Connect with us

Svijet

RUBIO O PUTINU! “Ruski lider PREUZIMA KLJUČNU poziciju u svijetu”

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države vjeruju da je najbolji ishod sukoba u Ukrajini potpuni mirovni sporazum, a ne privremeni prekid vatre.

– Najbolji način da se okonča ovaj sukob je potpuni mirovni sporazum. U to nema sumnje. Ko ne bi želio da sutra dođemo i kažemo: “Imamo potpuni mirovni sporazum i to je to?” – rekao je Rubio za televiziju Ej-Bi-Si.

On je dodao da Vašington podržava ideju o prekidu vatre na putu ka miru, ali je naglasio da ruska strana “još nije pristala na to”.

Rubio je podsjetio da predsjednik Rusije Vladimir Putin već dugo zauzima ključno mjesto na svjetskoj sceni i u medijskim objavama, tako da potreba kontakata sa njim za rješavanje situacije u Ukrajini za SAD predstavlja pokazivanje zdravog razuma.

Kritičari predsjednika Trampa uvijek će naći nešto što će zamjeriti i nešto na šta će ukazati, ali reći ću vam ovo. Putin je već na svjetskoj sceni. On ima najveći taktički nuklearni arsenal na svijetu i drugi najveći strateški nuklearni arsenal na svijetu. Svi mediji konstantno pričaju o Putinu posljednjih četiri-pet godina, konstatovao je Rubio.

– To znači da bez Putina neće biti mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, neće biti kraja rata između Rusije i Ukrajine. Ovo je jednostavno zdrav razum. Čak ni ne moram ovo da govorim. Dakle, ljudi mogu da govore šta hoće – zaključio je američki državni sekretar.

Rubio je podsjetio da Sjedinjene Američke Države nisu ukinule nijedno ograničenje Rusiji i spremne su da uvedu dodatna ograničenja ako se ne postigne napredak u rješavanju ukrajinskog sukoba.

– Rusi se već suočavaju sa veoma ozbiljnim posljedicama. Nijedne sankcije nisu ukinute, nijedne. Sve američke mjere podrške Ukrajini se nastavljaju – istakao je Rubio.

Prema njegovim riječima, ako se ne postigne dogovor, mogući su novi koraci, “uključujući sankcije koje su već na snazi, a moguće i nove”.

On je, međutim, dodao da Sjedinjene Američke Države ne žele da uvode sankcije Rusiji, jer bi to faktički značilo da su mirovni pregovori u Ukrajini završeni.

– Želim da svi shvate da ako se ujutru predsjednik probudi i kaže: “Uvodim ove užasne, znate, teške sankcije Rusiji”, možda će to razveseliti ljude na par sati, ali ono što u suštini kažete jeste da su pregovori u doglednoj budućnosti završeni – objasnio je on.

On je napomenuo da ograničenja koja je uvela prethodna američka administracija Džozefa Bajdena “nisu uticala na tok sukoba”.

Jedini način da se okonča ovaj sukob jeste da se Rusi, kao i Ukrajinci, navedu da pristanu na mirovni sporazum. U trenutku kada uvodite nove sankcije, vaša sposobnost da ih dovedete za pregovarački sto, naše mogućnosti da ih dovedemo za pregovarački sto, dramatično se smanjuju – naglasio je Rubio.

– Taj trenutak može doći, ali će faktički predstavljati signal da u ovoj fazi nema mogućnosti za mir – ocijenio je Rubio.

Državni sekretar je dodao da će Sjedinjene Američke Države razgovarati o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu sa Vladimirom Zelenskim na sastanku u ponedjeljak.

– Mislim da će sutrašnji pregovori biti u velikoj mjeri o tome kakve bezbjednosne garancije Ukrajina želi – objasnio je Rubio.

Prema njegovim riječima, Evropa može da igra konstruktivnu ulogu u unapređenju pregovora između Rusije i Ukrajine tako što će pomoći Kijevu da razumije koje je ustupke spreman da napravi.

– Osim toga, Evropljani su korisni samim tim što su prisutni i predlažu koji su ustupci mogući i gdje ukrajinska strana može da pokaže fleksibilnost – ocijenio je on.

Rubio je naglasio da će postizanje mira zahtijevati teške kompromise.

– Ne možete imati mirovni sporazum između dvije zaraćene strane osim ako svaka strana nije spremna da se odrekne nečega – ocijenio je Rubio.

Američka administracija ne vjeruje da je bilo koja od strana u sukobu u Ukrajini na ivici kapitulacije, dodao je Rubio.

– Dakle, ako ne bude ustupaka, ako jedna strana dobije sve što želi, to će se nazivati kapitulacija. To će se nazivati završetkom rata kapitulacijom. A mi nismo ni blizu toga, jer nijedna strana nije na ivici kapitulacije ili nečeg sličnog – rekao je američki državni sekretar.

Takođe je napomenuo da SAD sebe ne smatraju stranom u sukobu.

– Ovo nije naš rat. Ukrajina je u ratnom stanju, a mi pružamo podršku. Ali Amerika ne učestvuje u ratu – rekao je američki državni sekretar.

On je dodao da Sjedinjene Američke Države u dijalogu sa Rusijom oko Ukrajine pokreću pitanje ustupaka Moskve, ali otkrivanje takvih zahtjeva javnosti moglo bi da poremeti pregovarački proces.

– Naravno, postoje zahtjevi za kompromise u pregovorima. Ali ako sada izađem u etar i kažem da smo zahtevali ovo i ono od Putina, to će samo iskomplikovati postizanje sporazuma – objasnio je diplomata.

Prema njegovim riječima, uspešni pregovori mogući su samo ako se poštuje povjerljivost.

– Ovi razgovori funkcionišu samo kada se vode u privatnim razgovorima – u formatu ozbiljnih pregovora, gdje strane imaju prostora za ustupke – rekao je Rubio.

On je napomenuo da Sjedinjene Američke Države nisu očekivale da će biti postignut dogovor o Ukrajini na Aljasci, jer u razgovore nije bio uključen Kijev.

Related Topics:

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO DŽEJ ROKFELER! Član čuvene porodice proveo tri decenije u američkom Senatu

Bivši američki senator Džon Džej Rokfeler Četvrti, nasljednik jedne od najpoznatijih i najbogatijih porodica u Sjedinjenim Američkim Državama, preminuo je u petak u 89. godini u svom domu u Vašingtonu, objavio je „Vašington post“, a prenosi Rojters.

Porodica nije saopštila uzrok smrti političara koji je tri decenije proveo u američkom Senatu, gdje se posebno zalagao za zdravstvenu zaštitu siromašnih i oštro kritikovao način na koji je administracija predsjednika Džordža Buša Mlađeg vodila rat u Iraku.

Rokfeler, demokrata liberalnih političkih stavova, prvi put je izabran u Senat 1984. godine, a potom je osvojio još četiri šestogodišnja mandata, predstavljajući saveznu državu Zapadnu Virdžiniju. Prije toga je u dva mandata bio guverner te države, poznate po rudnicima uglja i visokoj stopi siromaštva.

Bio je praunuk legendarnog naftnog magnata Džona D. Rokfelera, osnivača jedne od najvećih američkih poslovnih dinastija. Njegov stric Nelson Rokfeler bio je guverner Njujorka i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je odrastao u izuzetno bogatoj porodici, Džej Rokfeler je političku karijeru posvetio borbi protiv siromaštva i unapređenju zdravstvenog sistema.

Nakon diplomiranja na Harvardu, od 1964. do 1966. godine učestvovao je u programu društvenog rada u siromašnim ruralnim oblastima Zapadne Virdžinije, što je značajno uticalo na njegov kasniji politički angažman.

Kao senator imao je važnu ulogu u stvaranju programa iz 1997. godine kojim je američka država omogućila zdravstveno osiguranje milionima djece iz porodica koje nisu imale odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Podržavao je neuspješnu reformu zdravstva predsjednika Bila Klintona tokom devedesetih godina, a kasnije i reformu Baraka Obame, koja je usvojena 2010. godine.

Posebno se zalagao za uvođenje državnog zdravstvenog osiguranja koje bi građanima predstavljalo alternativu privatnim osiguravajućim kompanijama, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.

Jedna od najkontroverznijih odluka u njegovoj političkoj karijeri bila je podrška rezoluciji iz 2002. godine kojom je predsjedniku Džordžu Bušu omogućeno pokretanje rata protiv Iraka.

Rokfeler je kasnije priznao da je ta odluka bila greška, a kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove optužio je Bušovu administraciju da je rat započela na osnovu lažnih pretpostavki o iračkom oružju za masovno uništenje.

„Da sam tada znao ono što znam sada, glasao bih protiv“, izjavio je Rokfeler 2004. godine.

Tvrdio je da su obavještajni podaci i njihova tumačenja bili prilagođeni političkim ciljevima administracije, kao i da je Buš već bio odlučan da započne rat.

Kada je 2013. godine, u 75. godini, objavio da se neće kandidovati za šesti mandat u Senatu, Rokfeler je poručio da je pomaganje najugroženijima bilo njegova životna misija.

„Borba za one kojima je pomoć najpotrebnija bila je moj životni poziv i nikada neću prestati da se borim kako bih poboljšao živote ljudi koji mi toliko znače“, rekao je tada Rokfeler.
Glas

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.

On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.

Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp optimističan 

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.

Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Primirje u Oleškiju 

Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Neizvjesnost u vezi s pregovorima

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno