Connect with us

Banjaluka

ŽIVOT PIŠE PRIČE! Kako je pravoslavac iz Etiopije pobjegao od rata i SREĆU NAŠAO U BANJALUCI!

O tome da će mu potpuni stranci pomoći i promijeniti mu život, u priči skoro kao na filmu, mladi Etiopljanin Ftsum Zeraj (27) mogao je samo da sanja dok je bio u svojoj državi.

Međutim, jedan susret s Vladimirom Šušteršićem iz Bajine Bašte i Jelenom Madžarić iz Banjaluke zaista mu je otvorio brojne mogućnosti za život i posao, pa zahvaljujući dobroti ovih ljudi ovaj diplomirani sociolog sada živi u najvećem gradu Srpske, daleko od građanskog rata u njegovoj domovini.

Susret s pustolovima iz Srbije i Republike Srpske desio se 2019. godine tokom njihovog putovanja Afrikom, kada su Vladimir i Jelena, višegodišnji prijatelji koji su zajedno obišli mnogo zemalja, stigli na ovaj kontinent. Ftsum je volontirao na jednom projektu koji ih je zainteresovao, a tokom druženja s novim prijateljima, ispričao im svoju životnu priču.
Kako u Etiopiji nije mogao da nađe posao u struci, a i zbog teškog života u višečlanoj porodici, ovaj školovani mladić želio je da napusti svoju zemlju i da okuša sreću u Evropi, a Vladimir i Jelena su po povratku u Srbiju, odnosno BiH, počeli da razmišljaju o tome kako da pomognu tada samo poznaniku, danas velikom prijatelju.

U međuvremenu tamo je počeo i građanski rat, posebno u oblasti Tigraj, u Ftsumovom gradu Mekele.

– Iako smo znali da ni kod nas na Balkanu nije sjajna situacija, htjeli smo da pomognemo Ficiju da nekako dođe ovdje, jer smo vidjeli da ima dobre namjere i da je šteta da tako obrazovan čovjek ostane u zemlji koja je u ratu. Pošto je Vladimir kao njegov pozivalac iz Srbije bio odbijen, ja sam razgovarala s mojim roditeljima kojima je u ciglani bio potreban radnik, pa smo mu ponudili taj posao – sjeća se Jelena.
Bez mnogo razmišljanja, Ftsum je prihvatio ponudu, nakon čega je uslijedilo prikupljanje dokumenata i viza, što je trajalo više od godinu dana: prvo za dobijanje pasoša, a zatim egipatske, pa vize BiH za koju je morao da se prijavi u Ambasadi BiH u Kairu.

– Da bi stigao do Adis Abebe, a kako potiče iz Tigraja, morao je da prođe oblast u kojoj je rat, da se sam snađe za dokumenta i onda da čeka izdavanje pasoša. Kad je konačno stigao u Egipat, čekao je mjesec dana odgovor iz naše ambasade u Kairu, s obzirom na to da u Africi postoje samo dvije ili tri ambasade BiH. Godinu dana smo mu skupljali papire, a sjećam se da je momak koji na tome radi bio iznenađen što dovodimo pravoslavca, jer je navikao na Pakistance i druge strance koji rade u Republici Srpskoj – kaže Jelena za Priče sa dušom.

Ftsumov put ka slobodi trajao je dugo i na njemu je kroz dosta toga prošao. Vladimir se sjeća da mu je u jednom trenutku, od 2019, kada su se upoznali, pa do dolaska u BiH, Ftsum poslao poruku da mora da ide u rat, gdje je kao vojnik proveo šest mjeseci. I njemu i Jeleni je laknulo kada su poslije pola godine dobili poruku od ovog prijatelja da je živ i zdrav i da je spreman za konačan dolazak.

– Kada je stigao u Kairo na direktan let do Banje Luke dugo se nije javljao, pa nismo ni znali da li se ukrcao i krenuo. Ja sam intuitivno otišla na banjalučki aerodrom u nadi da će sletjeti – iskrena je Jelena.

Ftsum već skoro godinu i po dana živi i radi u Banjaluci kao građevinski radnik. Nekad kreči, nekad radi s gipsom, pošto je to iskustvo stekao u Africi, a povremeno je i keramičar. Za Priče sa dušom kaže da bi volio da nađe posao u struci kao sociolog, da se nada radu u nekoj nevladinoj organizaciji, ali da, dok se to ne desi, ostaje na građevini i u državi koja mu se dopada.

– Iako dolazim iz Afrike, iznenadio sam se da je u Banjaluci ljeti mnogo toplije nego u Etiopiji. Dopada mi se što je zemlja bezbjedna, što mogu slobodno da se šetam noću, što je priroda lijepa i što su ljudi ljubazni“, kaže Ftsum i izdvaja starije generacije kao izuzetno prijatne prema njemu, dok priznaje da mladi nisu uvijek prijateljski nastrojeni i da mu ponekad dobacuju na ulici – kaže on.

Dodaje kako od hrane obožava sarmu, a od aktivnosti plivanje u Vrbasu.

– Oduševljen sam što ovdje ima mnogo pravoslavnih crkava i što mogu da idem na liturgije kao kod kuće. Ima nekih razlika kod pravoslavnih Srba i pravoslavnih Etiopljana, jer se mi, na primjer, izuvamo prije nego što uđemo u crkvu, ali ima i dosta sličnosti, kao što je to što moja porodica slavi Svetog arhangela Mihaila. Kod nas to nije kao slava kod Srba, ali je slično – rekao je Ftsum.

Ovaj Etiopljanin je odrastao u porodici u kojoj je bilo osmoro djece, dok je danas preko interneta u kontaktu s majkom i sestrama. U Banjaluci je prvi put u životu vidio snijeg, ovdje je počeo da uči srpski jezik, toliko da može sam da ide na pijacu. U slobodno vrijeme gleda filmove, vozi bicikl, a stekao je i nekoliko novih prijatelja, pišu Priče s dušom!

Related Topics:

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ PORUČUJE: “Bez obzira na sve prepreke, gradimo modernu Banja Luku”

Svi naši napori su usmjereni isključivo na razvoj Banje Luke. Uprkos svim izazovima, odnosno zbog neusvajanja budžeta, ali i privremenog finansiranja, mi završavamo izgradnju Centralnog spomen-obilježja i mosta u Česmi.

Kazao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je poručio i to kako ova gradska administracija čini sve kako bi Banja Luka bila moderan grad.

-Gradićemo i kuću „Predah“, odnosno centar za cjelodnevno zbrinjavanje djece sa poteškoćama u razvoju. U planu je i izgradnja najvećeg sportskog igrališta u sklopu „Akvane“, kao i sportske gimnazije i nove zgrade Građevinske škole. Uređujemo rekreativnu zonu na Banj brdu, staze i prateći mobilijar, a istovremeno nastavljamo i izgradnju šetališta uz Vrbas, od Švedske plaže do Vrućice, te od Gradskog do Rebrovačkog mosta. Gradićemo amfiteatar kod Pravnog fakulteta, Dino park za najmlađe, ali i kružnu raskrsnicu kod Ekonomskog fakulteta. Već neko vrijeme tražimo i podršku za vodovodne sisteme Tunjice jedan i dva, kao i za most u naselju Dolac. Tu je i projekat nove Gospodske ulice koji uključuje i rekonstrukciju Zanatskog centra, čime će centar grada dobiti potpuno novo lice. Pored svega navedenog, planiramo i izgradnju Multimedijalnog centra u Lazarevu, kao i izgradnju i uređenje dječijih igrališta širom grada – naglasio je on.

Osvrnuo se gradonačelnik i na izgradnju mosta u naselju Česma, rekavši kako se završio izuzetno obiman posao.

-Grad je završio veliki dio posla, izuzetno složen proces imovinsko-pravnih odnosa, koji je obuhvatio eksproprijaciju više kuća, objekata, privatnih placeva, te nekoliko dunuma zemlje. Taj proces nas je koštao više miliona KM, ali smo ga priveli kraju upravo da bismo omogućili izgradnju ovog kapitalnog objekta, koji je važan za Banju Luku. Dinamika završetka radova sada zavisi od „Puteva RS“, ali je realno očekivati da će ove godine most biti završen i pušten u saobraćaj – istakao je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

Savić-Banjac poručila da nema odustajanja: Pretvaramo izazove u LEKCIJE, a frustracije u mehanizme za UČENJE

U proteklih nekoliko godina naš rad u Gradskoj upravi pretvorio se u nešto mnogo više od puke administracije. Sve ovo doživljavam kao jednu veliku školu — iskustvo koje se ne može naučiti ni na jednom drugom poslu.

Poručila je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, te dodala da ih političke blokade, institucionalne opstrukcije i nestabilnost u kojoj radime svakodnevno testiraju granice, ali ih istovremeno oblikuju i uče kako biti bolji, otporniji i istrajniji.

