Svijet
VOJNA POMOĆ UKRAJINI STIĆI ĆE PREKASNO Zabrinjavajuće prognoze Njujork tajmsa

Amerika je najavila novi paket vojne pomoći Kijevu vrijedan više od 2 milijarde dolara
Amerika je najavila da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći vrijedne 2,1 milijarde dolara, koji uključuje i rakete dugog dometa, raketne sisteme HIMARS, kao i drugu municiju i oružje. Ipak, ta pomoć Ukrajini stići će na bojno polje prekasno da bi bila upotrebljena protiv napada Moskve, piše „Njujork tajms“.
Takav je slučaj i sa većinom tenkova sa zapada, borbenih vozila i protivvazdušnih raketa koje je zapad obećao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom koji je mjesecima molio za tu vojnu pomoć, piše „Njujork tajms“ u tekstu pod nazivom „Koje oružje dobija Ukrajina i hoće li stići na vrijeme“.
Ukrajina će biti u problemu, ne samo zbog kašnjenja oružja, već i zato što većina sofisticirane vojne opreme koja stiže zahtjeva rigoroznu obuku za ukrajinske vojnike koji ih nikad ranije nisu koristili. Potrebno je da ta obuka traje mjesecima, pa čak i godinu dana.
Pojedino oružje, poput vođenih bombi na raketni pogon koje je Vašington obećao Ukrajini moraće da budu naknadno opremljene, dok će drugo morati da bude napravljeno ispočetka.
„Sada je trka sa vremenom“, rekao je Hajnrih Braus, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politiku odbrane i planiranje snaga.
Države NATO-a već su poprilično naoružale Kijev, a Zelenski je posebno molio da mu bude isporučen sistem za protivvazdušnu odbranu „Patriot“.
I pored toga što je Zapad odobrio slanje tenkova, među kojima i nemački „leopard“, Zelenski je odmah zatražio borbene avione F-16.
Kako podsjeća „Njujork tajms“, u posljednja dva mjeseca zemlje zapada prihvatile su da isporuče skoro sve što je Zelenski tražio od vojne pomoći, osim borbenih aviona.
„Pošto je Rusija četiri puta naseljenija od Ukrajine, ukrajinskim oružanim snagama je potrebno zapadno oružje da bi tehnološki nadmašile ruske oružane snage, inače će Ukrajina izgubiti rat“, rekao je Piter Mansur, penzionisani vojni pukovnik i oklopni oficir koji je sada vojni istoričar na Univerzitetu Ohajo.
Koliko će trajati obuka za korišćenje oružja?
Procjene su da obuka za 100 tenkova koje su Velika Britanija, Nemačka, Poljska, Sjedinjene Države i još drugih država NATO-a do sada obećale Ukrajini zahtjeva najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinu dana rada na tim tenkovima, smatraju američki i evropski zvaničnici i vojni stručnjaci.
Zato pokušavaju da obuku na njemačkim tenkovima „leopard 2“ skrate na nekoliko nedjelja. „Njujork tajms“ piše da su zapadni odbrambeni zvaničnici rekli da im je cilj da završe obuku za oko šest nedjelja za stotine ukrajinskih vojnika koji već počinju da pristižu u Njemačku i Poljsku.
Prva jedinica ukrajinskih vojnika koja će biti obučena na tenkovima „čelendžer 2“ britanske proizvodnje stigla je ove nedjelje u Veliku Britaniju, objavilo je Ministarstvo odbrane na Tviteru. Sjedinjene Države nisu saopštile kada će njihova obuka početi na njihovim tenkovima „M1 Abrams“.
Ukrajinskim trupama je takođe potrebna obuka o sofisticiranim sistemima protivvazdušne odbrane Patriot. Amerika i Njemačka su se obavezale da pošalju Ukrajini po jednu bateriju Patriota, koja obično uključuje kamione sa radarom, kontrolnim sistemima, generatorom i lansirnim stanicama koje mogu da ispaljuju više projektila istovremeno.
Holandija takođe šalje deo Patriot sistema.
U Sjedinjenim Državama obuka za oko 100 ukrajinskih vojnika počela je u vojnoj bazi u Oklahomi sredinom januara i „očekuje se da će trajati nekoliko meseci“, rekao je prošlog meseca američki general Rajder. Nemačka obučava oko 70 Ukrajinaca na sistemima Patriot, rekao je zvaničnik u Berlinu, a prenosi „Njujork tajms“. Francuska i Italija najavile su u petak da će poslati sisteme protivvazdušne odbrane koji su slični raketama Patriot, ali nisu navele kada i koliko.
„Njujork tajms“ piše da bi borbena izviđačka vozila AMKS-10 koja je Pariz obećao mogla da budu isporučena početkom februara, dok je Vašington već poslao oklopna borbena vozila „bredli“ i ona su na putu ka luci u Severnom moru. Nemačke snage su prošle nedelje počele da obučavaju ukrajinske trupe na borbenom vozilu Marder koje je Berlin obećao.
Tenkovima će biti potrebno više vremena da budu isporučena u Ukrajinu, delom zbog dužih programa obuke, ali i zato što će biti potrebno vreme za transport i pozicioniranje teških ratnih mašina na bojnom polju.
Prošle nedelje, Aleks Čelk, visoki zvaničnik britanskog ministarstva odbrane rekao je parlamentu da bi tenkovi Čelendžer mogli da budu u Ukrajini krajem marta. Nekoliko dana kasnije, ministar odbrane Ben Volas rekao je poslanicima da će tenkovi biti isporučeni u „maju, ili verovatno u vreme Uskrsa“ početkom aprila.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je prvobitno predvidio da će biti potrebno tri mjeseca da „leopardi“ stignu do Ukrajine, a zatim je rekao da bi mogli da stignu krajem marta ili početkom aprila.
Pentagon je bio blaži u procijeni vremena potrebnog za isporuku tenkova „Abrams“, a portparolka Sabrina Sing rekla je novinarima prošle nedjelje da će „za to biti potrebni mjeseci“.
Američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc odbili su zahtev Ukrajine da im budu isporučeni brobeni avioni F-16.
„Njujork tajms“ piše da bi njih dvojica mogli da promijene odluku, jer su već nekoliko puta popustili pred zahtevima Kijeva. Čak i ako bude odobrena isporuka ovih borbenih aviona, ukrajinskim pilotima će biti potrebno nekoliko nedjelja da nauče kako da upravljaju mlaznjacima i oko šest mjeseci da savladaju kako da se bore sa letjelicom, rekao je Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.
Svijet
Novi zemljotres u Turskoj

Zemljotres jačine 4,3 stepeni Rihetrove skale danas je pogodio Tursku u 12 sati i 25 minuta po lokalnom vremenu.
Epicentar je zabilježen 29 kilometara južno od Goksuna u Kahramanmarašu, na dubini od pet kilometra.
Zemljotres se dogodio dok se Truska i Sirija suočavaju s posljedicama razornih zemljotresa od 6. februara, u kojem je poginulo više od 47.900 osoba.
Svijet
Detalji naloga za hapšenje Putina i ruske komesarke za dječija prava

Pretpretresno vijeće 2 Međunarodnog krivičnog suda odlučilo je izdati dva naloga za hapšenje i to protiv Vladimira Vladimiroviča Putina, predsjednika Rusije, i protiv Marije Aleksejevne Lvove-Belove, ruske komesarke za dječija prava u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije.
– Danas, 17. marta 2023. Međunarodni krivični sud izdao je dva naloga za hapšenje u situaciji u Ukrajini za Vladimirom Putinom, predsjednikom Ruske Federacije, i za Mariel Vobelava, sekretarkom ruskog predsjednika za prava djeteta.
Za navodne ratne zločine deportacije djece sa ukrajinskih okupiranih teritorija u Rusku Federaciju. Međunarodnim pravom je zabranjeno okupiranim silama da prebacuju civile sa teritorije na kojoj žive na druge teritorije. Djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.
Sadržaj je tajan kako bi se zaštitile žrtve. MKS pridaje veliki značaj zaštiti žrtava, posebno djece. Ipak, sudije vijeća koje se bavi ovim predmetom odlučile su da u interesu pravde i da spriječe činjenje budućih krivičnih djela javno objavljuju postojanje naloga.
Ovo je važan momenat u procesu pravde pred MKS. Sudije su razmotrile informacije i dokaze koje je dostavio tužilac i utvrdile da protiv ovih lica postoje vjerodostojne optužbe. Za navodne zločine, MKS obavlja svoj dio posla kao sud. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje zavisi od međunarodne saradnje – kazao je predsjednik Suda Piotr Hofmanski.
U nalogu za Vladimira Putina se navodi “kako je lično ili zajedno s drugima počinio sljedeće zločine”:
– Vladimir Vladimirovič Putin, rođen 7. oktobra 1952. godine, predsjednik Ruske Federacije, navodno je odgovoran za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djece) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta). Zločini su navodno počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022.
Postoje razumni razlozi za vjerovanje da g. Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost za gore navedene zločine, (i) jer je počinio djela direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih (član 25(3)(a) Rimskog statuta) i (ii) zbog njegovog propusta da pravilno izvrši kontrolu nad civilnim i vojnim podređenima koji su počinili djela, ili dozvolili njihovo izvršenje, i koji su bili pod njegovom efektivnom vlast i kontrolu, u skladu sa odgovornošću nadređenog (član 28(b) Rimskog statuta) – stoji u nalogu Vijeća ICC-a.
