Svijet
Žena sa PLASTIČNIM PIŠTOLJEM upala u banku i uzela svoju BLOKIRANU UŠTEĐEVINU
Žena u pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, provalila je u srijedu u filijalu banke u Bejrutu, uzela 13.000 dolara iz svoje zarobljene ušteđevine, prenosi Asociated Pres.
Sali Hafez je rekla lokalnoj televiziji Al-Jaded da joj je potreban novac za finansiranje liječenja raka svoje sestre. Rekla je da je više puta posjećivala banku da traži svoj novac i da joj je rečeno da može primati samo 200 dolara mjesečno u libanskim funtama. Hafez je rekla da je pištolj igračka pripadao njenom rodjaku.
“Molila sam šefa filijale i ranije za moj novac, a rekla sam mu da mi sestra umire, da mi nije preostalo mnogo vremena”, rekla je u intervjuu.
“Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim”, dodao je.
Banke u Libanu u nedostatku gotovine uvele su stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Otprilike tri četvrtine stanovništva palo je u siromaštvo dok ekonomija male mediteranske zemlje nastavlja da raste.
Hafez je rekla da ima ukupno 20.000 dolara ušteđevine zarobljene u toj banci. Rekla je da je već prodala mnoge svoje lične stvari i da je razmišljala o prodaji bubrega kako bi finansirala liječenje raka svoje 23-godišnje sestre.
Nadine Nakhal, klijent banke, rekla je da su uljezi “svuda unutra polili benzinom, izvadili upaljač i prijetili da će ga upaliti”. Ona je rekla da je žena sa pištoljem prijetila da će pucati na menadžera ako ne dobije novac.
Hafez i aktivisti grupe pod nazivom Depozitorski krik ušli su u ekspozituru BLOM banke i upali u kancelariju direktora. Natjerali su zaposlenike banke da predaju 12.000 dolara i ekvivalent od oko 1.000 dolara u libanonskim funtama.
Hafez je u video snimku koji je prenošen uživo objavila na svom Fejsbuk nalogu rekla da nije namjeravala bilo koga da povrijedi.
“Nisam provalila u banku da bih nekoga ubila ili zapalila”, rekla je ona.
“Ovdje sam da ostvarim svoja prava”, dodala je.
Hafez društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu, jer se mnogi u maloj zemlji pogođenoj krizom bore da sastave kraj s krajem i povrate svoju ušteđevinu.
Podsticala je druge da preduzmu slične akcije kako bi povratili svoju ušteđevinu.
Neki od aktivista su sa Hafezom ušli u banku, dok su drugi protestovali na ulazu. Hafez je na kraju otišao s gotovinom u plastičnoj vrećici, rekli su svjedoci.
Sigurnosne snage koje su stajale ispred uhapsile su nekoliko aktivista, uključujući čovjeka koji je nosio nešto što je ličilo na pištolj. Nije odmah bilo jasno da li je i ovo bio pištolj igračka.
Incident se dogodio nedeljama nakon što je vozač dostavljača hrane provalio u drugu filijalu banke u Bejrutu i sedam sati držao 10 ljudi kao taoce, tražeći desetine hiljada dolara svoje zarobljene ušteđevine. Većina ga je slavila kao heroja.
Liban se više od dvije godine bori da provede ključne reforme u svom desetkovanom bankarskom sektoru i ekonomiji. Do sada nije uspio postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o programu oporavka koji bi otključao milijarde dolara međunarodnih
zajmova i pomoći kako bi zemlja ponovo postala održiva.
U međuvremenu, milioni ljudi se bore da se izbore sa naglim prekidima struje i rastućom inflacijom.
“Moramo stati na kraj svemu što nam se dešava u ovoj zemlji”, rekao je Nakhal.
“Novac ljudi je zaglavljen u bankama, a u ovom slučaju je neko bolestan. Moramo pronaći rješenje”, dodala je.
Svijet
USKORO KONAČNA ODLUKA: SAD ukida pravo na državljanstvo po rođenju?!
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država razmatra zakonitost izvršne naredbe bivšeg predsjednika Donalda Trampa koja bi ukinula automatsko pravo na državljanstvo za djecu rođenu u SAD čiji roditelji nisu državljani. Naredba, izdata na početku Trampovog drugog mandata, nikada nije stupila na snagu zbog brojnih pravnih prepreka.
Niži sudovi su presudili da naredba vjerovatno krši 14. amandman, koji garantuje državljanstvo svim osobama rođenim u SAD. Vrhovni sud sada treba da donese konačnu odluku, a rasprave se očekuju naredne godine. Konačna presuda mogla bi značajno uticati na američku imigracionu politiku i ustavna prava.
Trampova naredba izazvala je snažne reakcije javnosti i organizacija za ljudska prava, koje upozoravaju da nijedan predsjednik ne može promeniti ustavno pravo na državljanstvo po rođenju.
Svijet
ŽESTOKA OSVETA RUSIJE: Izvedeni SNAŽNI UDARI, odjekuju eksplozije, ljudi se kriju
Rusija je tokom noći 6. decembra izvela veliki raketni napad i udare dronovima na ukrajinske gradove, ranivši najmanje tri osobe u Kijevskoj oblasti, saopštili su zvaničnici.
krajinsko Ratno vazduhoplovstvo je saopštilo da su ruske snage lansirale salvu raketa, kao i desetine dronova ka gradovima u okolini ukrajinske prestonice.
Zbog napada su uzbune za vazdušnu opasnost aktivirane širom zemlje, dok su ruski avioni MiG-34K, sposobni da lansiraju rakete “kinžal”, učestvovali u operaciji.
🇷🇺🇺🇦 Earlier today, Russian Geran drones struck a Ukranian railway station in the town of Fastiv, west of Kyiv.
This is a major railway junction for the AFU because it filters all the equipment coming from Europe into Kyiv. pic.twitter.com/cPR8EDjR8e
— Heyman_101 (@SU_57R) December 6, 2025
Napadi zabilježeni širom zemlje
Dronovi su primijećeni i u Lavovskoj oblasti na zapadu zemlje, dok je Rusija lansirala više talasa napada. Ratno vazduhoplovstvo je posljednju rundu raketnih udara prijavilo neposredno prije 7 časova po lokalnom vremenu.
Eksplozije su zabilježene u Poltavi, Lucku, Odesi, Zaporožju i Belaj Cerkvi tokom napada.
Guverner Kijevske oblasti Mikola Kalašnik saopštio je da je 42-godišnji muškarac ranjen gelerima u gradu Fastiv, oko 60 kilometara jugozapadno od centra Kijeva.
Kyiv metro stations tonight. People hide from Russian attack.
📸: Yan Dobronosov pic.twitter.com/Q1JGrv7jB8
— Kate from Kharkiv (@BohuslavskaKate) December 6, 2025
Raniji izvještaji ukazuju da je glavna željeznička stanica u gradu pogođena tokom napada. Ukrajinska željeznica saopštila je da je Rusija izvela “masovno granatiranje željezničke infrastrukture” u Fastivu.
Napadi u Dnjepropetrovskoj oblasti
Kalašnik je takođe naveo da su dvije žene, stare 46 i 40 godina, povređene u Višhorodskoj oblasti, sjeverno od Kijeva. Jedna od njih je hospitalizovana zbog povreda od gelera.
U Dnjepropetrovskoj oblasti, regionalni guverner Vladislav Hajvanenko izjavio je da je izbio niz požara tokom napada, uključujući udare na kuće u Pavlogradu i na lokalnu infrastrukturu u Krivom Rogu. U Nikopolju je povrijeđen i 11-godišnji dječak.
Gradonačelnik Lucka, Igor Poljiščuk, saopštio je da je više prehrambenih magacina zahvaćeno požarom, prenosi Kijev Independent.
Reakcija Poljske
Poljsko Ratno vazduhoplovstvo saopštilo je na društvenim mrežama da je podiglo lovce u vazduh kako bi zaštitilo svoj vazdušni prostor tokom višesatnog napada na zapadnu Ukrajinu.
Detalji o ukupnoj šteti ili konkretnim metama napada i dalje nisu dostupni u svim regionima.
Podsjetimo, ukrajinski dronovi prije dvije večeri su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenio je Kijev Independent.
Svijet
FON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sastanak sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i belgijskim premijerom Bartom De Veverom o tome da se ruska sredstva koriste za finansiranje Ukrajine završen bez rezultata.
“Imali smo veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovom pitanju. Dogovorili smo se da nastavimo naše razgovore s ciljem postizanja konsenzusa na sastanku Evropskog savjeta 18. decembra”, objavila je Fon der Lajenova na Iksu.
Ona je ocijenila da je finansijska podrška Ukrajini od “centralnog značaja” za evropsku bezbjednost.
Belgijski ministar odbrane i spoljne trgovine Teo Franken rekao je ranije da Belgija i dalje odbija da koristi zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije za kredit Ukrajini bez garancija EU i da se neće pokolebati kada je o tome riječ.
Belgijski premijer De Vever više puta je izjavio da njegova zemlja zahtijeva konkretne i pouzdane garancije zemalja EU kako bi sprovela plan Evropske komisije da koristi rusku imovinu kao osnovu za zajam Ukrajini.
Nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini 2022. godine, EU i G7 su zamrznule gotovo polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi evra. Oko 200 milijardi evra nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijskog “Juroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za poravnanje i kliring.
-
Politika3 dana agoBASARA “Hapšenje profesora PEDOFILA iz Laktaša otkriva TRULEŽ SISTEMA koji godinama pušta ovakve ljude među našu djecu”
-
Horoskop3 dana agoDNEVNI HOROSKOP – 4. NOVEMBAR 2025. Mnogi znakovi mogu osjetiti umor
-
Politika3 dana agoĐokić “AKO STRUJA NE POSKUPI, prijeti totalni kolaps sistema”
-
Svijet1 dan ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika2 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Politika3 dana agoHELEZ BI DA ZABRANI KRSNU SLAVU zaposlenima u Minstarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH
-
Politika2 dana agoLUKAS PITA ELEKA: Zašto si poslao poklon Oriću (VIDEO)
-
Svijet2 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