– Umjesto da pokleknemo pred nemogućim okolnostima, mi iz svega izvlačimo najbolje. Pretvaramo izazove u lekcije, pritisak u kreativnost, a frustracije u mehanizme za učenje. Savlađujemo korake kako se nositi s problemima koji ne dolaze iz uobičajenih profesionalnih okvira. I u tim okolnostima, naši projekti ne prestaju. Od kružnih tokova kod Škorpiona i Metala, novog Amfiteatra, uređenja Trešnjika, nastavka uređenja obala Vrbasa, preko borbe za Sokolski dom, novih igrališta u Akvani i Lazarevu — pa sve do izgradnje kuće „Predah“. Svaki od tih projekata iz nas izvlači više nego što smo mislili da imamo. Oni su naš podsjetnik da je, bez obzira na sve, naša ideja vrijedna borbe i odricanja – poručila je Savić-Banjac.

– Naš posao nije da samo održavamo sistem, već da ga činimo boljim, smislenijim i humanijim. I zato svaki dan, iznova, biramo da ne budemo nijemi posmatrači, nego ljudi koji uče, koji djeluju i koji se ne predaju. Ovo nije samo posao. Ovo je životna lekcija – poručila je ona.

Nastavi čitati

Banjaluka

HUMANOST NA DJELU! Drugi “Banja Luka Tattoo Show”: Tetovaže za Sergeja i žrtve nasilja

Drugi “Banja Luka Tattoo Show” je danas okupio više od 70 tattoo umjetnika iz regiona i Evrope u Banjaluci, a kao i na prethodnom, fokus je na humanitarnom radu, odnosno na sakupljanju pomoći onima kojima je potrebno.

Tako su organizatori i ove godine odlučili podržati Sergeja Stupara i njegovu majku, te Sigurnu kuću u Banjaluci.

Igor Pešić, organizator “Banja Luka Tatto Showa”, ističe da će ova manifestacija trajati tri dana jer su tako tražili umjetnici.

“Humanitarni štand je morao biti ponovo jer Ceca i Sergej trebaju našu pomoć. Što se tiče štićenica Sigurne kuće, na to smo jako ponosni, jer o onome što se njima dešava priča se nekoliko dana i sve se zaboravi, a mi smo tu kao podsjetnik da se takve stvari ne trebaju zaboraviti”, rekao je Pešić.

Dodaje da će i ove godine imati face painting, kada će mališane izvesti na binu, te birati najljepšu tetovažu.

“Cilj je da roditeljima pomognemo u plaćanju vrtića. Naime, za pobjedničku tetovažu djeteta predškolskog uzrasta uplatićemo jednomjesečni boravak u vrtiću”, pojasnio je on.

Kako kaže, sjajan je odziv ljudi, a imaju goste iz Kine, Danske, odnosno više stranaca.

“Posebno mi je drago da je klijentela svih umjetnika doputovala iz Španije, Portugala, Švajcarske da bi se tetovirali u Banjaluci”, dodao je organizator.

Nenad Talić, direktor Sportskog centra “Borik”, kaže da najviše rade sa sportskim događajima, ali da imaju razumijevanje za događaje ovakvog tipa.

“Uvijek ćemo stati i podržati ovakve manifestacije. Drago mi je što i ove godine imamo puno izlagača iz regiona i cijele Evrope i šire. Posebno mi je drago što sve što se ovdje dešava na kraju dobija humanitarnu notu. Prošle godine je za kratko vrijeme skupljeno 10.000 KM za našeg sugrađanina Sergeja”, rekao je Talić.

Kako je istakla Amela Bašić Tomić, menadžerka Sigurne kuće u Banjaluci, jako je važno da svi akteri iz zajednice, bilo da dolaze iz oblasti umjetnosti, kulture, nauke, medicine, sporta ili muzike, budu dio velike društvene akcije, gdje zajedno ukazuju na rješavanje ovog problema te pruže podršku i zaštite žrtve nasilja.

“Ova problematika pogađa naše sestre, majke, koleginice i važno je da prenesemo poruku da moramo nešto uraditi, odnosno prijaviti nasilje u svojoj blizini te pružiti podršku žrtvama”, naglasila je ona.

Dodaje da su za ova tri dana pripremili radove koji nastaju u okviru radno okupacione terapije koji se provodi sa ženama i djecom u okviru Sigurne kuće, a svi koji dođu moći će kupiti komade nakita i ukrasnih suvenira.

I Svjetlana Bednaš, Sergejeva majka, ističe da je veoma emotivna kada su ovakve stvari u pitanju.

“Svi ovi ljudi koji su uz nas tokom skoro dvije godine, otkad se borimo, su kao šira porodica. Ja ću prošlogodišnji šou pamtiti dok sam živa, a ove godine ponovo imamo humanitarni štand na kojem će se raditi male tetovaže za Sergeja. Mi za par dana putujemo za Moskvu, da primi treću terapiju matičnim ćelijama i nadam se da ćemo se moći organizovati da i on dođe ovdje”, rekla je Bednaševa.

Nastavi čitati

Aktuelno