Connect with us

Društvo

ZAVISNOST KOJA UNIŠTAVA PORODICE: BiH je zemlja u kojoj se kockanje promoviše

Prema Međunarodnom kalendaru mjesec novembar je posvećen borbi protiv bolesti zavisnosti koja je jedan od istaknutih problema modernog života.

Osim zavisnosti od cigareta, alkohola i psihoaktivnih supstanci, u bolesti zavisnosti u moderno vrijeme svrstavaju se i nehemijske bolesti kao što su kockanje, klađenje, zavisnost od društvenih mreža, interneta, računara i mobilnih telefona.

Stručnjaci kažu da skoro sve bolesti zavisnosti počinju kao razonoda i znatiželja da se proba nešto novo, ali granica se prelazi veoma brzo i lako, a tada zabava postaje zavisnost – stanje u kojem osoba ne može kontrolisati svoje nagone ka poroku.

“Kockanje nije nešto što samo uništava jednog čovjeka. Kockanje uništava cijele porodice zato što kockari gube novac, a kockanje je napravljeno tako da ljudi gube novac. Prividno ga dobijaju, ali ga trajno gube. Tada počinju da pozajmljuju, odnosno prvo rasprodaju svoju imovinu, počinju da pozajmuju novac od zelenaša, jer ne mogu iz legalnih tokova, ne mogu to da vrate, a onda to sve dolazi na naplatu i cijele porodice postaju socijalni slučajevi”, rekla je za Mondo psiholog Sonja Stančić.

Dodaje da u tu patologiju bivaju uvučene cijele porodice – djeca, žene, roditelji, prijatelji, braće i sestre i ne mogu iz nje da se izvuku iako nisu kockari i nemaju nikakve veze s tim.

“Dodatan problem je što je kod drugih bolesti zavisnosti recidiv oko 95 odsto, do je kod kockanja čak 97 odsto. Zabrinjava i podatak da u Srbiji ima preko 300.000 kockara uzrasta od 18 do 25 godina. Srbija je druga zemlja u Evropi po broju kockarnica po glavi stanovnika. To je ogroman broj”, kaže Stančićeva.

Naglašava da, pošto se radi o sličnom mentalitetu i sličnim navikama, konzumentskim navikama, mi te brojeve možemo da preslikamo i u BiH, iako je jedini zvaničan statistički podatak, kako tvrdi, da u BiH ima 50.000 patoloških kockara. U klinikama za liječenje i komunama za liječenje bolesti zavisnika dominantan je broj osoba koje se liječe od zavisnosti od kockanja u odnosu na druge zavisnosti kao što su alkohol, narkotici…

Ono što naša sagovornica smatra posebno zabrinjavajućim jeste reklamiranje kladionica, a zbog svog stava je, kako tvrdi, navukla bijes određenih medija i oglašivača.

“Igre na sreću i kockarnice su legalne i zakonom dozvoljene, međutim, zakonom je dozvoljeno i mnogo toga drugog, ali postoje određena ograničenja kad, gdje i šta može. Ja to vrlo često poredim sa zakonom o alkoholnim pićima i zakonom o duvanskoj industriji. Prije 20 godina i više, pušenje je bilo dozvoljeno u svim prostorijama, moglo se često vidjeti u filmovima ili serijama, reklamama. Međutim, zakonima koji su doneseni i podržani i kod nas i u okruženju, vi nemate više reklamiranje određenih duvanskih proizvoda, kao ni kompanija, zabranjuje se pušenje u određenim institucijama i to je urodilo plodom u smislu smanjivanja broja pušača, broja zavisnika o cigaretama i posljedično tome broja ljudi koji imaju određene komplikacije i zdravstvene probleme”, objašnjava Stančićeva.

Ističe da je prije 20 godina izgledalo nemoguće da takav zakon može da se usvoji i primjenjuje i da može da daje efekte, a da je ista situacija i sa alkoholom koji se ne smije reklamirati u EU, ali u BiH može.

Za kockanje pojašnjava da je riječ o sistemskom problemu države, ali i zdravstvenog sistema, te da svako ko promoviše ovaj vid zavisnosti, odnosno ko promoviše kockarnice zapravo promoviše patologiju, psihopatološko ponašanje, socijalno devijantno ponašanje i uništavanje porodica.

“Znam da zvuči surovo kad ovako kažem, ali zaista je tako”, upozorava Stančićeva.

Psihološka privlačnost kockarnica
Naša sagovornica upozorava da ono što ljudi ne znaju, ili uglavnom ne žele da znaju ili ne vide, jeste da ništa nije slučajno u sistemu kockanja i da su one dizajnirane na takav način kako bi čovjeka uvukle u kockanje.

“Ne može kockarnica i slično da bude na korak do škole. Ne može da bude pored prostora gdje djeca provode slobodno vrijeme. To mora drugačije da se uredi zakonom. Ne može da bude oglašavanje dozvoljeno na svakom čošku i promovisano kao socijalno poželjna aktivnost. Ne mogu javne ličnosti koji su uzori nekoj djeci i nekim ljudima da se smješkaju sa bilborda i sa reklama govoreći da je kockanje socijalno poželjna aktivnost”, kaže ona.

Naglašava da su to vrijednosti koje možda mogu promovisati pojedinci, ali ne i država i sistem, a da se kod nas upravo to danas dešava.

“Sve to što se danas smatra kao socijalno poželjna aktivnost i promoviše se kao takva, tj. kockanje podržano od strane lokalne, institucionalne, odnosno republičke vlasti, naše države i država u okruženju, u stvari vodi u veliki problem, socijalno patološki problem devastacije porodice, devastacije djece unutar tih porodica. Ta djeca i te porodice ne imaju budućnost”, navodi Stančičeva.

Dodaje da bilo koji izgovor koji ide u pravcu da kockarnice daju velika sredstva za društveno-odgovorno ponašanje, za liječenje, pa i za promociju jeste zapravo “mazanje očiju” i zamjena teza.

“Naravno, ovo će naći na velike kritike i osude da to ne mora tako da bude, da smo oduvijek igrali loto, da smo oduvijek igrali nešto itd. Jeste, ali ništa nije bilo tog intenziteta, ništa nije bilo tako dostupno i ništa nije tako predstavljano kao socijalno-poželjna aktivnost kao što su danas predstavljene kockarnice”, tvrdi naša sagovornica.

Zbog svega toga Stančićeva vjeruje da ćemo, kao što se krenulo u zabranu reklamiranja duvanskih proizvoda, alkoholnih pića, a koji su zaista dale svoje efekte unutar zdravstvenog sistema, naći snage i kapacitete da i kockarnice stavimo u neke bolje i kvalitetnije pravne okvire.

“Ako ne zbog nas, ako ne zbog ovih 300.000 mladih ljudi ili 50.000 patoloških kockara u BiH, onda zbog nekih budućih generacija za koje se svi zaista, barem deklarativno, zalažemo da treba da imaju zdravu budućnost”, poručila je Stančićeva.

(Mondo)

Related Topics:

Društvo

ŽIVOTNA PRIČA PASTIRA IZ BiH! Kad vidim oženjene, drago mi je što se nisam ženio (VIDEO)

U novoj reportaži “Glasa Hercegovine” video-novinara Maria Brkića, javnost je upoznala Stipu Šimića iz Ružića kod Gruda, skromnog čuvara ovaca koji živi sam, ali, kako kaže, nikako nije usamljen.

Stipe se nikada nije ženio, a uz smijeh priznaje da mu brak nikada nije bio privlačan.

“Nisam se ženio… bolje ovako. Kad vidim kako je oženjenima, drago mi je!”, priča on. Dane provodi uz svoje ovce, kojih ima petnaestak, i u miru koji mu je najvažniji. Snaga, kaže, polako popušta, ali još uvijek sve stiže obaviti.

S tugom govori o selima koja se prazne i radu koji je nekad bio svakodnevica. “Prije je ovdje sve bilo obrađeno… danas zapušteno. Nema više nikoga”, govori on.

Ipak, uprkos samoći, Stipe živi spokojno i bez žaljenja. Njegove jednostavne riječi i vedar humor podsjećaju na vrijeme koje polako nestaje, ali i na ljude koji su u jednostavnosti pronašli svoju slobodu.

BL-PORTAL

Nastavi čitati

Društvo

SERDAROV SPUSTIO RAMPU: Četvrtina “Comsar Energy RS” još u njegovim rukama

Vlada Republike Srpske, posredstvom Preduzeća za gasne projekte “Gas-RES” nije završila kompletno preuzimanje preduzeća “Comsar Energy Republika Srpska” od strane “Comsar Energy Group Limiteda” sa Kipra, vlasnika Rašida Serdarova, jer mu još nije uplatila 60 miliona KM, koliko je preostalo od 240,5 miliona KM, a dok se to ne dogodi, Serdarov ostaje vlasnik četvrtine udjela u vlasništu nad tom firmom.

Ovo je predviđeno odlukom o izmjeni Osnivačkog akta Društva “Comsar Energy RS”, o kojoj će se izjasniti Skupština akcionara Rudnika i termoelektrane (RITE) Ugljevik na sjednici koja je zakazana za 17. decembar 2025.

