Connect with us

Svijet

Žena sa PLASTIČNIM PIŠTOLJEM upala u banku i uzela svoju BLOKIRANU UŠTEĐEVINU

Žena u pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, provalila je u srijedu u filijalu banke u Bejrutu, uzela 13.000 dolara iz svoje zarobljene ušteđevine, prenosi Asociated Pres.

Sali Hafez je rekla lokalnoj televiziji Al-Jaded da joj je potreban novac za finansiranje liječenja raka svoje sestre. Rekla je da je više puta posjećivala banku da traži svoj novac i da joj je rečeno da može primati samo 200 dolara mjesečno u libanskim funtama. Hafez je rekla da je pištolj igračka pripadao njenom rodjaku.

“Molila sam šefa filijale i ranije za moj novac, a rekla sam mu da mi sestra umire, da mi nije preostalo mnogo vremena”, rekla je u intervjuu.

“Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim”, dodao je.

Banke u Libanu u nedostatku gotovine uvele su stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Otprilike tri četvrtine stanovništva palo je u siromaštvo dok ekonomija male mediteranske zemlje nastavlja da raste.

Hafez je rekla da ima ukupno 20.000 dolara ušteđevine zarobljene u toj banci. Rekla je da je već prodala mnoge svoje lične stvari i da je razmišljala o prodaji bubrega kako bi finansirala liječenje raka svoje 23-godišnje sestre.

Nadine Nakhal, klijent banke, rekla je da su uljezi “svuda unutra polili benzinom, izvadili upaljač i prijetili da će ga upaliti”. Ona je rekla da je žena sa pištoljem prijetila da će pucati na menadžera ako ne dobije novac.

Hafez i aktivisti grupe pod nazivom Depozitorski krik ušli su u ekspozituru BLOM banke i upali u kancelariju direktora. Natjerali su zaposlenike banke da predaju 12.000 dolara i ekvivalent od oko 1.000 dolara u libanonskim funtama.

Hafez je u video snimku koji je prenošen uživo objavila na svom Fejsbuk nalogu rekla da nije namjeravala bilo koga da povrijedi.
“Nisam provalila u banku da bih nekoga ubila ili zapalila”, rekla je ona.

“Ovdje sam da ostvarim svoja prava”, dodala je.
Hafez društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu, jer se mnogi u maloj zemlji pogođenoj krizom bore da sastave kraj s krajem i povrate svoju ušteđevinu.

Podsticala je druge da preduzmu slične akcije kako bi povratili svoju ušteđevinu.

Neki od aktivista su sa Hafezom ušli u banku, dok su drugi protestovali na ulazu. Hafez je na kraju otišao s gotovinom u plastičnoj vrećici, rekli su svjedoci.
Sigurnosne snage koje su stajale ispred uhapsile su nekoliko aktivista, uključujući čovjeka koji je nosio nešto što je ličilo na pištolj. Nije odmah bilo jasno da li je i ovo bio pištolj igračka.

Incident se dogodio nedeljama nakon što je vozač dostavljača hrane provalio u drugu filijalu banke u Bejrutu i sedam sati držao 10 ljudi kao taoce, tražeći desetine hiljada dolara svoje zarobljene ušteđevine. Većina ga je slavila kao heroja.
Liban se više od dvije godine bori da provede ključne reforme u svom desetkovanom bankarskom sektoru i ekonomiji. Do sada nije uspio postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o programu oporavka koji bi otključao milijarde dolara međunarodnih
zajmova i pomoći kako bi zemlja ponovo postala održiva.

U međuvremenu, milioni ljudi se bore da se izbore sa naglim prekidima struje i rastućom inflacijom.
“Moramo stati na kraj svemu što nam se dešava u ovoj zemlji”, rekao je Nakhal.
“Novac ljudi je zaglavljen u bankama, a u ovom slučaju je neko bolestan. Moramo pronaći rješenje”, dodala je.

Svijet

ERBAS U NAJVEĆOJ KRIZI DECENIJE: Nakon prizemljenja 6.000 aviona, otkriven i novi problem sa metalnim panelima trupa

Iako tvrdi da sporne komponente nisu stigle do flote koja je u upotrebi, Erbas priznaje novi tehnički propust na svom najprodavanijem avionu. Sa padom akcija od 11 odsto i sve više pitanja o bezbjednosti, A320 ulazi u najteži period u posljednjih deset godina.

Proizvođač aviona Erbas saopštio je da je otkriven problem u kvalitetu metalnih panela trupa na pojedinim modelima A320, samo nekoliko dana nakon što je veliki broj letjelica prizemljen zbog softverskog kvara.

Iako za sada nema naznaka da je ijedan sporni panel ugrađen u avione koji se trenutno koriste, vrijednost akcija najvećeg svjetskog proizvođača aviona pala je za čak 11 odsto.

Akcije su dodatno oslabile nakon informacije o novom tehničkom problemu, koja je stigla ubrzo pošto je prizemljeno oko 6.000 aviona A320 radi hitnog ažuriranja softvera.

“Erbas potvrđuje da je identifikovao problem sa kvalitetom koji se tiče određenog broja metalnih panela za A320”, saopštila je kompanija, naglašavajući da je izvor kvara otkriven, otklonjen i da paneli koji se trenutno proizvode ispunjavaju sve propisane standarde.

Portparol proizvođača izjavio je da je problem došao od jednog od spoljnih dobavljača, čije ime kompanija nije željela da objavi.

Erbas koristi kombinaciju internih i eksternih dobavljača za svoje aerostrukture: prednji dio trupa A320 uglavnom se izrađuje u Francuskoj, a zadnji u Njemačkoj. Gornji paneli se najčešće proizvode unutar same kompanije, dok ostatak stiže od više različitih proizvođača.

Ovo je još jedan u nizu problema koji pogađa najprodavaniji Erbasov model.

Naime, nedavno je doneta odluka da se privremeno povuče oko polovine kompletne A320 flote, oko 6.000 letjelica, nakon što je prošle sedmice ukazano na moguću, ali još uvijek nepotvrđenu vezu između softverskog kvara i naglog gubitka visine jednog aviona.

Zamjena softvera na 6.000 aviona
Nakon konsultacija sa regulatorima, Erbas je u petak izdao upozorenje kojim je avio-kompanijama naložena privremena obustava letova dok se softver ne vrati na prethodnu verziju.

Rješenje je podrazumijevalo instaliranje starije verzije softvera koji upravlja uglom nosa aviona.

Iz kompanije je saopšteno da je zamjena izvedena na gotovo svim letjelicama, preostalo je još samo oko 100 aviona od ukupno 6.000 na kojima treba završiti proceduru. Erbas se pritom izvinio partnerima zbog kašnjenja i operativnih problema koje je izazvala masovna zamjena softvera.

Nastavi čitati

Svijet

Sijarto šokirao “TUŽIĆEMO BRISEL”

Mađarska odbacuje plan EU da zabrani uvoz nafte i gasa iz Rusije i priprema tužbu protiv Brisela u Evropskom sudu pravde, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Govorimo o ruskom prirodnom gasu i sirovoj nafti, o isporukama koje Brisel želi da zabrani Evropi. Čim se održi konačno glasanje o toj odluci u Briselu, mi ćemo smjesta podnijeti tužbu Evropskom sudu pravde. Odmah ćemo pokrenuti pravne procese”, rekao je Sijarto novinarima.

Prema njegovim riječima, pravnici u Budimpešti već odrađuju neophodan pravni posao.

Sijarto je plan EU nazvao pronevjerom i briselskom diktaturom.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Svijet

KOLIKO JE PAMETNO, VIDJEĆEMO… EU planira da troši zamrznutu rusku imovinu !

Evropska komisija je iznijela dva paralelna prijedloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute imovine ruske centralne banke da bi se pomoglo u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine za period 2026 – 2027. godinu.

Evropska komisija iznijela je dva predloga o zaduživanju i korišćenju zamrznute ruske imovine.

Izvršno tijelo EU saopštilo je da njegov paket od pet pravnih predloga uključuje “zajam za reparacije” zasnovan na ruskoj imovini koja se najvećim dijelom nalazi u Belgiji, kao i zabranu vraćanja te zamrznute imovine Rusiji, prenosi Rojters.

Predlozi su, takođe, obuhvatali zaštitne mehanizme za zajam za reparacije, osmišljene da zaštite članice EU i finansijske institucije od mogućih mjera odmazde, kao i predloženu izmjenu kojom bi se omogućilo korišćenje budžeta EU za podršku zajmu Ukrajini.

Kritika Belgije na predlog EU
Belgija je kritikovala predlog EU o korišćenju zamrznute ruske imovine.

Belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo izjavio je u ponedjeljak da pokušaj Evropske unije da primora Belgiju da Ukrajini preda milijarde dolara ruske imovine zamrznute u Evrokliru u Briselu predstavlja nezakonit manevar, i da bi Rusija imala velike šanse da pobijedi na sudu i povrati svoj novac, što bi dovelo Belgiju do bankrota.

“Mislim da potcjenjujemo da je ovo glavni rizik danas, glavni ‘Damoklov mač’ koji visi nad glavom naše zemlje. Cilj je očigledno da se finansijski pomogne Ukrajini, a Belgija je to uvijek činila i nastaviće da čini. Ali želimo da izbjegnemo kršenje međunarodnog prava koje se ne zasniva na sudskoj odluci, već na političkoj volji: da konfiskujemo ovu rusku imovinu, što nikada ranije nije urađeno”, rekao je Prevo, prenio je RTL.

On je kazao da je jednostavno objasniti rizike za Belgiju i njene građane, ukoliko bi ruska zamrznuta sredstva u Evrokliru bila korišćena za potrebe druge zemlje.

“Ako nas Rusija goni, imaće sve šanse da pobijedi na sudu, a mi, Belgija, nećemo moći da vratimo ovih 200 milijardi jer to predstavlja ekvivalent godišnjeg saveznog budžeta. To bi značilo bankrot za Belgiju”, zaključio je Prevo.

Ministar spoljnih poslova je ponovio da se on i Bart De Vever svakodnevno bore da druge evropske zemlje shvate da to nije dobra ideja.

“Neophodno je, i to je ono što već mjesecima tvrdimo, da ako Evropa želi da krene ovim putem, mora da postoji solidarnost među evropskim zemljama: rizik mora da bude podijeljen, ali ne samo slučaj da ‘uvijamo Belgiji ruku i da ona sama snosi finansijski i pravni rizik’ “, istakao je Prevo.

Uloga Evroklira i zamrznuta imovina
Evroklir, globalna kompanija za infrastrukturu finansijskog tržišta sa sjedištem u Briselu koja pruža usluge nakon trgovine, kao što su poravnanje, starateljstvo i upravljanje rizicima, za širok spektar transakcija sa hartijama od vrijednosti, ima 180 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za koju EU traži da se koristi za finansiranje Ukrajine u tekućem sukobu sa Rusijom, što je prethodno odbio i belgijski premijer Bart de Vever.

Nastavi čitati

Aktuelno