Connect with us

Svijet

VOJNA POMOĆ UKRAJINI STIĆI ĆE PREKASNO Zabrinjavajuće prognoze Njujork tajmsa

Amerika je najavila novi paket vojne pomoći Kijevu vrijedan više od 2 milijarde dolara

Amerika je najavila da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći vrijedne 2,1 milijarde dolara, koji uključuje i rakete dugog dometa, raketne sisteme HIMARS, kao i drugu municiju i oružje. Ipak, ta pomoć Ukrajini stići će na bojno polje prekasno da bi bila upotrebljena protiv napada Moskve, piše „Njujork tajms“.

Takav je slučaj i sa većinom tenkova sa zapada, borbenih vozila i protivvazdušnih raketa koje je zapad obećao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom koji je mjesecima molio za tu vojnu pomoć, piše „Njujork tajms“ u tekstu pod nazivom „Koje oružje dobija Ukrajina i hoće li stići na vrijeme“.

Ukrajina će biti u problemu, ne samo zbog kašnjenja oružja, već i zato što većina sofisticirane vojne opreme koja stiže zahtjeva rigoroznu obuku za ukrajinske vojnike koji ih nikad ranije nisu koristili. Potrebno je da ta obuka traje mjesecima, pa čak i godinu dana.

Pojedino oružje, poput vođenih bombi na raketni pogon koje je Vašington obećao Ukrajini moraće da budu naknadno opremljene, dok će drugo morati da bude napravljeno ispočetka.

„Sada je trka sa vremenom“, rekao je Hajnrih Braus, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politiku odbrane i planiranje snaga.

Države NATO-a već su poprilično naoružale Kijev, a Zelenski je posebno molio da mu bude isporučen sistem za protivvazdušnu odbranu „Patriot“.

I pored toga što je Zapad odobrio slanje tenkova, među kojima i nemački „leopard“, Zelenski je odmah zatražio borbene avione F-16.

Kako podsjeća „Njujork tajms“, u posljednja dva mjeseca zemlje zapada prihvatile su da isporuče skoro sve što je Zelenski tražio od vojne pomoći, osim borbenih aviona.

„Pošto je Rusija četiri puta naseljenija od Ukrajine, ukrajinskim oružanim snagama je potrebno zapadno oružje da bi tehnološki nadmašile ruske oružane snage, inače će Ukrajina izgubiti rat“, rekao je Piter Mansur, penzionisani vojni pukovnik i oklopni oficir koji je sada vojni istoričar na Univerzitetu Ohajo.

Koliko će trajati obuka za korišćenje oružja?
Procjene su da obuka za 100 tenkova koje su Velika Britanija, Nemačka, Poljska, Sjedinjene Države i još drugih država NATO-a do sada obećale Ukrajini zahtjeva najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinu dana rada na tim tenkovima, smatraju američki i evropski zvaničnici i vojni stručnjaci.

Zato pokušavaju da obuku na njemačkim tenkovima „leopard 2“ skrate na nekoliko nedjelja. „Njujork tajms“ piše da su zapadni odbrambeni zvaničnici rekli da im je cilj da završe obuku za oko šest nedjelja za stotine ukrajinskih vojnika koji već počinju da pristižu u Njemačku i Poljsku.
Prva jedinica ukrajinskih vojnika koja će biti obučena na tenkovima „čelendžer 2“ britanske proizvodnje stigla je ove nedjelje u Veliku Britaniju, objavilo je Ministarstvo odbrane na Tviteru. Sjedinjene Države nisu saopštile kada će njihova obuka početi na njihovim tenkovima „M1 Abrams“.

Ukrajinskim trupama je takođe potrebna obuka o sofisticiranim sistemima protivvazdušne odbrane Patriot. Amerika i Njemačka su se obavezale da pošalju Ukrajini po jednu bateriju Patriota, koja obično uključuje kamione sa radarom, kontrolnim sistemima, generatorom i lansirnim stanicama koje mogu da ispaljuju više projektila istovremeno.

Holandija takođe šalje deo Patriot sistema.

U Sjedinjenim Državama obuka za oko 100 ukrajinskih vojnika počela je u vojnoj bazi u Oklahomi sredinom januara i „očekuje se da će trajati nekoliko meseci“, rekao je prošlog meseca američki general Rajder. Nemačka obučava oko 70 Ukrajinaca na sistemima Patriot, rekao je zvaničnik u Berlinu, a prenosi „Njujork tajms“. Francuska i Italija najavile su u petak da će poslati sisteme protivvazdušne odbrane koji su slični raketama Patriot, ali nisu navele kada i koliko.