Prema toj odluci, kaže se da će članovi Društva, odnosno oni koji imaju udio u kapitalu “Comsar Energy RS”, koji iznosi 72,5 miliona KM, ubuduće biti “Gas-RES” sa 74,4 odsto, što je u novcu 54.003.721,53 KM, zatim “Comsar” sa Kipra sa 24 odsto (17.420.419,64 KM), te RiTE Ugljevik sa ranijih 1,6 odsto, odnosno 1.161.506,05 KM.

Ovakvo stanje ostaće sve dok se preostali novac ne prebaci na račun Serdarovu, što je za portal “Capital” potvrdio i Nikica Vranješ, prvi čovjek firme “Gas-RES”.

“Firmi sa Kipra preostalo je da se isplati još 30 miliona evra, te su oni, shodno tome, zadržali svoj udio. Nakon što se u potpunosti isplati kupoprodajna cijena, jedini vlasnik preduzeća će biti država, odnosno mi i RiTE Ugljevik”, rekao je Vranješ.

A kada će Serdarov biti isplaćen u potpunosti, predstavnici izvršne vlasti u Srpskoj ne znaju.

O tome nije bilo riječi na ni sjednici Vlade Republike Srpske održanoj 4. decembra.

“Na ovoj sjednici Vlade nije bilo riječi o tome niti je to bila tačka dnevnog reda. Skupština akcionara ima sjednicu 17. decembra i poslije toga će vjerovatno biti konkretna odluka Vlade”, kazao je za “Nezavisne novine” Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza RS.

Zašto kompletan posao još nije završen, zašto novac nije uplaćen te zašto rudarske mašine RiTE Ugljevik nisu ušle u eksploataciono polje “Ugljevik – istok 2”, pitanja su koja vješto izbjegava i resorni ministar za energetiku i rudarstvo Petar Đokić.

I on se prije nekoliko dana “vadio” na Skupštinu akcionara.

“Skupština akcionara RiTE Ugljevik još nije donijela sve potrebne odluke. Oni na sjednici moraju da izraze inicijativu da preuzmu to koncesiono polje. Da nije te formalne obaveze, mi bismo do sada mogli imati zaključen ugovor i već vršiti eksploataciju”, tvrdi Đokić.

Dodaje da nakon što se održi sjednica Skupština akcionara, kreću u akciju.

“Kada se održi sjednica Skupštine RiTE, oni će obavijestiti Gas RES, a Gas RES će resornom ministarstvu uputiti zahtjev za vođenje koncesionog postupka. Mi smo predsjednicu Komisije za koncesije obavezali da upozna članove komisije o tom predmetu da bi ga što brže razmotrili. Kada Komisija za koncesije donese odluku, ona obavještava Ministarstvo, a mi sačinjavamo ugovor i šaljemo Pravobranilaštvu RS na davanje mišljenja. Nakon toga predmet ide u Vladu RS, koja donosi konačnu odluku i na kraju se zaključuje ugovor. Za sve te aktivnosti, nakon što Skupština akcionara donese odluku, potrebno je do pet dana”, tvrdi dalje Đokić.

Inače, do odluke da se promijeni vlasnička struktura “Comsar RS” došlo je 18. novembra 2025, kada je “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra pristao da prenese 74,4 odsto od 98,4 odsto svog vlasništva nad “Comsar RS”, jer mu je Vlada Srpske putem preduzeća “Gas-RES” isplatila 180,5 miliona KM. Ostalo je neisplaćeno još 60 miliona KM.

Ako se i to završi, onda se otvara novo pitanje – kako će se “Gas-RES” i RITE dogovoriti o korištenju koncesije “Ugljevik – istok 2” (iako sad tvrde da su se već dogovorili).

Treba podsjetiti da je rukovodstvo ERS i Vlade RS još početkom novembra ove godine najavilo da će rudarske mašine RiTE Ugljevik u roku od nekoliko dana ući u koncesiju “Ugljevik – istok 2”, u skladu sa dogovorom sa “Comsarom”, ali ni nakon mjesec dana se to nije desilo.

RiTE je u međuvremenu zbog nedostatka uglja već nekoliko puta ispadala iz mreže.

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, vratio se na 2013. godinu, dakle, prije nego što je sa “Comsarom” i Serdarovom potpisan sporazum o koncesiji, rekavši da je još tada rad i iskop uglja za RiTE Ugljevik loše planiran.

Navodi da se u ovom trenutku zbog toga, ali i cjelokupne situacije koja pogađa ovo preduzeće, ne može očekivati da RiTE ima kontinuiranu nabavku uglja do 1. maja 2026.

Ipak, ponovo najavljuje da će u narednih sedam dana RiTE Ugljevik ući u koncesiono polje “Ugljevik – istok 2” (iako ono još neće biti potpuno u vlasništvu “Gas-RES” i RITE).

“Oni već deset dana ulaze tamo, ali treba uraditi eksproprijaciju nekoliko kuća, što nije lako, to je nekoliko kilometara vode i vodovodne mreže, a za to treba bar pola godine. Zato kažem da će do 1. maja naredne godine biti sve u redu, da će se tada imati kontinuiran kop i veće količine”, dodao je Petrović.

Nastavi čitati

Društvo

PROŠLI IZBORI, stiže poskupljenje struje u Republici Srpskoj

Prošli su prijevremeni izbori i obećanja da neće biti dizanja cijena, a već se sada uveliko najavljuje da će od naredne godine poskupjeti električna energija.

Da će izvjesno doći do većih računa za električnu energiju, direktno je potvrdio i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, rekavši da je razlog taj što su povećani troškovi poslovanja preduzeća u elektroenergetskom sektoru Srpske.

“Troškovi poslovanja su konstantno u porastu, svake godine su veći, i dovode ovaj sistem u stanje da pri troškovima koje imaju i realnom rastu tih troškova sami ne mogu pronalaziti rješenja, nego moraju potezati za drugim mjerama. Oni su podnijeli zahtjev za promjene cijena. U narednom periodu politika Vlade RS je da mora ostati najniža, najpovoljnija i najpristupačnija cijena svim našim potrošačima u Republici Srpskoj u odnosu na ostale u regionu”, kazao je Đokić.

Na pitanje novinara da li to znači da mora doći do poskupljenja struje u Srpskoj, Đokić je rekao:

“Do poskupljenja će vjerovatno doći. Ne možemo u ovom času reći, jer to nije pitanje na stolu da se danas razmatra, ali očito je da će doći do povećanja”, naglasio je Đokić.

Na to se može nadovezati i izjava Save Minića, premijera Republike Srpske, koji je prije nekoliko dana kazao da Đokić i Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS”, vrše pritisak na njega da dođe do poskupljenja struje, ali da ga još nisu ubijedili.

Znači, gotovo sigurno od 1. januara građani i privreda će plaćati veće račune za električnu energiju, ali se još ne zna koliko će ti računi biti veći.

Prema projekcijama, ukoliko dođe do poskupljenja distributivne mrežarine, odnosno Regulatorna agencija za energetiku RS uvaži zahtjev distributivnih preduzeća o povećanju mrežarine od 46 odsto, to znači da bi potrošačima koji potroše oko 500 kilovata račun bio veći za oko 15 KM računajući PDV.

Kako kaže izvor “Nezavisnih novina” iz “Elektroprivrede RS”, ukoliko dođe do odobravanja zahtjeva distributivnih preduzeća za povećanje mrežarine od 46 odsto, računi potrošača koji potroše 500 kilovata električne energije biće procentualno veći za 17,6 odsto.

“Međutim, sve više što se troši, povećanje će biti manje u procentima jer se povećava udio energije u računu”, ističe ovaj izvor.

Da bi eventualno poskupljenje električne energije dovelo do velikih problema i poskupljenja, kažu i potrošači, ali i privreda.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, rekla je za “Nezavisne novine” da ni građani nisu potpuno sigurni hoće li ili neće doći do poskupljenja električne energije.

“Ono što se priprema nije dobro za građane, jer kakva god bila odluka Vlade RS, sigurno je da će naredne godine drastično se povećati troškovi. Da li će to biti kroz električnu energiju ili neki drugi oblik, to je još diskutabilno, zato nam nije jasno da ministar kaže jedno, predsednik Vlade RS drugo, a direktor ERS je na nekoj sredini. U svakom slučaju, ne piše se dobro građanima, jer će u idućoj godini biti mnogo veća cena. To nam se sprema i to je potpuno izvan programa koji su bili pre tri meseca, odnosno pre osnivanja nove Vlade RS”, kazala je ona.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, rekao je da je zahtjev za povećanje mrežarine neopravdan.

“Mi smo svoj stav po pitanju povećanja mrežarine iznijeli. Smatramo da je neopravdano ovako visoko povećanje. Iznos mrežarine koji bi trebalo da se poveća za 46 odsto za nas je neprihvatljiv jer ne vidimo opravdanost tolikog povećanja. U prijedlogu elektrodistributivnih preduzeća ta se povećanja uglavnom odnose na pokriće troškova vezano za plate i radnu snagu. Investicije i ulaganja su zadržani na nekom prethodnom nivou, što je nedovoljno. Mi danas imamo mnogo pritužbi od strane naših članica vezano za distributivnu mrežu, sam nivo frekvencije i napona na toj mreži su na niskom nivou. Svako iskakanje iz mreže našu privredu košta mnogo”, istakao je Račić.

Podsjećamo, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS tražili dodatno povećanje mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su tada u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Nastavi čitati

Aktuelno