Connect with us

Svijet

LAKŠE DO NJEMAČKOG PASOŠA! Vlada mijenja Zakon o državljanstvu

Njemačka mijenja Zakon o državljanstvu, pojednostavljujući proceduru za dobijanje njemačkog pasoša. Dvojno državljanstvo će takođe postati opcija.
Njemačka vlada je ove srijede predstavila svoj nacrt Zakona o državljanstvu. Zakon koji je predložila ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer olakšaće dobijanje dvojnog državljanstva, kao i dodjelu državljanstva ljudima koji nisu iz Evropske unije.

“Ova reforma pokazuje privrženost modernoj Njemačkoj”, rekla je Fezerova predstavnicima medija u Berlinu.

Ministarka unutrašnjih poslova je istakla da reformu Zakona o državljanstvu treba posmatrati u kontekstu sveobuhvatne revizije njemačkog Zakona o imigraciji koja je uglavnom usmjerena na podsticanje dobro kvalifikovanih radnika da dođu u Njemačku i nadoknade veliki manjak radne snage na tržištu rada.

“Moći ćemo da privučemo najkvalifikovanije ljude svijeta samo ako oni u dogledno vrijeme u potpunosti postanu dio našeg društva sa svim demokratskim pravima”, naglasila je Fezerova.

Riječ je o reformi koju je započela koalicija lijevog centra socijaldemokrata, zelenih i liberala, koja je na vlasti od jeseni 2021.

U novom zakonu predviđene su sljedeće odredbe:

– Imigrantima koji legalno žive u Njemačkoj biće dozvoljeno da podnesu zahtjev za državljanstvo nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a ako imaju posebna dostignuća to se može svesti na samo tri godine.

– Djeca rođena u Njemačkoj od najmanje jednog roditelja koji pet ili više godina legalno živi u zemlji automatski će dobiti njemačko državljanstvo.

– Imigranti stariji od 67 godina moći će da polažu usmeni umjesto pismenog testa njemačkog jezika.

– Biće dozvoljeno više državljanstava.

Ljudi koji žive isključivo od državne pomoći neće imati pravo na njemačko državljanstvo. Njemačko državljanstvo biće uskraćeno i ljudima koji su počinili antisemitska, rasistička, ksenofobična ili druga difamirajuća krivična djela za koja se smatra da su “nepomirljiva sa privrženošću osnovama slobodnog demokratskog poretka”, prenosi “Mondo”.

O novom zakonu će se raspravljati u parlamentu i mogao bi da stupi na snagu ove jeseni.

Više od jednog državljanstva

Prema njemačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, oko 14 odsto stanovništva nema njemački pasoš. To je nešto više od 12 miliona ljudi. Njih pet miliona već najmanje deset godina žive u Nemačkoj. U 2022. zahtjev za njemačko državljanstvo podnijelo je 168.545 ljudi, što je bilo ispod prosjeka Evropske unije.

Do sada je dvojno državljanstvo u Njemačkoj bilo moguće samo za državljane Evropske unije i Švajcarske, kao i za one čija zemlja porijekla ne dozvoljava da se odreknu državljanstva (npr. Iran, Avganistan, Maroko). Osim toga, uz njemački pasoš, svoj stari pasoš mogla su da zadrže djeca roditelja koji imaju dvojno državljanstvo, izbjeglice kojima se prijeti progonom u njihovoj domovini, te Izraelci. Sirijci koji su u Njemačku došli kao izbjeglice i za koje se smatra da su se dobro integrisali, takođe mogu brzo da dobiju njemačko državljanstvo.

Reforme će Njemačku svrstati u isti red sa drugim evropskim zemljama. U Evropskoj uniji, Švedska je imala najveću stopu dodjele državljanstva strancima koji žive u njoj. Godine 2020. švedsko državljanstvo dobilo je 8,6 odsto svih stranaca koji tamo žive. U Njemačkoj je stopa iznosila 1,1 odsto.

Prema njemačkom Saveznom zavodu za statistiku, u Njemačkoj trenutno živi oko 2,9 miliona ljudi s više od jednog državljanstva. To je oko 3,5 odsto stanovništva. Stvarni broj bi mogao biti veći, jer je procenat novih njemačkih državljana koji zadržavaju svoj originalni pasoš porastao na 69 procenata. U tome prednjače ljudi s poljskim, ruskim ili turskim pasošima.

Protivljenje promjenama

Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija (CDU), partija desnog centra, koja je u prošlosti dosljedno blokirala sve reforme u ovoj oblasti, protivi se najavljenim promjenama.

“Njemačko državljanstvo je nešto veoma dragocijeno i prema njemu treba postupati veoma pažljivo“, rekao je lider demohrišćana Fridrih Merc za javni servis ARD u decembru 2022, kada je objavljen prvi Nacrt zakona.

Krajnje desničarska antiimigraciona partija Alternativa za Nemačku (AfD), strogo se protivi planiranim promjenama. Poslanik te stranke je u debati o državljanstvu koja je održana u Bundestagu maja ove godine, rekao da “dvije trećine Nijemaca ne žele da se procedura dodjele državljanstva pojednostavi” i da se baš u to vrijeme dešava “rasprodaja državljanstva” koja prema njemu samo prikriva nedostatak integracije i “izmišlja” statistiku.

Promjene su kasnile

Dojče vele je više puta izvještavao o planovima vlade, a u decembru 2022. intervjuisao je nekoliko osoba kojih se lično tiče ovo pitanje.

Na primjer, Mark Jang koji je rekao da živi u Njemačkoj već 20 godina i da mu je odavno dosadila politička debata.

“Tada bih bio najstrasniji njemački građanin kojeg ste mogli zamisliti“. Ali, odbio sam da dam svoj američki pasoš. Zadržavanje starog pasoša ne znači da imate podijeljene lojalnosti kao što to tvrde mnogi njemački konzervativci. To samo odražava ko ste vi zaista. Promjena je dosta zakasnila”.

“Zakon o njemačkom državljanstvu zasnovan je na principu izbjegavanja više državljanstava”, rekla je za Dojče vele u decembru Greta Agustini, njemačka pravnica specijalizovana za imigraciju.

“Druge evropske zemlje, kao što su Italija, Švedska, Irska, Francuska i druge, dozvoljavaju dvojno državljanstvo i imaju manje birokratskih zakona u vezi sa ovim pitanjem”.

Mnogi klijenti koje je zastupala borili su se da pronađu način da dobiju njemačko državljanstvo. “Oni odbijaju da se odreknu državljanstva matične zemlje, ali žele i da steknu njemačko”, rekla je Agustini.

“Prekasno za generaciju gastarbajtera”

Grupa koja je osjetila efekat njemačkih zakona o državljanstvu jače nego bilo koja druga jeste turska zajednica. Veliki broj Turaka došao je u Njemačku šezdesetih, kada su zemlji bili potrebni radnici.

U to vrijeme, Zapadna Njemačka koja se brzo razvijala potpisala je ugovore s nekoliko država o regrutovanju “gastarbajtera”, uglavnom za nekvalifikovane poslove u industriji. Ubjedljivo najviše ih je došlo iz Turske, a procjenjuje se da sada u Njemačkoj živi oko tri miliona ljudi turskog porijekla, od kojih 1,45 miliona još uvijek ima tursko državljanstvo.

Aslihan Ješilkaja-Jurtbaj, jedan od lidera organizacije Turske zajednice u Njemačkoj (TGD), ocijenio je da su reforme došle “prekasno” za mnoge iz te prvobitne generacije – “ali, bolje ikada nego nikad”.

“Za generaciju gastarbajtera ova reforma znači priznanje i poštovanje njihovih života i njihovog rada u ovoj zemlji i za nju”, rekao je Ješilkaja-Jurtbaj.

“Mislim da će se mnogi Turci druge i treće generacije osjećati osnaženim zbog toga jer su uvijek imali dilemu identiteta. Mnogi ljudi su ovo čekali i možda su izgubili nadu”, rekao je on.

Dodao je da, ukoliko reforma zakona zaista dođe, očekuje da će mnogi njegovi sunarodnici postati njemački državljani.

Related Topics:

Svijet

NASTAVLJA SE DRAMA U IRANU! Otkriveni SIGNALI iz srušenog HELIKOPTERA

Tokom potrage za predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem, čiji helikopter se srušio danas, Oružane snage Irana su navodno otkrile signale iz helikoptera i mobilnog telefona člana letačke posade.

“Sada se krećemo prema tom području sa svim vojnim snagama i nadam se da možemo dati dobre vijesti ljudima”, rekao je Ašgar Abasholizadeh, komandant Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u regiji Istočni Azerbejdžan, preneo je Tasnim.

“Na ovom području ne može više snaga da dođe”, dodao je.

Podsjećamo, predsjednik Irana Ebrahim Raisi vraćao se sa ceremonije otvaranja brane na granici Irana i Azerbejdžana i tada se njegov helikopter srušio pri slijetanju u regiji Varzakan, 600 kilometara od Teherana.

Iranska delegacija je inače putovala sa tri helikoptera.

Druge dvije letjelice sa ministrima su bezbjedno stigle na svoje odredište.

Najmanje 40 timova za brzo reagovanje traga za helikopterom iranskog predsjednika.

Nema detaljnih informacija o lokaciji i stanju predsjedničkog helikoptera. Posljednja tačka na kojoj je radio GPS helikopter bio je u blizini rudnika bakra Sangun, prenosi Press tv.

Nastavi čitati

Svijet

NESTALA TRI PRIPADNIKA spasilačke službe koja traga za IRANSKIM PREDSJEDNIKOM

Tri spasioca koja su tragala za srušenim helikopterom u Iranu su nestala, rekao je portparol Crvenog polumjeseca, prenose mediji.

Timovi za potragu su blizu mjesta gdje se helikopter možda srušio, dodaje portparol.

Kažu da će se operacija potrage usporiti jer se uskoro očekuje jako zahlađenje s još kiše na putu, prenosi Indeks.

Tamo je pala i noć.

Mobilizovane su i sve vojne snage.

Nastavi čitati

Svijet

KINA GRADI MISTERIOZNI BROD: “Ovako nešto nema niko na svijetu”

Kina je tajno izgradila prvi namjenski nosač dronova na svijetu. Ušuškan u brodogradilištu na Jangceu, daleko od glavnih brodogradilišta Šangaja, nosač dronova obavijen je velom misterije.

Ovaj nosač se značajno razlikuje od tri nosača aviona koje Kina već koristi. Kako J. Majkl Dam saradnik na Mičel institutu za aeronautičke studije, objašnjava za “Naval News”, veličina ovog namjenskog broda je oko trećine ukupne dužine i pola širine konvencionalnih nosača aviona. Ima pistu i pilotsku palubu dovoljno široku da upravlja avionima ili dronovima sa rasponom krila od oko 20 metara, kao što su kineski ekvivalenti američkih dronova Predator.

Mnoge zemlje su najavile planove za izgradnju nosača bespilotnih letjelica, uključujući Peru, Holandiju i Iran, ali nijedna to još nije zvanično učinila.

“Ako se potvrdi da je ovo plovilo namijenjeno samo za bespilotne letjelice, to je zaista značajno jer bi Kina bila prva zemlja koja bi ovu ideju pretvorila u stvarnost. Da bismo utvrdili njenu potencijalnu efikasnost, prvo moramo da znamo kakve će mogućnosti upotrebe i kako će se uklopiti u kineske snage”, rekla je Dženifer Parker, bivši mornarički oficir i saradnica na Australijskom nacionalnom univerzitetu, za “Telegraph”, prenosi Jutarnji list.

Prvobitna analiza plovila pokazuje da se radi o katamaranu sa velikim razmakom između trupa i veoma niskom palubom. Pored toga, izgleda da nema tipičan hangar za avione, što znači da je broj aviona koji može da primi ograničen. Moguće je leteti avionima sa fiksnim krilima, ali ne dozvoljava avionima da polete i slete u isto vrijeme.

Brodogradilište u kojem je izgrađen nosač dronova, ranije je korišćeno za izgradnju bespilotnih brodova za mornaricu kineske narodnooslobodilačke vojske (PLAN). Međutim, iz trenutno dostupnih informacija nije jasno da li je namjenski brod dio zvaničnog programa PLAN-a ili je komercijalni projekat.

Ako se potvrdi da je nosač dronova deo PLANA, to će značiti da Peking ima “impresivan apetit za inovacije, dok preuzima sve razvojne rizike koji dolaze sa takvim eksperimentima”, rekao je Euan Graham, analitičar Australijskog instituta za stratešku politiku.

“Druge mornarice bi mogle da uče iz primjera Kine, a to je samo po sebi važan razvoj. Dronovi su možda novo lice modernog ratovanja, ali ipak morate nekako da ih dovedete na bojno polje. A na Pacifiku to uključuje velike udaljenosti i ima ranjivosti na koje su se već susreli konvencionalni nosači aviona, čini se da nema vidljive hangare ili sistem za brzo usporavanje aviona pri slijetanju, što sugeriše da bi ga Narodnooslobodilačka vojska Kine mogla smatrati vrednijim rizika od postojećih nosača aviona”, dodao je Grejem.

Iako nije poznato kojim tipom dronova Kina može da upravlja sa broda, oni bi potencijalno mogli biti lansirani za jednosmerni napad na brodove ili kopnene ciljeve.

“Nije iznenađujuće što PLAN razvija namenske nosače bespilotnih letjelica koji bi mogli da obavljaju misije dronova većeg obima. Namjenske platforme koje nose veliki broj dronova mogle bi da se koriste u napadima zasićenja protiv dobro branjenih ciljeva ili u misijama kao što je nadgledanje širokog područja”, objasnio je Dru Tompson, bivši zvaničnik američke odbrane.

Kina ima najveću ratnu mornaricu na svijetu, sa više od 370 ratnih brodova, a nedavno je počela i pomorska ispitivanja svog trećeg i najnaprednijeg nosača aviona Fudžijan.

Nastavi čitati

Aktuelno