Connect with us

Svijet

ZELENSKI O IZBORIMA U UKRAJINI “Može, ako zapadne zemlje obezbijede sredstva za održavanje”

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je danas da će dozvoliti održavanje izbora u toj temlji ako Zapad bude obezbijedio sredstva za to.
Za održavanje izbora u mirnodopskim uslovima potrebno je oko pet milijardi dolara, a teško je odrediti koliko bi oni koštali u ratnom stanju, prenosi TASS.

„Logika je da ako branite demokratiju, onda tokom rata morate razmišljati o tome, a izbori su jedan element zaštite. Neću održati izbore na kredit, neću uzimati novac od oružja i davati na izbore. Ali, hajde da onda zajedno rizikujemo. Posmatrači treba da budu u rovovima“, rekao je Zelenski.

Zapadni partneri Kijeva, koji su od izbijanja rata umnožili isporuke oružja Ukrajini, takođe izdvajaju sredstva za podršku ukrajinskoj ekonomiji, i insistiraju na održavanju izbora u predviđenom roku.

Konkretno, američka republikanska senatorka Lindzi Grem, koji je posjetila Kijev ove nedelje, navela je da predsjednički izbori moraju biti održani na vrijeme, bez obzira na neprijateljstva.

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Aleksij Danilov rekao je da će izbori biti održani na kraju rata, “a ne na zahtjev bilo kog partnera Kijeva“.

Kako navodi TASS, u Ukrajini se već dugo vode rasprave o mogućem otkazivanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru ove, odnosno u proljeće 2024. godine, ali prema ustavu ne mogu se održati u vrijeme vanrednog stanja, koje je u julu parlament produžio za 90 dana, dovodeći u pitanje održavanje oktobarskih izbora.

Zelenski je više puta izjavio da se izbori za šefa države mogu održati tek nakon završetka rata.

Related Topics:

Svijet

RIJETKA BOLEST KOD LJUDI: Muškarac preminuo od plućne kuge

Stanovnik sjeverne Arizone preminuo je od plućne kuge, saopštili su u petak američki zdravstveni zvaničnici, objavili su danas američki mediji.

Prema tvrdnjama američkih federalnih zdravstvenih zvaničnika kuga je rijetka bolest kod ljudi, u prosjeku sa oko sedam evidentiranih slučajeva godišnje u SAD od kojih je većina evidentirana u saveznim državama na zapadu Amerike, prenosi Еj-Bi-Si (ABC) Njuz.

Najnovija žrtva plućne kuge u okrugu Kokonino u sjevernoj Arizoni je prva registrovana od 2007. godine, saopštili su lokalni zvaničnici ne navodeći detalje, ni identitet žrtve.

Kuga je bakterijska infekcija poznata po tome što je u 14. vijeku u Еvropi odnijela više desetina miliona ljudskih života, ali danas se lako liječi antibioticima.

Bubonska kuga je najčešći oblik ove bakterijske infekcije koja se prirodno širi među glodarima poput pacova.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULO 28 PALESTINACA: Izrael ne prestaje sa napadima, među žrtvama i djeca

U vazdušnim napadima Izraela u Pojasu Gaze poginulo je najmanje 28 Palestinaca, uključujući četvoro djece, saopštili su bolnički zvaničnici.

Djeca i dvije žene su među najmanje 13 ljudi koji su ubijeni u Deir el Balahu, u centralnom dijelu Gaze, nakon što su vazdušni napadi počeli kasno sinoć, saopštili su zvaničnici lokalne bolnice.

Još četiri osobe poginule su u napadima u blizini benzinske pumpe, a 15 je nastradalo u vazdušnim udarima u Kan Junisu, u južnom dijelu enklave, objavljeno je iz bolnice “Naser”.

Izraelska vojska je saopštila da je u proteklih 48 časova pogodila približno 250 meta u Pojasu Gaze, uključujući militante, objekte sa zamkama, skladišta oružja, mjesta za lansiranje protivtenkovskih raketa, snajperske položaje, tunele i dodatne infrastrukturne lokacije Hamasa.

Militanti predvođeni Hamasom ubili su oko 1.200 ljudi u napadu na Izrael 7. oktobra 2023. godine i oteli 251 lice, podsjeća AP.

Militanti i dalje drže 50 talaca, od kojih se manje od polovine smatra živima, nakon što je većina ostalih puštena u skladu sa sporazumima o prekidu vatre ili drugim dogovorima.

Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, u ofanzivi Izraela ubijeno je preko 57.000 Palestinaca, od kojih su više od polovine žene i djeca.

Nastavi čitati

Svijet

MASOVNI ODLAZAK IZ STEJT DEPARTMENTA: Više od 1.000 zaposlenih napustilo posao zbog Trampovih rezova

Više od 1.000 zaposlenih u američkom Stejt departmentu napustilo je svoja radna mjesta nakon odluke administracije predsjednika Donalda Trampa da smanji broj radnika u federalnoj službi.

Prema obavještenju poslatom zaposlenima u Stejt departmentu, ukinuta su radna mjesta za 1.107 državnih službenika i 246 zaposlenih u spoljnoj službi, prenio je Bi-Bi-Si.

Na društvenim mrežama objavljeni su video-snimci pripadnika državne službe u predvorju dok napuštaju zgradu sa svojim stvarima. Drugi zaposleni aplaudirali su bivšim kolegama i grlili se sa njima.

Ispred zgrade okupili su se demonstranti sa transparentima na kojima je pisalo “Hvala američkim diplomatama” i “Svi zaslužujemo bolje”.

Više od 1.500 zaposlenih u Stejt departmentu dobrovoljno je napustilo službu ranije ove godine u okviru velike reorganizacije savezne administracije.

Kritičari tvrde da će masovna smanjenja uticati na rad koji obavlja ovo odjeljenje.

“Si-Bi-Es njuz” je izvijestio da je najviše radnih mjesta ukinuto u Birou za stanovništvo, izbjeglice i migracije.

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da ovo nije posljedica pokušaja “da se riješe ljudi” i da bivši službenici treba da shvate da su ukinute njihove pozicije, a ne oni.

SRNA

Nastavi čitati

Aktuelno