Connect with us

Svijet

Žena sa PLASTIČNIM PIŠTOLJEM upala u banku i uzela svoju BLOKIRANU UŠTEĐEVINU

Žena u pratnji aktivista i mašući, kako je rekla, pištoljem igračkom, provalila je u srijedu u filijalu banke u Bejrutu, uzela 13.000 dolara iz svoje zarobljene ušteđevine, prenosi Asociated Pres.

Sali Hafez je rekla lokalnoj televiziji Al-Jaded da joj je potreban novac za finansiranje liječenja raka svoje sestre. Rekla je da je više puta posjećivala banku da traži svoj novac i da joj je rečeno da može primati samo 200 dolara mjesečno u libanskim funtama. Hafez je rekla da je pištolj igračka pripadao njenom rodjaku.

“Molila sam šefa filijale i ranije za moj novac, a rekla sam mu da mi sestra umire, da mi nije preostalo mnogo vremena”, rekla je u intervjuu.

“Došla sam do tačke u kojoj nisam imala šta više da izgubim”, dodao je.

Banke u Libanu u nedostatku gotovine uvele su stroga ograničenja za podizanje strane valute od 2019. godine, čime su vezale ušteđevinu miliona ljudi. Otprilike tri četvrtine stanovništva palo je u siromaštvo dok ekonomija male mediteranske zemlje nastavlja da raste.

Hafez je rekla da ima ukupno 20.000 dolara ušteđevine zarobljene u toj banci. Rekla je da je već prodala mnoge svoje lične stvari i da je razmišljala o prodaji bubrega kako bi finansirala liječenje raka svoje 23-godišnje sestre.

Nadine Nakhal, klijent banke, rekla je da su uljezi “svuda unutra polili benzinom, izvadili upaljač i prijetili da će ga upaliti”. Ona je rekla da je žena sa pištoljem prijetila da će pucati na menadžera ako ne dobije novac.

Hafez i aktivisti grupe pod nazivom Depozitorski krik ušli su u ekspozituru BLOM banke i upali u kancelariju direktora. Natjerali su zaposlenike banke da predaju 12.000 dolara i ekvivalent od oko 1.000 dolara u libanonskim funtama.

Hafez je u video snimku koji je prenošen uživo objavila na svom Fejsbuk nalogu rekla da nije namjeravala bilo koga da povrijedi.
“Nisam provalila u banku da bih nekoga ubila ili zapalila”, rekla je ona.

“Ovdje sam da ostvarim svoja prava”, dodala je.
Hafez društvenim mrežama u Libanu slave kao heroinu, jer se mnogi u maloj zemlji pogođenoj krizom bore da sastave kraj s krajem i povrate svoju ušteđevinu.

Podsticala je druge da preduzmu slične akcije kako bi povratili svoju ušteđevinu.

Neki od aktivista su sa Hafezom ušli u banku, dok su drugi protestovali na ulazu. Hafez je na kraju otišao s gotovinom u plastičnoj vrećici, rekli su svjedoci.
Sigurnosne snage koje su stajale ispred uhapsile su nekoliko aktivista, uključujući čovjeka koji je nosio nešto što je ličilo na pištolj. Nije odmah bilo jasno da li je i ovo bio pištolj igračka.

Incident se dogodio nedeljama nakon što je vozač dostavljača hrane provalio u drugu filijalu banke u Bejrutu i sedam sati držao 10 ljudi kao taoce, tražeći desetine hiljada dolara svoje zarobljene ušteđevine. Većina ga je slavila kao heroja.
Liban se više od dvije godine bori da provede ključne reforme u svom desetkovanom bankarskom sektoru i ekonomiji. Do sada nije uspio postići dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom o programu oporavka koji bi otključao milijarde dolara međunarodnih
zajmova i pomoći kako bi zemlja ponovo postala održiva.

U međuvremenu, milioni ljudi se bore da se izbore sa naglim prekidima struje i rastućom inflacijom.
“Moramo stati na kraj svemu što nam se dešava u ovoj zemlji”, rekao je Nakhal.
“Novac ljudi je zaglavljen u bankama, a u ovom slučaju je neko bolestan. Moramo pronaći rješenje”, dodala je.

Svijet

STVARA SE ČVRST SAVEZ! Putin ide u posjetu Indiji 4. i 5. decembra

Predsjednik Rusije Vladimir Putin posetiće Indiju 4. i 5. decembra, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

Ušakov je rekao da će Putin i Modi održati zvanične razgovore 5. decembra, a neformalno će se sastati 4. decembra. Nakon razgovora, Putin i Modi će izdati zajedničko saopštenje i odobriti program ekonomske saradnje između dvije zemlje do 2030. godine.

Tokom posjete planirano je i potpisivanje 10 međuvladinih dokumenata i više od 15 komercijalnih sporazuma.

Ruskog predsjednika će u Indiju pratiti sedam ministara, među kojima su ministar odbrane Andrej Belousov, ministar finansija Anton Siluanov, ministar poljoprivrede Oksana Lut, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov i ministar zdravlja Mihail Muraško.

U delegaciji će biti i direktor Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, kao i urednik međunarodne medijske grupe “Rusija sevodnja”, čiji je Sputnjik dio, i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.

Ušakov je dodao da će dvojica lidera prisustvovati plenarnoj sjednici rusko-indijskog poslovnog foruma 5. decembra, na kojem će učestvovati 150 vodećih ličnosti iz poslovnih zajednica Rusije i Indije.

Putin će, takođe, zajedno sa Margaritom Simonjan, prisustvovati ceremoniji puštanja u rad televizijskog kanala RT Indija.

– Naš predsjednik će se obratiti publici kanala kratkim pozdravnim govorom – dodao je Ušakov.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

RUTE NE ODUSTAJE “NATO će nastaviti da šalje oružje Kijevu”

NATO će nastaviti da šalje oružje Ukrajini, uprkos tome što je izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof održao važne razgovore u Moskvi, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

On je pred sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO-a u Briselu rekao da je jučerašnji sastanak Vitkofa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi važan i da će biti još takvih koraka, ali da on neće komentarisati svaki korak ka konkretnim postupcima.

Rute je pozdravio napore koje Vašington ulaže u postizanje mira u Ukrajini i naglasio da će Alijansa koordinisati svoje postupke sa SAD, prenio je TASS. Međutim, on je najavio da će članice NATO-a do kraja mjeseca kupiti američko oružje za Kijev u vrijednosti od pet milijardi evra, te da će u sljedećoj godini, uz direktno slanje oružja, dostići nivo finansiranja Kijeva od milijardu evra mjesečno.

Nastavi čitati

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno