Connect with us

Banjaluka

ŽIVOT PIŠE PRIČE! Kako je pravoslavac iz Etiopije pobjegao od rata i SREĆU NAŠAO U BANJALUCI!

O tome da će mu potpuni stranci pomoći i promijeniti mu život, u priči skoro kao na filmu, mladi Etiopljanin Ftsum Zeraj (27) mogao je samo da sanja dok je bio u svojoj državi.

Međutim, jedan susret s Vladimirom Šušteršićem iz Bajine Bašte i Jelenom Madžarić iz Banjaluke zaista mu je otvorio brojne mogućnosti za život i posao, pa zahvaljujući dobroti ovih ljudi ovaj diplomirani sociolog sada živi u najvećem gradu Srpske, daleko od građanskog rata u njegovoj domovini.

Susret s pustolovima iz Srbije i Republike Srpske desio se 2019. godine tokom njihovog putovanja Afrikom, kada su Vladimir i Jelena, višegodišnji prijatelji koji su zajedno obišli mnogo zemalja, stigli na ovaj kontinent. Ftsum je volontirao na jednom projektu koji ih je zainteresovao, a tokom druženja s novim prijateljima, ispričao im svoju životnu priču.
Kako u Etiopiji nije mogao da nađe posao u struci, a i zbog teškog života u višečlanoj porodici, ovaj školovani mladić želio je da napusti svoju zemlju i da okuša sreću u Evropi, a Vladimir i Jelena su po povratku u Srbiju, odnosno BiH, počeli da razmišljaju o tome kako da pomognu tada samo poznaniku, danas velikom prijatelju.

U međuvremenu tamo je počeo i građanski rat, posebno u oblasti Tigraj, u Ftsumovom gradu Mekele.

– Iako smo znali da ni kod nas na Balkanu nije sjajna situacija, htjeli smo da pomognemo Ficiju da nekako dođe ovdje, jer smo vidjeli da ima dobre namjere i da je šteta da tako obrazovan čovjek ostane u zemlji koja je u ratu. Pošto je Vladimir kao njegov pozivalac iz Srbije bio odbijen, ja sam razgovarala s mojim roditeljima kojima je u ciglani bio potreban radnik, pa smo mu ponudili taj posao – sjeća se Jelena.
Bez mnogo razmišljanja, Ftsum je prihvatio ponudu, nakon čega je uslijedilo prikupljanje dokumenata i viza, što je trajalo više od godinu dana: prvo za dobijanje pasoša, a zatim egipatske, pa vize BiH za koju je morao da se prijavi u Ambasadi BiH u Kairu.

– Da bi stigao do Adis Abebe, a kako potiče iz Tigraja, morao je da prođe oblast u kojoj je rat, da se sam snađe za dokumenta i onda da čeka izdavanje pasoša. Kad je konačno stigao u Egipat, čekao je mjesec dana odgovor iz naše ambasade u Kairu, s obzirom na to da u Africi postoje samo dvije ili tri ambasade BiH. Godinu dana smo mu skupljali papire, a sjećam se da je momak koji na tome radi bio iznenađen što dovodimo pravoslavca, jer je navikao na Pakistance i druge strance koji rade u Republici Srpskoj – kaže Jelena za Priče sa dušom.

Ftsumov put ka slobodi trajao je dugo i na njemu je kroz dosta toga prošao. Vladimir se sjeća da mu je u jednom trenutku, od 2019, kada su se upoznali, pa do dolaska u BiH, Ftsum poslao poruku da mora da ide u rat, gdje je kao vojnik proveo šest mjeseci. I njemu i Jeleni je laknulo kada su poslije pola godine dobili poruku od ovog prijatelja da je živ i zdrav i da je spreman za konačan dolazak.

– Kada je stigao u Kairo na direktan let do Banje Luke dugo se nije javljao, pa nismo ni znali da li se ukrcao i krenuo. Ja sam intuitivno otišla na banjalučki aerodrom u nadi da će sletjeti – iskrena je Jelena.

Ftsum već skoro godinu i po dana živi i radi u Banjaluci kao građevinski radnik. Nekad kreči, nekad radi s gipsom, pošto je to iskustvo stekao u Africi, a povremeno je i keramičar. Za Priče sa dušom kaže da bi volio da nađe posao u struci kao sociolog, da se nada radu u nekoj nevladinoj organizaciji, ali da, dok se to ne desi, ostaje na građevini i u državi koja mu se dopada.

– Iako dolazim iz Afrike, iznenadio sam se da je u Banjaluci ljeti mnogo toplije nego u Etiopiji. Dopada mi se što je zemlja bezbjedna, što mogu slobodno da se šetam noću, što je priroda lijepa i što su ljudi ljubazni“, kaže Ftsum i izdvaja starije generacije kao izuzetno prijatne prema njemu, dok priznaje da mladi nisu uvijek prijateljski nastrojeni i da mu ponekad dobacuju na ulici – kaže on.

Dodaje kako od hrane obožava sarmu, a od aktivnosti plivanje u Vrbasu.

