Connect with us

Društvo

ZAVISNOST KOJA UNIŠTAVA PORODICE: BiH je zemlja u kojoj se kockanje promoviše

Prema Međunarodnom kalendaru mjesec novembar je posvećen borbi protiv bolesti zavisnosti koja je jedan od istaknutih problema modernog života.

Osim zavisnosti od cigareta, alkohola i psihoaktivnih supstanci, u bolesti zavisnosti u moderno vrijeme svrstavaju se i nehemijske bolesti kao što su kockanje, klađenje, zavisnost od društvenih mreža, interneta, računara i mobilnih telefona.

Stručnjaci kažu da skoro sve bolesti zavisnosti počinju kao razonoda i znatiželja da se proba nešto novo, ali granica se prelazi veoma brzo i lako, a tada zabava postaje zavisnost – stanje u kojem osoba ne može kontrolisati svoje nagone ka poroku.

“Kockanje nije nešto što samo uništava jednog čovjeka. Kockanje uništava cijele porodice zato što kockari gube novac, a kockanje je napravljeno tako da ljudi gube novac. Prividno ga dobijaju, ali ga trajno gube. Tada počinju da pozajmljuju, odnosno prvo rasprodaju svoju imovinu, počinju da pozajmuju novac od zelenaša, jer ne mogu iz legalnih tokova, ne mogu to da vrate, a onda to sve dolazi na naplatu i cijele porodice postaju socijalni slučajevi”, rekla je za Mondo psiholog Sonja Stančić.

Dodaje da u tu patologiju bivaju uvučene cijele porodice – djeca, žene, roditelji, prijatelji, braće i sestre i ne mogu iz nje da se izvuku iako nisu kockari i nemaju nikakve veze s tim.

“Dodatan problem je što je kod drugih bolesti zavisnosti recidiv oko 95 odsto, do je kod kockanja čak 97 odsto. Zabrinjava i podatak da u Srbiji ima preko 300.000 kockara uzrasta od 18 do 25 godina. Srbija je druga zemlja u Evropi po broju kockarnica po glavi stanovnika. To je ogroman broj”, kaže Stančićeva.

Naglašava da, pošto se radi o sličnom mentalitetu i sličnim navikama, konzumentskim navikama, mi te brojeve možemo da preslikamo i u BiH, iako je jedini zvaničan statistički podatak, kako tvrdi, da u BiH ima 50.000 patoloških kockara. U klinikama za liječenje i komunama za liječenje bolesti zavisnika dominantan je broj osoba koje se liječe od zavisnosti od kockanja u odnosu na druge zavisnosti kao što su alkohol, narkotici…

Ono što naša sagovornica smatra posebno zabrinjavajućim jeste reklamiranje kladionica, a zbog svog stava je, kako tvrdi, navukla bijes određenih medija i oglašivača.

“Igre na sreću i kockarnice su legalne i zakonom dozvoljene, međutim, zakonom je dozvoljeno i mnogo toga drugog, ali postoje određena ograničenja kad, gdje i šta može. Ja to vrlo često poredim sa zakonom o alkoholnim pićima i zakonom o duvanskoj industriji. Prije 20 godina i više, pušenje je bilo dozvoljeno u svim prostorijama, moglo se često vidjeti u filmovima ili serijama, reklamama. Međutim, zakonima koji su doneseni i podržani i kod nas i u okruženju, vi nemate više reklamiranje određenih duvanskih proizvoda, kao ni kompanija, zabranjuje se pušenje u određenim institucijama i to je urodilo plodom u smislu smanjivanja broja pušača, broja zavisnika o cigaretama i posljedično tome broja ljudi koji imaju određene komplikacije i zdravstvene probleme”, objašnjava Stančićeva.

Ističe da je prije 20 godina izgledalo nemoguće da takav zakon može da se usvoji i primjenjuje i da može da daje efekte, a da je ista situacija i sa alkoholom koji se ne smije reklamirati u EU, ali u BiH može.

Za kockanje pojašnjava da je riječ o sistemskom problemu države, ali i zdravstvenog sistema, te da svako ko promoviše ovaj vid zavisnosti, odnosno ko promoviše kockarnice zapravo promoviše patologiju, psihopatološko ponašanje, socijalno devijantno ponašanje i uništavanje porodica.