Kada je u pitanju Lvova-Belova ICC navodi njenu odgovornost za identična djela kao i za Putina.
– Gospođa Marija Aleksejevna Lvova-Belova, rođena 25. oktobra 1984. godine, komesarka za prava djeteta u Kancelariji predsjednika Ruske Federacije, navodno je odgovorna za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva (djece) i protivpravnog preseljenja stanovništva (djeca) iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju (prema članovima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog statuta).
Zločini su, navodno, počinjeni na ukrajinskoj okupiranoj teritoriji najmanje od 24. februara 2022. Postoje razumni razlozi za vjerovanje da gđa Lvova-Belova snosi individualnu krivičnu odgovornost za navedene zločine, jer je djela počinila direktno, zajedno s drugima i/ili putem drugi (član 25(3)(a) Rimskog statuta) – navodi se u nalogu.
Iz Haga se navodi da je pretpretresno vijeće II smatralo je, na osnovu zahtjeva tužilaštva od 22. februara 2023., da “postoje razumni razlozi za vjerovanje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protivpravne deportacije stanovništva i protivpravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine Ruskoj Federaciji, na štetu ukrajinske djece”.
Dodaje se i da je vijeće je smatralo da su nalozi tajni kako bi se zaštitile žrtve i svjedoci, ali i istraga.
Ipak, imajući u vidu da je ponašanje o kojem se govori u sadašnjoj situaciji navodno u toku, te da svijest javnosti o potjernicama može doprinijeti sprečavanju daljeg počinjenja zločina, Vijeće je smatralo da je u “interesu pravde ovlastiti Ured registrara da javno objelodani postojanje potjernica, imena osumnjičenih, krivična djela za koja su potjernice izdate i vidove odgovornosti koje je utvrdilo Vijeće”.
(Avaz)
Svijet
Bajden: Opravdane optužbe protiv Putina

Američki predsjednik DŽozef Bajden izjavio je da je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin “počinio ratne zločine” i da je “opravdana odluka” Međunarodnog krivičnog suda (MKS) da za njim izda nalog za hapšenje.
Sjedinjene Američke Države nisu članica MKS-a, koji je juče pozvao na hapšenje Putina zbog sumnje na protivzakonitu deportaciju djece i nezakonito prebacivanje ljudi iz Ukrajine u Rusiju od kada je prošle godine počela vojna akcija Moskve u Ukrajini.
“Očigledno je počinio ratne zločine. Pa, mislim da je to opravdano. Ali stvar je u tome što to nije međunarodno priznato ni sa naše strane”, rekao je Bajden novinarima i dodao da je ovo veoma snažna poruka.
SAD su odvojeno od ovog suda zaključile da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini i podržavaju da počinioci snose odgovornost, naveo je portparol Stejt departmenta u saopštenju.
Potez MKS-a obavezuje 123 zemlje članice ovog suda da uhapse Putina i prebace ga u Hag na suđenje ako kroči na njihovu teritoriju. MKS je juče izdao i nalog za Marijom Lavovom-Belovom, ruskim komesarom za prava djeteta, po istim optužbama.
Rusija je odbacila optužbe da su njene snage počinile zločine tokom vojne akcije. Kremlj je juče objavio da je nalog MKS-a za hapšenje Putina nečuven i besmislen u odnosu na Rusiju, navodi Srna.
-
Banjaluka2 dana ago
Zabranjeno javno okupljanje u Banjaluci u organizaciji Geta i Bh. povorke ponosa
-
Banjaluka2 dana ago
Probijena TRI ROKA, sad se čeka KRAJ GODINE: Kad će garaža kod UKC-a?
-
Banjaluka1 dan ago
Banjaluka danas bez vode
-
Banjaluka2 dana ago
Zahvaljujući dijaspori: U januaru nešto veća potrošnja građana Srpske
-
Politika2 dana ago
U Crnoj Gori na snazi izborna tišina uoči sutrašnjih predsjedničkih izbora
-
Banjaluka1 dan ago
STANIVUKOVIĆ OSUDIO NASILJE Poručio da odgovorni za napad na aktiviste treba da odgovaraju
-
Banjaluka2 dana ago
PRIDRUŽI SE I TI: Počinje „Čisto lice grada“, savjetnica gradonačelnika Šukalo pozvala sugrađane da se pridruže
-
Politika10 sati ago
Preliminarni rezultati referenduma u Bijeljini: Koliko je birača glasalo ZA, a koliko PROTIV