„Njujork tajms“ piše da bi borbena izviđačka vozila AMKS-10 koja je Pariz obećao mogla da budu isporučena početkom februara, dok je Vašington već poslao oklopna borbena vozila „bredli“ i ona su na putu ka luci u Severnom moru. Nemačke snage su prošle nedelje počele da obučavaju ukrajinske trupe na borbenom vozilu Marder koje je Berlin obećao.

Tenkovima će biti potrebno više vremena da budu isporučena u Ukrajinu, delom zbog dužih programa obuke, ali i zato što će biti potrebno vreme za transport i pozicioniranje teških ratnih mašina na bojnom polju.

Prošle nedelje, Aleks Čelk, visoki zvaničnik britanskog ministarstva odbrane rekao je parlamentu da bi tenkovi Čelendžer mogli da budu u Ukrajini krajem marta. Nekoliko dana kasnije, ministar odbrane Ben Volas rekao je poslanicima da će tenkovi biti isporučeni u „maju, ili verovatno u vreme Uskrsa“ početkom aprila.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je prvobitno predvidio da će biti potrebno tri mjeseca da „leopardi“ stignu do Ukrajine, a zatim je rekao da bi mogli da stignu krajem marta ili početkom aprila.

Pentagon je bio blaži u procijeni vremena potrebnog za isporuku tenkova „Abrams“, a portparolka Sabrina Sing rekla je novinarima prošle nedjelje da će „za to biti potrebni mjeseci“.
Američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc odbili su zahtev Ukrajine da im budu isporučeni brobeni avioni F-16.

„Njujork tajms“ piše da bi njih dvojica mogli da promijene odluku, jer su već nekoliko puta popustili pred zahtevima Kijeva. Čak i ako bude odobrena isporuka ovih borbenih aviona, ukrajinskim pilotima će biti potrebno nekoliko nedjelja da nauče kako da upravljaju mlaznjacima i oko šest mjeseci da savladaju kako da se bore sa letjelicom, rekao je Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Svijet

ODBROJAVANJE IZNAD “GORUĆIH POLJA”: Evropa strahuje od buđenja supervulkana kod Napulja

Učestali plitki potresi i naglo izdizanje tla u drevnoj vulkanskoj kalderi sjeverno od Napulja doveli su u opasnost gotovo pola miliona stanovnika, dok naučnici upozoravaju da bi eventualna erupcija izbila doslovno pod njihovim nogama.

Antonio Impezi se jedne ljetnje večeri kupao kada je njegov dom u obalskom predgrađu Napulja, Pocuoliju, snažno zatresao plitak zemljotres magnitude 4,7 stepeni po Rihteru. Iz stana je istrčao go, noseći u naručju prestravljenog sina.

“Sve je lupalo. Sve je padalo. Odjednom me je moj četvorogodišnjak pogledao i rekao: ‘Tata, zgrada se ruši!'”, prisjeća se on u razgovoru za Fajnenšel tajms.

Zemljotres je ponovo upozorio na opasnost koju predstavlja drevni italijanski supervulkan Kampi Flegrei, ogromna vulkanska kaldera površine veće od 100 kvadratnih kilometara, smještena na atraktivnom priobalnom području sjeverno od Napulja.

Pitanje šta učiniti sa približno 500.000 ljudi koji i dalje žive na području kaldere postalo je ozbiljan politički problem za vladu italijanske premijerke Đorđe Meloni.

Iako se na tom području decenijama bilježe intenzivni potresi, seizmička aktivnost je posljednjih godina postala snažnija. Uzrok su gasovi i magma koji se nakupljaju pod zemljom i potiskuju prema površini. Zemljotres od 31. jula bio je jedan od najjačih zabilježenih u posljednjih nekoliko decenija.

“To je jedan od najopasnijih vulkana ne samo u Italiji nego i u svijetu. Kada ste tamo, nemate osjećaj opasnosti. Vidite more, prelijep pejzaž. To je tako lijepo područje. Ljudi kažu: ‘Pa dobro, prihvatamo rizik'”, rekao je Karlo Doljoni, bivši predsjednik Italijanskog nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju.

Iako naučnici ne vide znakove neposredne erupcije, zemljotresi stvaraju velike probleme zajednicama koje žive na području vulkana. U Pocuoliju je nakon snažnog ljetnjeg potresa raseljeno gotovo 5.700 stanovnika.

Zemljotres je toliko snažno zatresao lokalne zgrade da su mnoge, iako još uvek stoje, proglašene nebezbjednim i nepogodnim za stanovanje. “Ljudi sada shvataju da je Kampi Flegrei opasan. Potresi su se posljednjih godina pojačali. Veoma su plitki i izazivaju prilično snažno podrhtavanje”, rekao je Doljoni.

Prošlog mjeseca oko 700 stanovnika područja Kampi Flegrei, zajedno sa gradonačelnicima pogođenih opština, okupilo se u Rimu. Od vlasti su zatražili više novca i manje administrativnih prepreka kako bi se ubrzala neophodna protivzemljotresna obnova zgrada i omogućio njihov povratak u oštećene domove.