– Oduševljen sam što ovdje ima mnogo pravoslavnih crkava i što mogu da idem na liturgije kao kod kuće. Ima nekih razlika kod pravoslavnih Srba i pravoslavnih Etiopljana, jer se mi, na primjer, izuvamo prije nego što uđemo u crkvu, ali ima i dosta sličnosti, kao što je to što moja porodica slavi Svetog arhangela Mihaila. Kod nas to nije kao slava kod Srba, ali je slično – rekao je Ftsum.

Ovaj Etiopljanin je odrastao u porodici u kojoj je bilo osmoro djece, dok je danas preko interneta u kontaktu s majkom i sestrama. U Banjaluci je prvi put u životu vidio snijeg, ovdje je počeo da uči srpski jezik, toliko da može sam da ide na pijacu. U slobodno vrijeme gleda filmove, vozi bicikl, a stekao je i nekoliko novih prijatelja, pišu Priče s dušom!

Banjaluka

BESPLATNI PLACЕVI OVOG LJETA: Savić-Banjac tvrdi da je Banjaluka spremna

– Već tokom ljeta očekuju nas dodjele besplatnih placeva za mlade bračne parove, samohrane roditelje i višečlane porodice.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, naglasivši da je gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Stanivukovićem još 2023. godine prepoznala da rješavanje stambenog pitanja predstavlja jedan od najvećih izazova za mlade bračne parove, i preduzela korake da se ovo pitanje riješi.

– Još 2023. godine gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Stanivukovićem podnijela inicijativu za izmjenu Zakona o stvarnim pravima. Iako tada nije bilo sluha ni u Narodnoj skupštini Republike Srpske niti u Skupštini grada Banjaluke nismo odustali i ovaj zakon izmijenjen je 2026. godine čime smo omogućili mladim bračnim parovima, samohranim roditeljima i višečlanim porodicama ne samo u Banjaluci, već u cijeloj Republici Srpskoj da dobiju besplatne placeve – pojasnila je ona.

Još jednom je naglasila da će već ovog ljeta početi realizacija ove mjere podrške.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ PORUČIO: Manjača mora postati mjesto ostanka, razvoja i novih prilika

Generalni sekretar PDP/PSS Nebojša Drinić poručio je da je za plato Manjače u proteklom periodu urađeno mnogo važnih projekata, od izgradnje vodovoda, puteva i javne rasvjete, do unapređenja infrastrukture koja je godinama nedostajala ovom kraju.

Kako ističe, upravo zahvaljujući tim ulaganjima, Manjača postaje sve privlačnija destinacija, ne samo za povremeni boravak, već i za život, što potvrđuje i sve veći broj ljudi koji na ovom području grade vikendice.

Drinić naglašava da posebnu pažnju treba posvetiti stanovnicima koji na Manjači žive od poljoprivrede i stočarstva, te im omogućiti siguran plasman domaćih proizvoda i uslove za dostojanstven život od sopstvenog rada.

„Naš zadatak je da stvorimo ambijent u kojem će mladi imati razlog da ostanu na svojim ognjištima, a ne da budu primorani da budućnost traže negdje drugo“, poručio je Drinić.

Prema njegovim riječima, Manjača posjeduje ogroman prirodni, turistički i poljoprivredni potencijal, koji treba pretočiti u konkretan razvoj, nova radna mjesta i bolji kvalitet života za ljude ovog kraja.

Nastavi čitati

Banjaluka

JASNA PORUKA: Balaban poručila da je obilaznica jedino trajno rješenje za rasterećenje saobraćaja

Grad Banjaluka apeluje na JP Putevi Republike Srpske i Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske da hitno pristupe rješavanju pitanja obilaznica na teritoriji grada Banjaluke, kako bi se konačno rasteretio tranzitni i magistralni saobraćaj koji je danas u velikoj mjeri preusmjeren na gradske ulice i saobraćajnice.

Kako je pojasnila ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Valentina Balaban, u ovom trenutku imamo situaciju da su pojedine gradske ulice faktički postale magistralni i regionalni putevi, iako za takvu namjenu nisu ni predviđene, ni projektovane, niti planirane.

– Takvo stanje dugoročno nije održivo, kako sa aspekta bezbjednosti saobraćaja, tako ni sa aspekta funkcionisanja samog grada i kvaliteta života građana – rekla je ona.

Posebno je naglasila da izgradnja obilaznica predstavlja jedino trajno i sistemsko rješenje za rasterećenje saobraćaja u Banjaluci, te da je to ujedno i preduslov da se saobraćajna infrastruktura razvija u skladu sa važećim strateškim dokumentima.

-Pored značajnog rasterećenja saobraćaja u najvećem gradu Republike Srpske, realizacija ovakvih infrastrukturnih projekata imala bi i širi strateški značaj, jer bi doprinijela bržem protoku ljudi, roba i usluga, te stvorila kvalitetnije uslove za dalji privredni razvoj Republike Srpske. Upravo savremena i funkcionalna saobraćajna infrastruktura predstavlja jedan od ključnih preduslova za privlačenje investicija, jačanje privredne aktivnosti i ukupan ekonomski razvoj Republike Srpske – zaključila je Balaban.

Nastavi čitati

Aktuelno