Connect with us

Društvo

ZAŠTO UVOZIMO TRULI KROMIPR IZ AUSTRIJE? Pošiljka vraćena sa granice, roba bila trula

Više od 40 tona krompira koji je bio u fazi truljenja na granici je dočekala spuštena rampa, a domaći proizvođači i zaštitnici prava potrošača ističu da to dokazuje da oni koji trče za profitom naše tržište vide kao utočište za škart robu, ne mareći za zdravlje ljudi.
Republička fitosanitarna inspekcija je zabranila uvoz dvije pošiljke merkantilnog krompira ukupne količine 43,3 tone porijeklom iz Austrije, jer je utvrđeno da ne ispunjavaju uslove kvaliteta, te je naređen povrat pošiljaocu.

– Inspekcijskim pregledom pošiljki utvrđeno je značajno prisustvo krtola koje su u fazi truljenja, cjelokupne pošiljke su imale neprijatan i neugodan miris na trulež, zbog čega su neprihvatljive i neprikladne za ljudsku upotrebu – kazali su juče u Inspektoratu Republike Srpske.

Vijesti o zabrani uvoza hrane koja sadrži nedozvoljen nivo pesticida ili karantinski štetne organizme postale su svakodnevica, a iz udruženja potrošača kažu da su pojedini postali toliko bahati da iz inostranstva šalju robu za koju se golim okom vidi da nije za upotrebu.

– Sporni krompir je sigurno bio neka zaliha koja se morala uništiti po tamošnjim propisima, ali su ga poslali nama. Njima je isplativije da ga prodaju po bagatelnim cijenama, nego da ga tamo unište po veoma visokim, a onaj ko je to uvozio vodio se time, ako prođe – prođe, jer bi sigurno dobro zaradio. U trci za profitom ne mare za zdravlje ljudi – rekao je predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić koji smatra da najveću odgovornost snosi onaj koji je pristao da uveze takav krompir.

Objasnio je da u EU postoje tačni propisi koliko neka hrana smije da stoji i nakon toga mora da se preradi ili uništi.

– Meso se u EU može držati u hladnjači svega šest mjeseci i poslije toga se mora preraditi, uništiti ili izvesti. Slično je i za drugu robu, pa naši uvoznici čekaju kad je to vrijeme i grabe, zato i imamo svega i svačega na domaćem tržištu – kazao je Vasilić.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić za “Glas Srpske” kaže da nije prvi put da nam se šalje trula hrana, kao i ona sa viškom pesticida.

– Kvalitet hrane iz uvoza je diskutabilan. Pitanje je koliko toga pređe preko granice. Truli krompir nam samo pokazuje šta nas čega u budućnosti kada se naša proizvodnja totalno uništi i ugasi, jer je situacija zaista teška – rekao je Ilić.

Istakao je da se kod nas sve manje ljudi bavi proizvodnjom hrane, pa će građani biti primorani da kupuju hranu iz uvoza i neće ni pitati kakav je kvalitet.

Poljoprivrednik iz Rogatice Dragomir Džida koji uzgaja krompir na 25 hektara kaže da su domaći proizvođači protiv uvoza jer ih guši.

– Osim što nas guše, sada nam šalju i škart. To je strašno. A naš narod gleda smo da je jeftinije, ne gleda na kvalitet. Uvozimo njihovo smeće i “to je dobro, a naše ne valja” – rekao je Džida i istakao da bi povrtari povećali proizvodnju kada bi prodaja bila dobra, ali uvoz radi svoje.

Zakon

U Inspektoratu navode da je Zakonom o hrani Republike Srpske propisano da se prilikom utvrđivanja da li je hrana pogodna za ishranu ljudi uzima u obzir da li je neprihvatljiva zbog zagađenja spoljnim uzrokom ili na drugi način, te zbog truljenja, kvarenja ili raspadanja.

U skladu sa odredbama Zakona o hrani BiH se neprikladnom za ljudsku upotrebu smatra i hrana ako su njena senzorna svojstva zbog fizikalnih, hemijskih, mikrobioloških ili drugih procesa izmijenjena toliko da nije prikladna za ishranu ljudi.

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno