Connect with us

Svijet

ZEMLJINA KORA SE “OTKOPČAVA” ISPOD ITALIJE: Naučnici otkrili šta pokreće čudne promjene Apenina

Apenini kriju neobičan geološki proces koji bi mogao objasniti zašto se Zemljina kora ispod Italije istovremeno rasteže, sabija, uzdiže i tone. Naučnici vjeruju da se duboko ispod planinskog lanca odvija svojevrsno „otkopčavanje“ Zemljine kore.

Apeninski planinski lanac, koji se proteže duž gotovo cijelog italijanskog poluostrva, već decenijama predstavlja zagonetku za geologe.

Dok se jedan dio lanca deformiše pod pritiskom i sabija, drugi se istovremeno rasteže. Pojedina područja se uzdižu, dok druga tonu.

Nova studija tima geologa sa Univerziteta u Firenci, predvođenog Stefanom Tavanijem, mogla bi ponuditi odgovor.

Kora se „otkopčava“ ispod Italije

Istraživači smatraju da je ključni proces delaminacija – odvajanje gustog donjeg dijela Zemljine kore i litosfere od gornjih slojeva.

Odvojeni, gušći materijal potom tone dublje u Zemljin plašt.

Prema novom modelu, ovo „otkopčavanje“ ne odvija se istovremeno ispod cijelog Apeninskog lanca.

Umjesto toga, postoji svojevrsni pokretni zglob, odnosno granica duž koje se donji slojevi postepeno odvajaju i koja se pomjera ispod Italije prema jadranskom predgorju.

Kako bi došli do zaključka, naučnici su analizirali decenije seizmičkih podataka, GPS mjerenja, satelitska radarska posmatranja i podatke o Mohorovičićevom diskontinuitetu – granici između Zemljine kore i plašta.

U podacima su pronašli obrazac koji se proteže duž više od 500 kilometara Apenina.

Jedna strana se rasteže, druga sabija

Posebno je zanimljivo ponašanje kore oko zone „otkopčavanja“.

Iza i iznad pokretne fronte potresi uglavnom ukazuju na rastezanje kore, dok ispred nje dominira kompresija.

GPS mjerenja dodatno podržavaju ovu sliku.

Unutrašnji dio planinskog pojasa širi se približno četiri milimetra godišnje, dok se prema njegovom spoljašnjem rubu taj pomak djelimično poništava sabijanjem od oko dva milimetra godišnje.

Naučnici zbog toga proces opisuju kao deformaciju nalik harmonici – jedan dio sistema se širi, dok se drugi istovremeno skraćuje.

Šta se zapravo događa duboko ispod površine?

Raniji modeli mogli su objasniti dio evolucije Apenina povlačenjem tektonske ploče koja tone u plašt.

Međutim, taj mehanizam nije mogao u potpunosti objasniti ono što se događa danas.

Nova teorija sugeriše da upravo delaminacija predstavlja „unutrašnji pogon“ koji je nedostajao.

Dok je donji dio litosfere još pričvršćen za ploču koja tone, on povlači i deformiše koru.

Kada pokretni zglob prođe određeno područje i donji slojevi se odvoje, to opterećenje nestaje.

Kora tada može da se podigne i djelimično „vrati“ prema gore, dok je iza zone odvajanja istovremeno izložena rastezanju.

Ispred nje, gdje je donji sloj još pričvršćen, nastavljaju se sabijanje i tonjenje.

Potresi otkrivaju šta se događa ispod površine

Jedan od najvažnijih dokaza za ovu teoriju jeste raspored zemljotresa.

Potresi se grupišu oko pretpostavljene zone odvajanja, a njihovi mehanizmi pokazuju različite vrste deformacija sa dvije strane.

To naučnicima omogućava da praktično „mapiraju“ proces koji se odvija kilometrima ispod površine, iako ga direktno ne mogu posmatrati.

Upravo zbog toga istraživači smatraju da bi Apenini mogli predstavljati izuzetno rijedak prirodni primjer procesa koji se inače teško može pratiti u realnom vremenu.

Mogla bi promijeniti razumijevanje planina

Nova studija ne daje konačan odgovor na sva pitanja.

Još nije u potpunosti poznata struktura tektonskih ploča ispod Italije, a za razumijevanje cijelog procesa biće potrebni složeniji modeli koji će povezati ponašanje kore i plašta kroz duži vremenski period.

Ipak, rezultati objavljeni u časopisu Communications Earth & Environment ukazuju na nešto izuzetno zanimljivo:

Apenini možda nisu samo planinski lanac koji se mijenja zbog sudara tektonskih ploča – oni su područje u kojem Zemljina kora upravo prolazi kroz proces svog svojevrsnog „otkopčavanja“.

