Connect with us

Svijet

VOJNA POMOĆ UKRAJINI STIĆI ĆE PREKASNO Zabrinjavajuće prognoze Njujork tajmsa

Amerika je najavila novi paket vojne pomoći Kijevu vrijedan više od 2 milijarde dolara

Amerika je najavila da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći vrijedne 2,1 milijarde dolara, koji uključuje i rakete dugog dometa, raketne sisteme HIMARS, kao i drugu municiju i oružje. Ipak, ta pomoć Ukrajini stići će na bojno polje prekasno da bi bila upotrebljena protiv napada Moskve, piše „Njujork tajms“.

Takav je slučaj i sa većinom tenkova sa zapada, borbenih vozila i protivvazdušnih raketa koje je zapad obećao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom koji je mjesecima molio za tu vojnu pomoć, piše „Njujork tajms“ u tekstu pod nazivom „Koje oružje dobija Ukrajina i hoće li stići na vrijeme“.

Ukrajina će biti u problemu, ne samo zbog kašnjenja oružja, već i zato što većina sofisticirane vojne opreme koja stiže zahtjeva rigoroznu obuku za ukrajinske vojnike koji ih nikad ranije nisu koristili. Potrebno je da ta obuka traje mjesecima, pa čak i godinu dana.

Pojedino oružje, poput vođenih bombi na raketni pogon koje je Vašington obećao Ukrajini moraće da budu naknadno opremljene, dok će drugo morati da bude napravljeno ispočetka.

„Sada je trka sa vremenom“, rekao je Hajnrih Braus, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politiku odbrane i planiranje snaga.

Države NATO-a već su poprilično naoružale Kijev, a Zelenski je posebno molio da mu bude isporučen sistem za protivvazdušnu odbranu „Patriot“.

I pored toga što je Zapad odobrio slanje tenkova, među kojima i nemački „leopard“, Zelenski je odmah zatražio borbene avione F-16.

Kako podsjeća „Njujork tajms“, u posljednja dva mjeseca zemlje zapada prihvatile su da isporuče skoro sve što je Zelenski tražio od vojne pomoći, osim borbenih aviona.

„Pošto je Rusija četiri puta naseljenija od Ukrajine, ukrajinskim oružanim snagama je potrebno zapadno oružje da bi tehnološki nadmašile ruske oružane snage, inače će Ukrajina izgubiti rat“, rekao je Piter Mansur, penzionisani vojni pukovnik i oklopni oficir koji je sada vojni istoričar na Univerzitetu Ohajo.

Koliko će trajati obuka za korišćenje oružja?
Procjene su da obuka za 100 tenkova koje su Velika Britanija, Nemačka, Poljska, Sjedinjene Države i još drugih država NATO-a do sada obećale Ukrajini zahtjeva najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinu dana rada na tim tenkovima, smatraju američki i evropski zvaničnici i vojni stručnjaci.

Zato pokušavaju da obuku na njemačkim tenkovima „leopard 2“ skrate na nekoliko nedjelja. „Njujork tajms“ piše da su zapadni odbrambeni zvaničnici rekli da im je cilj da završe obuku za oko šest nedjelja za stotine ukrajinskih vojnika koji već počinju da pristižu u Njemačku i Poljsku.
Prva jedinica ukrajinskih vojnika koja će biti obučena na tenkovima „čelendžer 2“ britanske proizvodnje stigla je ove nedjelje u Veliku Britaniju, objavilo je Ministarstvo odbrane na Tviteru. Sjedinjene Države nisu saopštile kada će njihova obuka početi na njihovim tenkovima „M1 Abrams“.

Ukrajinskim trupama je takođe potrebna obuka o sofisticiranim sistemima protivvazdušne odbrane Patriot. Amerika i Njemačka su se obavezale da pošalju Ukrajini po jednu bateriju Patriota, koja obično uključuje kamione sa radarom, kontrolnim sistemima, generatorom i lansirnim stanicama koje mogu da ispaljuju više projektila istovremeno.

Holandija takođe šalje deo Patriot sistema.

U Sjedinjenim Državama obuka za oko 100 ukrajinskih vojnika počela je u vojnoj bazi u Oklahomi sredinom januara i „očekuje se da će trajati nekoliko meseci“, rekao je prošlog meseca američki general Rajder. Nemačka obučava oko 70 Ukrajinaca na sistemima Patriot, rekao je zvaničnik u Berlinu, a prenosi „Njujork tajms“. Francuska i Italija najavile su u petak da će poslati sisteme protivvazdušne odbrane koji su slični raketama Patriot, ali nisu navele kada i koliko.

„Njujork tajms“ piše da bi borbena izviđačka vozila AMKS-10 koja je Pariz obećao mogla da budu isporučena početkom februara, dok je Vašington već poslao oklopna borbena vozila „bredli“ i ona su na putu ka luci u Severnom moru. Nemačke snage su prošle nedelje počele da obučavaju ukrajinske trupe na borbenom vozilu Marder koje je Berlin obećao.

Tenkovima će biti potrebno više vremena da budu isporučena u Ukrajinu, delom zbog dužih programa obuke, ali i zato što će biti potrebno vreme za transport i pozicioniranje teških ratnih mašina na bojnom polju.

Prošle nedelje, Aleks Čelk, visoki zvaničnik britanskog ministarstva odbrane rekao je parlamentu da bi tenkovi Čelendžer mogli da budu u Ukrajini krajem marta. Nekoliko dana kasnije, ministar odbrane Ben Volas rekao je poslanicima da će tenkovi biti isporučeni u „maju, ili verovatno u vreme Uskrsa“ početkom aprila.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je prvobitno predvidio da će biti potrebno tri mjeseca da „leopardi“ stignu do Ukrajine, a zatim je rekao da bi mogli da stignu krajem marta ili početkom aprila.

Pentagon je bio blaži u procijeni vremena potrebnog za isporuku tenkova „Abrams“, a portparolka Sabrina Sing rekla je novinarima prošle nedjelje da će „za to biti potrebni mjeseci“.
Američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc odbili su zahtev Ukrajine da im budu isporučeni brobeni avioni F-16.

„Njujork tajms“ piše da bi njih dvojica mogli da promijene odluku, jer su već nekoliko puta popustili pred zahtevima Kijeva. Čak i ako bude odobrena isporuka ovih borbenih aviona, ukrajinskim pilotima će biti potrebno nekoliko nedjelja da nauče kako da upravljaju mlaznjacima i oko šest mjeseci da savladaju kako da se bore sa letjelicom, rekao je Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

Related Topics:

Svijet

KAMIONI KRUŽE NJUJORKOM: Na njima snimci života Srba na KiM

Kamioni sa velikim video-bimovima na kojima se prikazuju snimci života Srba na Kosovu i Metohiji prolaze ulicama Njujorka, uključujući i Tajms skver, u vrijeme održavanja godišnje sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Akciju je pokrenula srpska dijaspora u SAD sa ciljem da državnicima koji borave u Njujorku skrene pažnju na položaj Srba na Kosovu i Metohiji.

Na ekranima se, između ostalog, prikazuju snimci Martovskog pogroma iz 2004. godine, ranjenog dječaka Stefana Stojanovića iz Gotovuše, kao i protesta srpskih ljekara.

U ime srpske dijaspore u Americi, Aleks Mitrović izjavio je za Tanjug da je cilj akcije da se tokom Generalne debate skrene pažnja brojnim državnicima na život srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija.

“Želim da napomenem da ovo nije politička akcija, već naprotiv, humanitarna i, pre svega, akcija patriotizma”, rekao je Mitrović.

Kamioni koji prikazuju snimke života srpskog naroda u AP Kosovo i Metohija do sada su prošli najvažnijim njujorškim ulicama, kao i glavnim trgom u centru grada Tajms skverom.

Na kamionima se mogu vidjeti snimci iz marta 2004. godine za vrijeme Martovskog pogroma, kao i snimci povrijeđenog srpskog dečaka Stefana Stojanovića u Gotovuši, koga je Azem Kurtaj ranio na Badnji dan 2023. godine.

Takođe, emituju se i snimci protesta srpskih ljekara u južnoj pokrajini u maju i junu ove godine, neosnovana privođenja pojedinih Srba u AP Kosovo i Metohija, kao i poruke podrške predsjedniku SAD Donaldu Trampu u Beogradu, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

GRADONAČELNIK NJUJORKA PRED POSJETU NETANJAHUA: “On je ratni zločinac, ali ne mogu da ga uhapsim”

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani ponovo je nazvao Netanjahua ratnim zločincem, ali je priznao da grad nema ovlaštenja da ga uhapsi po nalogu MKS-a, uprkos obećanjima iz kampanje.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani nazvao je izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ratnim zločincem i tako nastavio sa oštrim kritikama na njegov račun. Mamdani je istovremeno priznao da nema ovlašćenja da ga uhapsi, iako je to obećavao u gradonačelničkoj kampanji. Cijeli intervju sa Kristijan Amanpur biće emitovan u utorak na programima CNN International i CNN All Access, piše CNN.

Mamdani je i ranije Netanjahua nazivao ratnim zločincem i tokom kampanje je govorio da bi, ako izraelski premijer dođe u Njujork, grad trebalo da postupi prema nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS). Njegova administracija je nakon preuzimanja vlasti razmatrala pravne mogućnosti, ali je zaključila da grad nema nezavisna ovlašćenja za izvršenje tog naloga. Mamdani je potom pozvao saveznu vladu da preduzme korake.

MKS je u novembra 2024. izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane sa ratom u Gazi. Netanjahu i izraelske vlasti odbacuju optužbe i osporavaju nadležnost suda. Ni SAD ni Izrael nisu članice MKS-a.

Mamdani je ranije poručio i da Netanjahu nije dobrodošao u Njujork. Izraelski premijer bi ipak ove nedjelje trebalo da stigne u grad kako bi se obratio Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Mamdani je rekao da ne planira da učestvuje u većini najavljenih protesta, ali je naglasio da građani imaju pravo da protestuju.

Susret gradonačelnika sa Trampom

Predsjednik Donald Tramp i gradonačelnik Mamdani sastali su se u ponedjeljak u gradonačelničkoj rezidenciji Grejsi Menšn (Gracie Mansion). Bio je to njihov treći susret uživo i prvi na Mamdanijevom terenu otkako je postao gradonačelnik.

Tramp se zahvalio Mamdaniju na gostoprimstvu i izrazio nadu da će biti “sjajan gradonačelnik”. Predsjednik boravi u Njujorku zbog Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, gdje će se u utorak obratiti svjetskim liderima. Mamdani je povodom sastanka naglasio da vjeruje u “slobodu medija” i pobrinuo se da za novinare ne bude nikakvih ograničenja.

Nastavi čitati

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Aktuelno