Connect with us

Svijet

ZELENSKI STIGAO U VAŠINGTON Tramp OVO traži od njega, neće mu se svidjeti!

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovao je u Vašington gdje se danas sastaje sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i najvažnijim evropskim liderima, u trenutku kada se sve glasnije govori o mogućem mirovnom sporazumu za okončanje rata u Ukrajini.

Dok Zelenski poručuje da mir mora biti „trajan i pravedan“, Tramp insistira da Kijev mora prihvatiti neke od ruskih uslova – među kojima su odricanje od Krima i odustajanje od članstva u NATO-u.

Zelenski: „Mir mora biti trajan“

Po dolasku u američku prijestonicu, Zelenski je na platformi X poručio da Ukrajina i njeni saveznici dijele zajedničku želju da se rat završi što prije:

„Svi dijelimo snažnu želju da se ovaj rat okonča na brz i pouzdan način. A mir mora biti trajan. Ne kao što je bilo ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela Donbasa, što je Putin iskoristio za novi napad. Ili kada su nam 1994. date takozvane bezbjednosne garancije koje nisu funkcionisale“, napisao je Zelenski.

On je istakao da „Krim nikada nije trebalo predati, baš kao što Ukrajinci nisu predali Kijev, Odesu ili Harkov posle 2022“. Dodao je da se ukrajinski vojnici bore „za svoju zemlju, za nezavisnost“ i da imaju uspjeha u Donjeckoj i Sumskoj oblasti.

„Uvjeren sam da ćemo odbraniti Ukrajinu, efikasno garantovati bezbjednost i da će naš narod uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, Americi i svim saveznicima na podršci i neprocjenjivoj pomoći. Rusija mora da okonča ovaj rat koji je sama započela. Nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i evropskim prijateljima primorati Rusiju na pravi mir“, rekao je Zelenski.

Tramp: „Nema povratka Krima i nema NATO-a“

Sa druge strane, Tramp je pred današnji sastanak poručio da Zelenski može „gotovo odmah okončati rat sa Rusijom“ ako pristane na određene uslove.

„Predsjednik Ukrajine Zelenski može da okonča rat gotovo odmah, ako želi, ili može da nastavi da se bori. Nema povratka Krima, koji je Obama dao bez ispaljenog metka, i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikada ne mijenjaju“, napisao je Tramp na društvenim mrežama.

On je istakao da je današnji sastanak „veliki dan“, jer Bijela kuća nikada do sada nije ugostila toliko evropskih lidera odjednom.

Evropski lideri strahuju od pritiska na Zelenskog

U Bijelu kuću danas dolaze predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.

Evropski zvaničnici, prenosi CNN, strahuju da će sastanak biti prilika da Tramp izvrši pritisak na Zelenskog da prihvati uslove koje je Vladimir Putin postavio tokom njihovog susreta na Aljasci prije dva dana.

Američki emisari: Putin popustio oko “garancija bezbjednosti”

Bijela kuća je signalizirala da postoji određeni pomak ka mogućem mirovnom sporazumu. Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof izjavio je da je Putin pristao da SAD ponude Ukrajini bezbjednosne garancije i da je spreman na određene ustupke u vidu „razmjene teritorija“.

„Putin je prihvatio da Sjedinjene Države mogu Ukrajini pružiti zaštitu sličnu NATO-ovom članu 5, što je način da se zaobiđe zahtjev Moskve da Ukrajina nikada ne uđe u NATO“, naveo je Vitkof.

Britanski i francuski lideri najavili su da su spremni da učestvuju u formiranju posebne „snage za garanciju bezbjednosti“ u Ukrajini, koja bi bila raspoređena nakon okončanja sukoba.

Ključni izazov: teritorijalna pitanja

Uprkos ovim signalima, Zelenski je naglasio da Ustav Ukrajine ne dozvoljava odricanje od teritorije ili „trgovinu zemljom“, ponovivši da je to nepremostiva crvena linija.

Današnji program predviđa bilateralni sastanak Trampa i Zelenskog u Ovalnom kabinetu, nakon čega slijedi širi susret sa evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a.

Program sastanaka u Bijeloj kući (po lokalnom vremenu Vašingtona)

12:00 – Dolazak evropskih lidera u Bijelu kuću

13:00 – Tramp dočekuje Zelenskog

13:15 – Bilateralni sastanak Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog u Ovalnom kabinetu

14:15 – Tramp pozdravlja evropske lidere

15:00 – Multilateralni sastanak Trampa, Zelenskog i evropskih lidera

Ključni učesnici sastanaka

Sjedinjene Američke Države – predsjednik Donald Tramp

Ukrajina – predsjednik Volodimir Zelenski

Evropska unija – Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije

NATO – generalni sekretar Mark Rute

Francuska – predsjednik Emanuel Makron

Njemačka – kancelar Fridrih Merc

Velika Britanija – premijer Kir Starmer

Italija – premijerka Đorđa Meloni

Finska – predsjednik Aleksandar Stub

Related Topics:

Svijet

ZNAČAJNA PORUKA! Putin nije pozvao Trampa na Dan pobjede u Moskvi

– Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je danas da predsednik Rusije Vladimir Putin nije uputio poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da prisustvuje paradi povodom Dana pobede 9. maja u Moskvi.

“Ne”, odgovorio je Peskov na pitanje novinara, prenose RIA Novosti.

Dan ranije, dvojica lidera su razgovarala telefonom više od sat i po vremena, podseća agencija.

Putin je američkog kolegu informisao o spremnosti Rusije da proglasi primirje povodom Dana pobede 9. maja.

Kako je navedeno, saglasili su se i da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, uz podsticaj evropskih partnera, pokušava da produži sukob.

Peskov je istakao da je Dan pobede 9. maj poseban praznik i da bi objava prekida vatre u tom periodu bila posebno značajna.

Na paradi u Moskvi, očekuju se i strani gosti, a među njima i premijer Slovačke Robert Fico, navodi agencija.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIČKI SPECIJALCI KREĆU U AKCIJU?! Generali stavili vojni plan za Iran na Trampov sto, cijene nafte odmah eksplodirale

Rat između Irana i saveza Amerika–Izrael ušao je u 62. dan bez naznaka primirja, dok prijetnje eskalacijom i blokadom ključnih pomorskih ruta dodatno podižu globalne tenzije i cijenu nafte.

Amerika, predvođena Donaldom Trampom, razmatra oštrije mjere, uključujući blokadu iranskih luka i moguće nove napade, nezadovoljne prijedlozima Teherana da se nuklearno pitanje privremeno ostavi po strani. Iran uzvraća najavama „neviđene vojne akcije“ zbog američkih poteza u Ormuskom moreuzu, dok troškovi rata za SAD premašuju 25 milijardi dolara.

Istovremeno, sukobi između Izraela i Hezbolaha su se privremeno smirili, ali nisu okončani. Vladimir Putin ponudio je posredovanje u razgovoru sa Trampom, dok globalno tržište reaguje – cijena nafte skočila je na skoro 120 dolara po barelu, najviši nivo od početka sukoba.

Cijene nafte neumoljivo rastu
Cijene nafte dostigle su četvorogodišnji maksimum u četvrtak nakon što je Aksios objavio da će američka vojska obavestiti Trampa o potencijalnim akcijama protiv Irana, što je izazvalo zabrinutost da bi sukob na Bliskom istoku mogao ponovo da eskalira.

Cijena sirove nafte marke Brent za isporuku u junu na Londonskoj berzi skočila je za čak 6,84 procenta na 126,10 dolara po barelu ujutru, ali je od tada pala na 123,7 dolara, što je i dalje 4,8 procenata više nego dan ranije. Istovremeno, barel američke referentne nafte West Texas Intermediate (WTI) premašio je 110 dolara.

Cijene nafte su takođe naglo porasle u srijedu, za više od šest procenata. Brent je sada na najvišem nivou od početka 2022. godine.

Aksios: Tramp dobija brifing o novim vojnim opcijama protiv Irana
Tramp bi danas trebalo da primi brifing o novim planovima za potencijalnu vojnu akciju protiv Irana, koji će predstaviti komandant Centralne komande (CENTCOM), admiral Bred Kuper, izjavili su izvori upoznati sa situacijom, prenio je Aksios.

Prema dostupnim informacijama, planovi uključuju “kratak i snažan” talas udara na ciljeve u Iranu, sa ciljem da se prekine zastoj u pregovorima i izvrši pritisak na Teheran da pokaže veću fleksibilnost u vezi sa nuklearnim programom.

Jedna od opcija predviđa i preuzimanje dela Ormuskog moreuza radi ponovnog otvaranja za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo da uključi angažovanje kopnenih snaga.

Takođe se razmatra i operacija specijalnih snaga za obezbeđivanje iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Izvori su istakli Tramp trenutno pomorsku blokadu vidi kao efikasniji instrument pritiska od bombardovanja, ali da bi mogao da razmotri vojnu akciju ukoliko Iran ne popusti.

Očekuje se da će brifingu prisustvovati i načelnik Združenog generalštaba Den Kejn. Bela kuća nije komentarisala ove navode.

Tramp zaprijetio Njemačkoj
Tramp je zaprijetio smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa NATO saveznicima.

Pretnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” i da će odluka biti donijeta “u kratkom roku”.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedeljka, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima sa Iranom o okončanju rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

– Iranci su očigledno veoma vešti pregovarači, ili bolje rečeno, veoma vešti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da otputuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata – rekao je nemački kancelar.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ZAPRIJETIO NJEMAČKOJ: Nove napetosti u NATO

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO.

Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz) da je Iran „ponizio“ Ameriku u pregovorima.

Svađa oko pregovora s Iranom

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da njegova administracija „proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj“ te da će odluka biti donesena „u kratkom roku“.

Povod za Trampovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca od ponedjeljka, 27. aprila, koji je ocijenio da je Trampov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

„Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata“, rekao je njemački kancelar.

Merz je kritike ponovio i u srijedu, 29. aprila, naglasivši da Evropa „trpi“ posljedice zatvaranja moreuza.

Tramp je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je „u redu da Iran ima nuklearno oružje“ i poručio mu da „ne zna o čemu govori“. Prošle sedmice Tramp je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Ormuskom moreuzu od tada su u zastoju.

Nove napetosti u NATO

Iako je Merc u srijedu pokušao da ublaži situaciju, odbacivši Trampove komentare i rekavši da je njihov odnos „dobar kao i uvijek“, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerovatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Evropi, navodi Index.

Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih evropskih saveznika, pri čemu je Tramp sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.

Tramp je 1. aprila izjavio da „bez ikakve sumnje“ razmatra izlazak iz NATO jer evropski saveznici nisu učestvovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli da se osigura strateški važan Ormuski moreuz.

Takav potez bio bi katastrofalan za evropsku bezbjednost, ali se smatra malo vjerovatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa.

Stručnjaci zato smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla da preduzme korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Evrope.

„Najgora kriza u istoriji saveza“

Prema podacima Ministarstva odbrane SAD-a, u Evropi je stacionirano više od 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je, prema podacima Kongresne istraživačke službe, 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000.

Tramp je tokom oba svoja mandata neprestano kritikovao NATO, optužujući članice da „iskorištavaju“ SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje odbrambene budžete.

Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika „kukavicama“ jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao „najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio“.

Ivo Dalder (Ivo Daalder), koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO, ovog mjeseca izjavio je da je „teško zamisliti da bi ijedna evropska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti“.

Samo nekoliko sati prije Trampove objave, američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) razgovarao je s njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (Johann Wadephul) o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Ormuskom moreuzu.

Tramp je u srijedu takođe objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio „kratko primirje“ u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno