ukoliko se tako nešto ipak dogodi potrebno je blokirati kartice za bezgotovinsko plaćanje ukoliko su korištene za plaćanje. Potrebno je i sačuvati svu komunikaciju koja uključuje brojeve telefona, slike ekrana sa komunikacijom i slično, kao i dokumentaciju koja se odnosi na transfere novca, te sačuvati podatke o društvenim mrežama i platformama (slike ekrana, URL adrese i slično).

Nastavi čitati

Društvo

Ukupna DUGOVANJA “Željeznica” skoro 300 MILIONA KM

Ukupna dugovanja javnog preduzeća “Željeznice Republike Srpske” zaključno sa polovinom ove godine iznose 295.943.460 KM, piše u polugodišnjem finansijskom izvještaju ovog preduzeća koji je objavljen na Banjalučkoj berzi.

Tako se navodi da je gubitak preduzeća u šest mjeseci ove godine iznosio 18.442.519 KM.

Gubitak preduzeća je za više od četiri miliona KM veći u odnosu na šest mjeseci prošle godine kada je gubitak iznosio 14,29 miliona KM.

Inače, tokom cijele prošle godine je gubitak “Željeznica Republike Srpske” iznosio 34,2 miliona KM.

Nastavi čitati

Društvo

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ POKAZAO: RiTE Ugljevik napravio gubitak od 27 miliona KM za pola godine

Najveći prozvođač električne energije u Republici Srpskoj, Rudnik i termoelektrana Ugljevik, je u prvih šest mjeseci ove godine imala gubitak od 27 miliona KM čime se akumulirani gubitak povećao na 179 miliona KM.

Polugodišnji finansijski izvještaj pokazuje da su ukupni prihodi u ovom preduzeću 67 miliona, dok su prošle godine u isto vrijeme oni iznosili 68.

Ukupni rashodi su pali sa 96 na 94 miliona.

RiTE je prikazao da ima 50 radnika manje i da je sada ukupno zaposleno 1.931 radnik.

Troškovi plata, naknada i drugih ličnih primanja iznose 37,6 miliona KM, što je za dva miliona manje nego lani, i u skladu je s trendom smanjenja broja zaposlenih.

Podsjećamo da trećinu svoje struje RiTE Ugljevik isporučuje Sloveniji, i to na osnovu njihovih ulaganja u postrojenje prije rata, po cijeni nižoj od tržišne. Uz to, postoji i dug od 372 miliona maraka koji, prema arbitražnoj presudi, mora isplatiti Sloveniji.

RiTE Ugljevik i RiTE Gacko su dva stuba na kojima stoji elektroenergetska stabilnost Srpske.

Presedan je da su oba preduzeća ove godine u jednom trenutku istovremeno bili van pogona, zbog redovnog remonta, što se dosada nikada nije dešavalo.

TЕ Gacko je jutros počela sa radom, a kapitalni remont je završen prije roka i koštao je oko 20 miliona KM, prenosi Capital.

Nastavi čitati

Aktuelno