“Znam da zvuči surovo kad ovako kažem, ali zaista je tako”, upozorava Stančićeva.

Psihološka privlačnost kockarnica
Naša sagovornica upozorava da ono što ljudi ne znaju, ili uglavnom ne žele da znaju ili ne vide, jeste da ništa nije slučajno u sistemu kockanja i da su one dizajnirane na takav način kako bi čovjeka uvukle u kockanje.

“Ne može kockarnica i slično da bude na korak do škole. Ne može da bude pored prostora gdje djeca provode slobodno vrijeme. To mora drugačije da se uredi zakonom. Ne može da bude oglašavanje dozvoljeno na svakom čošku i promovisano kao socijalno poželjna aktivnost. Ne mogu javne ličnosti koji su uzori nekoj djeci i nekim ljudima da se smješkaju sa bilborda i sa reklama govoreći da je kockanje socijalno poželjna aktivnost”, kaže ona.

Naglašava da su to vrijednosti koje možda mogu promovisati pojedinci, ali ne i država i sistem, a da se kod nas upravo to danas dešava.

“Sve to što se danas smatra kao socijalno poželjna aktivnost i promoviše se kao takva, tj. kockanje podržano od strane lokalne, institucionalne, odnosno republičke vlasti, naše države i država u okruženju, u stvari vodi u veliki problem, socijalno patološki problem devastacije porodice, devastacije djece unutar tih porodica. Ta djeca i te porodice ne imaju budućnost”, navodi Stančičeva.

Dodaje da bilo koji izgovor koji ide u pravcu da kockarnice daju velika sredstva za društveno-odgovorno ponašanje, za liječenje, pa i za promociju jeste zapravo “mazanje očiju” i zamjena teza.

“Naravno, ovo će naći na velike kritike i osude da to ne mora tako da bude, da smo oduvijek igrali loto, da smo oduvijek igrali nešto itd. Jeste, ali ništa nije bilo tog intenziteta, ništa nije bilo tako dostupno i ništa nije tako predstavljano kao socijalno-poželjna aktivnost kao što su danas predstavljene kockarnice”, tvrdi naša sagovornica.

Zbog svega toga Stančićeva vjeruje da ćemo, kao što se krenulo u zabranu reklamiranja duvanskih proizvoda, alkoholnih pića, a koji su zaista dale svoje efekte unutar zdravstvenog sistema, naći snage i kapacitete da i kockarnice stavimo u neke bolje i kvalitetnije pravne okvire.

“Ako ne zbog nas, ako ne zbog ovih 300.000 mladih ljudi ili 50.000 patoloških kockara u BiH, onda zbog nekih budućih generacija za koje se svi zaista, barem deklarativno, zalažemo da treba da imaju zdravu budućnost”, poručila je Stančićeva.

(Mondo)

Related Topics:

Društvo

DANAS POČINJE BOŽIĆNI POST! Prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku

Za pravoslavne vjernike sutra počinje šestonedjeljni Božićni post, koji prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku Roždestvu Hristovom – Božiću.

Priprema za Božić, koji se proslavlja 7. januara, potpuna je ako vjernik na kraju šestonedjeljnog posta pristupi svetim tajnama ispovijesti, pokajanja i pričešća.

Post je temelj hrišćanskog puta i prva neophodnost na putu spasenja, pa Crkva post smatra značajnim za duhovni život svojih vjernika, ali i veoma moćnim sredstvom za postizanje punog spasenja.

Prema tumačenju Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji u uzdržavanju od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih djela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta tjelesni i duhovni.

Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj, “očišćenje tijela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tijela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja”.

Post se zasniva na primjeru samog Isusa Hrista, koji je na hljebu i vodi postio 40 dana prije nego što se suočio sa Satanom.

Tokom ovog posta upotreba ulja je dozvoljena svim danima, osim srijede i petka, kada se jede hrana spremljena na vodi.

Riba i vino se mogu upotrebljavati svake subote i nedjelje, kao i na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice (4. decembra), Svetog Nikole (19. decembra) i Svetog Ignjatija Bogonosca (2. januara), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.

Posljednja sedmica pred Božić posti se strože, bez upotrebe ribe i ulja, sa hranom spremljenom samo na vodi.

Crkva je četiri puta godišnje odredila višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Aktuelno