Italijanska vlada je prošlog mjeseca odobrila desetogodišnji plan vrijedan milijardu evra za područje Kampi Flegrei. Plan uključuje subvencije kojima bi se pokrilo do 70 odsto troškova protivzemljotresne obnove privatnih kuća, kao i bolju pripremu za moguću hitnu evakuaciju.

“Država ne obećava nemoguće uklanjanje rizika. Međutim, preuzima odgovornost za smanjenje izloženosti i ranjivosti”, rekao je ministar civilne zaštite Nelo Muzumeči predstavljajući plan.

Istovremeno, stanovnike će finansijskim podsticajima pokušati da motivišu da napuste područje poznato po relativno pristupačnim nekretninama i prirodnim ljepotama, koje se nalazi u neposrednoj blizini Napulja.

“Potrebno je dobrovoljno preseljenje uz finansijske podsticaje, barem za najugroženije nekretnine i područja sa najvećim rizikom”, rekao je Muzumeči, priznavši da je podsticanje stanovnika na odlazak “politički veoma osjetljivo pitanje”.

Područje posljednji put eruptiralo 1538. godine

Kampi Flegrei, čije ime znači “Goruća polja”, poznat je po vulkanskoj aktivnosti još od antičkog rimskog doba. Smatra se da je nadahnuo Danteov opis sumpornog, užarenog pakla u njegovom djelu “Pakao”.

Posljednja erupcija dogodila se 1538. godine, nakon čega je vulkan vijekovima mirovao, a područje se postepeno urbanizovalo. Međutim, posljednjih decenija kaldera pokazuje znakove ponovne aktivnosti.

Područje Pocuolija se od 1950. godine izdiglo za približno 4,6 metara. Vulkanolozi se slažu da se mogućnost buduće erupcije, koja bi zahtijevala masovnu evakuaciju, ne može isključiti.

“Nema jasnih dokaza da će doći do erupcije, niti da će se ona dogoditi uskoro. To je velika nedoumica. Obično ljudi žive oko vulkana. Ovdje ljudi žive direktno na njemu. Ako dođe do erupcije, dogodiće se doslovno pod njihovim nogama”, rekao je vulkanolog Kristofer Kilbern, direktor Centra za istraživanje prirodnih opasnosti na londonskom Univerzitetskom koledžu.

Italija kontinuirano nadzire kalderu putem Vezuvske opservatorije, gdje naučnici neprestano prate seizmičku aktivnost, emisije otrovnih gasova i brzinu izdizanja tla. Direktorka opservatorije Lučija Papalardo kaže da bi ti pokazatelji trebalo da omoguće pravovremeno upozorenje na moguću erupciju i stanovnicima daju vremena za bjekstvo.

U kontrolnoj sobi, u kojoj se nadzor sprovodi 24 sata dnevno, nalazi se i posebna telefonska linija koja je direktno povezana sa italijanskom službom civilne zaštite zaduženom za koordinaciju eventualne evakuacije.

“Erupcija se može predvidjeti, tako da ljudi mogu da spasu svoje živote. Možete spasiti ljudske živote, ali ne i zgrade, kuće i tako dalje. Moramo da živimo sa tim. Potrebno je prihvatiti taj rizik, da možemo izgubiti sve što imamo”, rekla je Papalardo. Ipak, upozorila je da bi stanovnici u slučaju erupcije mogli da pretrpe ogromne materijalne gubitke.

Stanovnici ne žele da napuste svoje domove

Pojačana aktivnost Kampi Flegreija počela je još pedesetih godina prošlog vijeka, ali se intenzitet potresa i izdizanja tla mijenjao tokom vremena. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina desetine hiljada ljudi trajno su evakuisane iz svojih domova u istorijskom centru Pocuolija zbog dugotrajnog perioda učestalih slabijih potresa.

Tadašnja evakuacija ostavila je posljedice u obliku nezadovoljstva i nepovjerenja prema vlastima. “Bila je to prisilna evakuacija, nasilna evakuacija”, rekla je sociološkinja Ana Marija Zakarija sa Univerziteta Federiko Drugi u Napulju.

Vlasti Pocuolija su nakon toga potrošile gotovo 200 miliona evra na pretvaranje napuštenog istorijskog centra u turistički kompleks, ali projekat još nije završen, a područje je i dalje gotovo pusto.

Stanovnike danas najviše zabrinjava šteta na zgradama usljed zemljotresa, zbog koje su mnogi primorani da napuste domove koji nisu dovoljno otporni na snažnija podrhtavanja tla. Budući da je veliki broj kuća nakon julskog potresa proglašen nepogodnim za stanovanje, dio stanovnika počeo je da napušta grad.

Nastavi čitati

Aktuelno