Connect with us

Svijet

VOJNA POMOĆ UKRAJINI STIĆI ĆE PREKASNO Zabrinjavajuće prognoze Njujork tajmsa

Amerika je najavila novi paket vojne pomoći Kijevu vrijedan više od 2 milijarde dolara

Amerika je najavila da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći vrijedne 2,1 milijarde dolara, koji uključuje i rakete dugog dometa, raketne sisteme HIMARS, kao i drugu municiju i oružje. Ipak, ta pomoć Ukrajini stići će na bojno polje prekasno da bi bila upotrebljena protiv napada Moskve, piše „Njujork tajms“.

Takav je slučaj i sa većinom tenkova sa zapada, borbenih vozila i protivvazdušnih raketa koje je zapad obećao ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom koji je mjesecima molio za tu vojnu pomoć, piše „Njujork tajms“ u tekstu pod nazivom „Koje oružje dobija Ukrajina i hoće li stići na vrijeme“.

Ukrajina će biti u problemu, ne samo zbog kašnjenja oružja, već i zato što većina sofisticirane vojne opreme koja stiže zahtjeva rigoroznu obuku za ukrajinske vojnike koji ih nikad ranije nisu koristili. Potrebno je da ta obuka traje mjesecima, pa čak i godinu dana.

Pojedino oružje, poput vođenih bombi na raketni pogon koje je Vašington obećao Ukrajini moraće da budu naknadno opremljene, dok će drugo morati da bude napravljeno ispočetka.

„Sada je trka sa vremenom“, rekao je Hajnrih Braus, bivši pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politiku odbrane i planiranje snaga.

Države NATO-a već su poprilično naoružale Kijev, a Zelenski je posebno molio da mu bude isporučen sistem za protivvazdušnu odbranu „Patriot“.

I pored toga što je Zapad odobrio slanje tenkova, među kojima i nemački „leopard“, Zelenski je odmah zatražio borbene avione F-16.

Kako podsjeća „Njujork tajms“, u posljednja dva mjeseca zemlje zapada prihvatile su da isporuče skoro sve što je Zelenski tražio od vojne pomoći, osim borbenih aviona.

„Pošto je Rusija četiri puta naseljenija od Ukrajine, ukrajinskim oružanim snagama je potrebno zapadno oružje da bi tehnološki nadmašile ruske oružane snage, inače će Ukrajina izgubiti rat“, rekao je Piter Mansur, penzionisani vojni pukovnik i oklopni oficir koji je sada vojni istoričar na Univerzitetu Ohajo.

Koliko će trajati obuka za korišćenje oružja?
Procjene su da obuka za 100 tenkova koje su Velika Britanija, Nemačka, Poljska, Sjedinjene Države i još drugih država NATO-a do sada obećale Ukrajini zahtjeva najmanje tri mjeseca, a ponekad i godinu dana rada na tim tenkovima, smatraju američki i evropski zvaničnici i vojni stručnjaci.

Zato pokušavaju da obuku na njemačkim tenkovima „leopard 2“ skrate na nekoliko nedjelja. „Njujork tajms“ piše da su zapadni odbrambeni zvaničnici rekli da im je cilj da završe obuku za oko šest nedjelja za stotine ukrajinskih vojnika koji već počinju da pristižu u Njemačku i Poljsku.
Prva jedinica ukrajinskih vojnika koja će biti obučena na tenkovima „čelendžer 2“ britanske proizvodnje stigla je ove nedjelje u Veliku Britaniju, objavilo je Ministarstvo odbrane na Tviteru. Sjedinjene Države nisu saopštile kada će njihova obuka početi na njihovim tenkovima „M1 Abrams“.

Ukrajinskim trupama je takođe potrebna obuka o sofisticiranim sistemima protivvazdušne odbrane Patriot. Amerika i Njemačka su se obavezale da pošalju Ukrajini po jednu bateriju Patriota, koja obično uključuje kamione sa radarom, kontrolnim sistemima, generatorom i lansirnim stanicama koje mogu da ispaljuju više projektila istovremeno.

Holandija takođe šalje deo Patriot sistema.

U Sjedinjenim Državama obuka za oko 100 ukrajinskih vojnika počela je u vojnoj bazi u Oklahomi sredinom januara i „očekuje se da će trajati nekoliko meseci“, rekao je prošlog meseca američki general Rajder. Nemačka obučava oko 70 Ukrajinaca na sistemima Patriot, rekao je zvaničnik u Berlinu, a prenosi „Njujork tajms“. Francuska i Italija najavile su u petak da će poslati sisteme protivvazdušne odbrane koji su slični raketama Patriot, ali nisu navele kada i koliko.

„Njujork tajms“ piše da bi borbena izviđačka vozila AMKS-10 koja je Pariz obećao mogla da budu isporučena početkom februara, dok je Vašington već poslao oklopna borbena vozila „bredli“ i ona su na putu ka luci u Severnom moru. Nemačke snage su prošle nedelje počele da obučavaju ukrajinske trupe na borbenom vozilu Marder koje je Berlin obećao.

Tenkovima će biti potrebno više vremena da budu isporučena u Ukrajinu, delom zbog dužih programa obuke, ali i zato što će biti potrebno vreme za transport i pozicioniranje teških ratnih mašina na bojnom polju.

Prošle nedelje, Aleks Čelk, visoki zvaničnik britanskog ministarstva odbrane rekao je parlamentu da bi tenkovi Čelendžer mogli da budu u Ukrajini krajem marta. Nekoliko dana kasnije, ministar odbrane Ben Volas rekao je poslanicima da će tenkovi biti isporučeni u „maju, ili verovatno u vreme Uskrsa“ početkom aprila.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je prvobitno predvidio da će biti potrebno tri mjeseca da „leopardi“ stignu do Ukrajine, a zatim je rekao da bi mogli da stignu krajem marta ili početkom aprila.

Pentagon je bio blaži u procijeni vremena potrebnog za isporuku tenkova „Abrams“, a portparolka Sabrina Sing rekla je novinarima prošle nedjelje da će „za to biti potrebni mjeseci“.
Američki predsednik Džozef Bajden i nemački kancelar Olaf Šolc odbili su zahtev Ukrajine da im budu isporučeni brobeni avioni F-16.

„Njujork tajms“ piše da bi njih dvojica mogli da promijene odluku, jer su već nekoliko puta popustili pred zahtevima Kijeva. Čak i ako bude odobrena isporuka ovih borbenih aviona, ukrajinskim pilotima će biti potrebno nekoliko nedjelja da nauče kako da upravljaju mlaznjacima i oko šest mjeseci da savladaju kako da se bore sa letjelicom, rekao je Jurij Ihnat, portparol ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

Related Topics:

Svijet

SVE ZA DEPORTACIJE! Njemačka ispunila ključni zahtjev talibana koji je dugo bio tabu tema

Njemačka vlada je, po svemu sudeći, dala ustupke talibanima kako bi omogućila više letova za deportaciju u Avganistan, otkriva istraživanje javnog servisa NDR (NDR). Zauzvrat će u Njemačku navodno biti poslato još šest talibanskih diplomata, što je bio ključni zahtjev radikalnih islamista, piše Dojče vele.

Prema diplomatskim izvorima, dogovor je rezultat višednevnog, povjerljivog sastanka između predstavnika talibanske vlade, visokih zvaničnika njemačkog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i diplomata, koji je održan prošle sedmice u jednom hotelu u Istanbulu.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je za NDR da su razgovori vođeni „na tehničkom nivou”, ali je odbilo da komentariše lokaciju ili trajanje sastanka. Mjesto sastanka za NDR je potvrdilo Ministarstvo inostranih poslova. Tri čarter leta za deportacije mjesečno
Prema riječima jedne portparolke, „biće prošireni čarter letovi za Kabul”, a ubuduće će biti moguća tri takva leta mjesečno. Osim toga, biće omogućena i deportacija pojedinaca redovnim letovima.

List „Bild am zontag” prethodno je izvijestio da se najmanje stotinu osuđenih avganistanskih kriminalaca koji čekaju deportaciju trenutno nalazi u pritvoru.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz CSU-a rekao je za „Bild am zontag” da će se takve deportacije sprovoditi „redovno i pouzdano”. „Svako ko zloupotrijebi našu zaštitu i ovdje počini teška krivična djela, svoju budućnost mora potražiti u domovini”, rekao je Dobrint.

„Naše društvo ima legitiman interes da osigura da kriminalci napuste našu zemlju. To će se dosljedno sprovoditi.”

Uslov talibana za saradnju
Prema istraživanju NDR-a, talibani su svoju saradnju na letovima za deportaciju dugo uslovljavali slanjem većeg broja vlastitih diplomata u Njemačku. Objašnjavali su da su im potrebni kako bi, između ostalog, prije deportacije nedvosmisleno identifikovali kriminalce kao avganistanske državljane i izdali im putne isprave.

Do sada su u Njemačkoj bila samo dva talibanska konzularna službenika, koji su stigli u ljeto 2025. godine. Oni su, prema istraživanju, de fakto preuzeli upravljanje avganistanskom ambasadom u Berlinu i generalnim konzulatom u Bonu.

Let za deportaciju u Kabul, prvobitno planiran za kraj maja, morao je biti odgođen pod pritiskom radikalnih islamista jer je njemačka vlada u početku odbila njihov zahtjev za dodatnim diplomatama, o čemu vladini portparoli nisu željeli da daju komentar.

Let je na kraju omogućen prošlog ponedjeljka, kada su 32 avganistanska kriminalca avionom turske avio-kompanije prevezena iz Lajpciga u Kabul.

(Dojče vele)

Nastavi čitati

Svijet

NIKAD OŠTRIJA PORUKA IZ VARŠAVE! “Znamo koliko su nam zla nanijeli ukrajinski nacionalisti!”

Poljski predsjednik Karol Navrocki (Karol Nawrocki) odbacio je tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je spor oko Ordena Bijelog orla povezan sa unutrašnjim političkim obračunima u Poljskoj i podsticanjem antiukrajinskog raspoloženja.

Zelenski je u intervjuu za ukrajinsku televiziju TSN (TSN) komentarisao odluku o oduzimanju Ordena Bijelog orla, najvišeg poljskog državnog odlikovanja koje mu je ranije bilo dodijeljeno, tvrdeći da je riječ o pitanju povezanom sa unutrašnjim političkim sukobima u Poljskoj i raspirivanjem negativnih osjećanja prema Ukrajincima.

Šta je Navrocki odgovorio?
Nekoliko sati kasnije Navrocki je odgovorio na te izjave, nakon što su ga novinari zamolili za komentar. „Ovaj spor nema veze sa unutrašnjom politikom Poljske. Sve patriote razumiju koliko su zločina ukrajinski nacionalisti počinili na poljskom tlu. Znaju koliko su ta vremena bila tragična. Spor se odnosi na pogled na istorijska pitanja i na činjenicu da u Poljskoj ne prihvatamo crveno-crnu banderovsku zastavu”, rekao je poljski predsjednik, misleći na zastavu Ukrajinske ustaničke vojske (UPA).

„Ne mogu da zamislim da poljske patriote, a posebno predsjednik i vlada Poljske, u takvoj situaciji ne bi bili zajedno i jedinstveni. Volodimire, dragi gospodine predsjedniče, ovaj spor uopšte se ne tiče unutrašnjih pitanja Poljske. Takvih podjela nema jer svi Poljaci znaju i razumiju koliko su zla ukrajinski nacionalisti nanijeli Poljacima i poljskoj djeci. Predsjednik Zelenski je u krivu, hvala”, dodao je.

Ukrajinci izvršili masakr nad Poljacima
Ukrajinska ustanička vojska bila je nacionalistička paravojna organizacija koja se tokom i nakon Drugog svjetskog rata borila za ukrajinsku nezavisnost, prije svega protiv nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Poljska smatra da je masakr oko 100.000 Poljaka, koji su 1943. i 1944. godine počinili ukrajinski nacionalisti, bio genocid. Nacionalisti i njihovi pomagači spaljivali su cijela sela i ubijali sve njihove stanovnike.

Ubistva su se dogodila u Volinju i drugim područjima tadašnje istočne Poljske, koja su bila pod nacističkom, a potom sovjetskom okupacijom, a danas se nalaze na zapadu Ukrajine.

Mnogi Poljaci i dalje osjećaju ogorčenost zbog članova svojih porodica koji su brutalno ubijeni u tim pokoljima. Istovremeno je oko 15.000 Ukrajinaca ubijeno u odmazdama koje su uslijedile.

(Indeks)

Nastavi čitati

Svijet

PLANETA „GORI“: Najtoplije u Iranu, grad u BiH među rekorderima Evrope

Dok se Evropa bori sa prvim velikim toplotnim talasom ovog ljeta, podaci meteorološkog servisa Ogimet pokazuju da su temperature u posljednja 24 časa u pojedinim dijelovima svijeta dostigle ekstremne vrijednosti.

Među najtoplijim gradovima Starog kontinenta u posljednja 24 časa našao se i Mostar, sa prosječnom temperaturom od 35,6 stepeni. Istovremeno, najviše temperature na svijetu zabilježene su u Iranu, gdje je živa u termometru dostigla čak 49,8 stepeni.

Omidije najtopliji grad na planeti
Naime, najtopliji grad na svijetu u posljednja 24 časa bio je Omidije u Iranu, gdje je izmjereno 49,8 stepeni, a najhladnije je bilo na Polarnoj stanici Amundsen-Skot na Antarktiku, gdje je zabelježeno minus 69,8 stepeni.

Najviše kiše palo je u Čearpunji u Indiji – 428,6 mm, a najsnažniji vjetar duvao je na Antarktiku brzinom od 145,7 km/h.

Toplotni talas u Evropi
Evropu je tokom posljednjih nekoliko dana zahvatio toplotni talas, izdata su mnogobrojna upozorenja na vrućinu.

Najtoplije mjesto u Evropi je Anduhar u Španiji sa 42,7 stepeni, a Španija i Francuska su zemlje u kojima je bilo najtoplije tokom posljednja 24 sata, prenosi Tanjug.

Juvashje u Norveškoj sa -2,9 stepeni je najhladnija tačka Evrope, a Norveška je ujedno i najhladnija država na evropskom kontinentu.

Mostar na drugom mjestu
Najviša prosječna temperatura u posljednja 24 sata izmjerena je u Pjačenci u Italiji, 35,9 stepeni, na drugom i trećem mjestu su Mostar u Bosni i Hercegovini i Don Benito u Španiji sa 35,6 stepeni, pa Senj u Hrvatskoj sa 33,4 stepena, a na petom mjestu je Daks u Francuskoj sa 33,4 stepena.

Najviše kiše u posljednja 24 sata palo je u Embrunu u francuskim Alpima – 71,0 mm.

Najjači vetrovi duvali su u Norveškoj, 83 km/h, i Švedskoj 65,6 km/h, podaci su koje je objavio Ogimet.

Nastavi čitati

Aktuelno