Connect with us

Društvo

Živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama

Dan ekološkog duga obilježava se ove godine 2. avgusta i označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini, saopštila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode Adria (WWF Adria).

Kako navode, to se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen-dioksida nego što ga okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije nego što mogu ponovo izrasti.

“Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše koji se sve češće događaju širom svijeta. Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga, koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. avgusta obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije: najprije u Sloveniju 18. aprila, u Crnu Goru 13. maja, Hrvatsku i BiH 29. maja, Sjevernu Makedoniju 7. juna, te u Srbiju 8. jula, a u Albaniju će stići 3. novembra. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama”, navode iz WWF Adria.

Petra Boić Petrač iz WWF Adrija ističe da je u manje od osam mjeseci čovječanstvo potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu.

Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu kaže da ga podaci koje je objavio WWF Adria ne čude, ali su razlog za brigu.

“U slučaju prirode, ukoliko ne živimo sa njom i za nju, već za našu sebičnost potrošnje i konzumacije, onda globalno gledajući gubimo prirodna bogatstva, u ekonomskom svijetu poznate kao resurse. Kad izgubimo prirodne vrijednosti, gubimo biodiverzitet, kad njega izgubimo izgubićemo i neke prirodne procese bez kojih će se ljudska populacija patiti da preživi”, smatra Dakić.

Dodaje da Bosna i Hercegovina odavno živi na kreditima, i to finansijskim, ali ima mogućnost da zaustavi uništavanje prirodnog bogatstva.

“Ipak, nisam optimističan. Na prirodna dobra BiH su oko odavno bacile strane korporacije, kao i domaće koje opet rade za strane potrebe i interese. Da li ćemo i na koji način moći da zaštitimo prirodna bogatstva ostaje da pokažu lokalne zajednice, ali i naši političari… Mada na političare, iako direktno odgovorni, najmanje računamo. U lokalnim zajednicama je sva moć i snaga. Mislim da prosječni stanovnik koji živi na selu i radi i privređuje još odgovorno postupa prema prirodi, tako da bi manji pritisak trebalo da bude na građanima, što se ovdje implicira, a veći pritisak bi trebao da bude ka ekonomijama”, kazao je Dakić.

Kako kaže, odavno ispred Centra pozivaju na udruženi poduhvat svih institucija da bi probudili ekološku svijest kod mladih.

“Međutim, naše obrazovne institucije više polažu pažnje na to da se dobro izuče tri istorije, vjere i ostale teme koje dijele mlade, pa će onda i interesovanje za ekološku svijest biti ovakvo kakvo je. Trenutno BiH ima problem s tim da ko je iole svjesniji o raznim pitanjima napušta ovu zemlju, tako da uticaj na prirodu od strane njih je sve manji, ali ostaju korporacije i strane zemlje koje će od BiH uzeti ono najvrednije – ljude i prirodne resurse”, zaključio je Dakić.

Nezavisne

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno oblačno i hladno, temperatura do 11 stepeni

U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme uz slabe padavine i hladno.

Na jugu će biti sunačnih perioda, a mjestimično je u Hercegovini moguća i slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na jugu i jugozapadu slaba do umjerena bura, a u ostalim područjima slab sjeverni vjetar. Јutarnja temperatura vazduha od minus dva do četiri, na jugu do osam stepeni, a dnevna od minus jedan do pet, na jugu od sedam do 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA UGLJA: Termoelektrana u Ugljeviku ponovo STALA SA RADOM

Nakon što je Rudnik i termoelektrana „Gacko“ ispala sa elektroenergetske mreže zbog kvara izazvanog nevremenom, već jutros bez proizvodnje je ostao i „Ugljevik“, potvrđeno je za BN TV.

Termoelektrana Ugljevik jutros potpuno stala zbog nedostatka uglja, potvrdili su u sindikatu radnika.

Radnici iz rudnika navode da već danima kopaju u ekstremno teškim uslovima.

– Na depou uglja nema ni za pola radnog dana. Sve što iskopamo ide direktno u kotao. TE je praktično radila „na suvo“, i bilo je pitanje trenutka kada će stati – kaže jedan od radnika koji je insistirao na anonimnosti.

U međuvremenu, rudari još nisu ušli u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, iako je Vlada RS firmi „Komsar“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova, već uplatila 180 miliona KM od ukupno 240 miliona planiranih za preuzimanje „Comsar energy RS“ i koncesije na tom polju.

Ovakav uzastopni pad dva ključna termoenergetska kapaciteta u samo 24 sata dodatno podiže zabrinutost u vezi sa stabilnošću elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj.

Podsjetimo da je prošao vladin rok dat radnicima da će ući u novo eksploataciono polje „Ugljevik–Istok 2“, koje je u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

Nastavi čitati

Aktuelno