To bi moglo pomoći naučnicima da bolje razumiju kako nastaju i mijenjaju se planinski lanci, ali i zašto se naizgled suprotni geološki procesi – rastezanje i sabijanje – mogu odvijati praktično istovremeno.

Related Topics:

Svijet

OTKRIVENA MRTVA ZVIJEZDA: Nagovještava sudbinu Sunca i Zemlje

Disk ostataka planeta pronađen je oko mrtve zvijezde pomoću VLT (Veoma velikog teleskopa) Evropske južne opservatorije (ESO). Za razliku od drugih do sada otkrivenih sistema, krhotine, ostaci nekadašnjih planeta, organizovane su u dvostruki disk, čija su dva dijela razdvojena jasnim procijepom.

Ovo otkriće astronoma daje naznaku onog što će se dogoditi sa Suncem i planetama u Sunčevom sistemu, saopštila je Evropska južna opservatorija.

Čini se da disk oblikuju dva planetarna tijela, od kojih je jedno vjerovatno veličine Plutona, a koja su preživjela nasilnu smrt zvijezde.

“Već neko vrijeme znamo da planete mogu da prežive transformaciju svoje centralne zvijezde, ali ovo je prvi primjer složenog sistema sa dvostrukim diskom krhotina i potencijalno dva preživjela planetesimala”, rekao je Nikola Đentile Fuzilo (Nicola Gentile Fusillo), astronom sa Univerziteta u Trstu i vodeći autor studije objavljene u žurnalu Nature Astronomy.

Šta su astronomi otkrili oko mrtve zvijezde?

Centralna zvijezda ovog sistema je bijeli patuljak J1328−1450, gusto i sagorjelo jezgro koje je preostalo nakon što je zvijezda slična našem Suncu potrošila svoje gorivo.

Kada zvijezde poput Sunca uđu u završne faze svog života, one se šire i odbacuju svoje spoljašnje slojeve, gutajući i uništavajući obližnje planete. Preživjela stjenovita tijela mogu se raspasti i formirati disk oko centralne, mrtve zvijezde. Međutim, disk oko zvijezde J1328−1450 razlikuje se od onih uočenih oko drugih mrtvih zvijezda: umjesto samo jednog prstena isparenih planetarnih krhotina, zvijezda je okružena sa dva koncentrična prstena od krhotina.

“Struktura koju vidimo u ovom sistemu posebno je intrigantna jer su dva gasovita prstena izuzetno stabilna i ostaju razdvojena prazninom”, rekao je koautor Felipe Lagos-Vilčes (Felipe Lagos-Vilches), astronom sa Univerziteta u Voriku i sa Tehničkog univerziteta Federiko Santa Marija u Čileu.

“Ovaj sistem pruža rijedak uvid u nasilan, haotičan proces kojim se završava život jednog planetarnog sistema i nagovještava da mrtve zvijezde mogu imati strukture diskova daleko složenije nego što se ranije mislilo”,  dodao je Đentile Fuzilo, koji je takođe saradnik Astronomske opservatorije u Trstu (INAF).

Kako su nastala dva prstena planetarnih ostataka?

Prema riječima istraživačkog tima, ovu složenu dvostruku strukturu vjerovatno održavaju dva preživjela tijela nalik planetama, koja se kreću po zasebnim orbitama. Oni procijenjuju da je tijelo u unutrašnjem prstenu veličine tipičnog asteroida, prečnika nekoliko kilometara, dok bi ono u spoljašnjem prstenu moglo biti veliko poput Plutona, ili čak našeg Mjeseca.

Svi do sada poznati diskovi krhotina oko bijelih patuljaka identifikovani su na osnovu istog posmatračkog potpisa, koji ukazuje na prisustvo jednog, ravnog, rotirajućeg diska. Međutim, nova posmatranja, sprovedena instrumentom X-Shooter na VLT-u ESO-a u čileanskoj pustinji Atakama, pokazuju da sistem J1328−1450 potpuno ruši ovaj obrazac, otkrivajući umjesto toga jedinstveni otisak dvostrukog diska.

Šta su naučnici pronašli u diskovima krhotina?

Posmatranja takođe otkrivaju da su u disku prisutni elementi kao što su kalcijum, kiseonik, magnezijum i gvožđe, što ukazuje na sastav sličan stjenovitom planetarnom materijalu koji se nalazi u našem Sunčevom sistemu. Podaci pokazuju da ova dva prstena u disku zapravo imaju prilično različit sastav, pri čemu je unutrašnji prsten bogat gasovitim magnezijumom, dok je spoljašnji u velikoj mjeri lišen istog. To sugeriše da planetesimali koji „hrane“ prstenove potiču od dvije planete različitog sastava. Alternativno objašnjenje jeste da su oni ostaci različitih dijelova istog nebeskog tijela, poput kore i jezgra planete, prenosi Telegraf.rs.

Da li slična sudbina čeka Sunce i Zemlju?

Naš Sunčev sistem mogao bi da doživi sličan kraj, jer će u dalekoj budućnosti naše Sunce postati bijeli patuljak kroz proces koji bi mogao da uništi Zemlju.

“Ovaj sistem stoga pruža izuzetan uvid u to kako bi mogla izgledati budućnost planetarnih sistema, uključujući sisteme poput našeg”, zaključio je Lagos-Vilčes.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAJAVIO SASTANAK PUTINA I ZELENSKOG: „Uskoro će se održati, mogli bismo postići veliki napredak“

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da će se sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog održati uskoro, izrazivši uvjerenje da bi razgovori mogli donijeti veliki napredak u pokušajima da se okonča rat u Ukrajini.

„Ostvarujemo ogroman napredak sa Rusijom i Ukrajinom. Uskoro će se održati sastanak“, rekao je Tramp novinarima u vazduhoplovnoj bazi Endruz, u blizini Vašingtona, po povratku iz Teksasa, prenio je Rojters.

Na pitanje s kim je planiran sastanak, Tramp je odgovorio:

„Sa predsjednikom Putinom i predsjednikom Zelenskim.“

Tramp: „Mogli bismo postići veliki napredak“

Američki predsjednik nije precizirao datum niti mjesto održavanja sastanka. Takođe, ni Moskva ni Kijev za sada nisu javno potvrdili da su se dvojica lidera dogovorila o susretu.

„Sastanak će biti organizovan vrlo skoro i mislim da bismo mogli da postignemo veliki napredak“, rekao je Tramp.

Njegova izjava dolazi uoči najavljenih trilateralnih pregovora predstavnika Ukrajine, SAD i Rusije, koji su planirani za novembar.

Najava stigla uoči američkih izbora

Tramp je sastanak Putina i Zelenskog najavio svega nekoliko dana prije američkih međuizbora, zakazanih za 3. novembar.

Na izborima će biti odlučeno ko će imati kontrolu nad Kongresom, zbog čega svaki eventualni diplomatski pomak u vezi sa ratom u Ukrajini može imati i značajnu političku težinu u Vašingtonu.

Za sada, međutim, nije poznato kada bi se sastanak mogao održati, niti da li su Moskva i Kijev postigli dogovor o direktnom susretu dvojice predsjednika.

Ako do sastanka zaista dođe, najveće pitanje biće može li on donijeti konkretan pomak ka prekidu rata i novim mirovnim pregovorima.

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL SPREMA UDAR NA JEFTINU ROBU: Evropska unija uvodi nova ograničenja na uvoz iz Kine od 2027. godine

Uvođenje carinskih kvota i ograničenja za hemijsku industriju, namještaj i mašine očekuje se u prvom tromjesečju 2027. godine.

Evropska unija ima velike planove za 2027. godinu, a jedan od njih je uvođenje dodatnih ograničenja uvoza proizvoda iz Kine u sektorima kao što su hemijska industrija, namještaj i mašine.

Kako je najavio Bloomberg, ove industrije bi mogle da obuhvate uvozne kvote ili carine, a očekuje se da će Evropska komisija predstaviti novo ograničenje već u prvom tromjesečju 2027. godine.

Cilj novih mjera je da se ograniči priliv kineske robe i smanji veliki trgovinski deficit Evropske unije sa Kinom, koji je prošle godine dostigao 360 milijardi evra.

Planirane mjere zasnivale bi se na zaštitnim mehanizmima koji omogućavaju ograničavanje uvoza iz pojedinih sektora kada dođe do naglog povećanja isporuka na tržište Unije. Takođe, komisija razmatra mogućnost uvođenja količinskih ograničenja ili carinskih kvota, prema kojima bi se carine naplaćivale na uvoz iznad utvrđenog obima.

Cilj novih mjera

Nove mjere dio su šireg nastojanja Evropske unije da smanji trgovinski jaz sa Kinom i zaštiti evropsku industriju od jeftine robe.

Evropski proizvođači upozoravaju da rast uvoza ugrožava domaću proizvodnju i radna mjesta, dok slab pristup evropskih kompanija kineskom tržištu dodatno otežava trgovinske odnose Brisela i Pekinga.

Planovi još nisu konačni, a ciljani sektori i konkretan oblik ograničenja mogli bi da se promijene tokom konsultacija sa državama članicama i Kinom, dodaju izvori njujorške agencije.

Nastavi čitati

Aktuelno