Connect with us

Društvo

ZNATE LI KOLIKO JE POTREBNO RADITI U BiH da biste mogli kupiti jedan kilogram zlata?

Nekada su ljudi nosili zlatne zube, postali su prošlost. Viđamo ih u muzičkim spotovima. No, zlatni nakit nikada nije izašao iz mode.
Nekada slamarica, danas najviše nekretnine, jeste jedan od najčešćih oblika ulaganja na našim prostorima. Na turbulentnoj svjetskoj geopolitičkoj sceni, jedan od najsigurnih oblika ulaganja jeste u inevesticiono zlato. Zbog Bliskog istoka, cijena u svijetu probila je psihološku granicu.

Vođeni tim podadcima, istraživali smo, isplati li se ulagati u investiciono zlato ali i koliko godina, građani BIH bi morali da rade, pri tom, da žive od vazduha, a kako bi sebi priuštili kilogram zlata?

Tutankmonova zlatna maska, izrađena od čistog zlata, teška 24 kilograma. Grobnice farona, sve od zlata. Od Starog Egipta pa sve do danas, zlato je simbol bogatstva. Za vrijeme ratova i kriza, vrijednost zlata raste.

Danas, zbog sukoba na Bliskom istoku, cijena zlata probila je psihološku granicu od 120 maraka za gram na svjetskom tržištu. U narednom periodu, očekuje se trend rasta, koji ide ka rekordnih 2.000 američkih dolara za uncu. Kod nas u zlatarama, na prvo oko, najvidljivji je nakit. Ipak, najviše se kupuje investiciono zlato.

”Ono je u suštini i najčistije zlato. To su vam kao one polugice zlata. One imaju najveću čistoću za razliku od ovog 14karatnog, 18karatnog zlata. Potražnja za inversticionim zlatom u suštini je i zbog ulaganja novca ali i zbog poklona, jer to je nešto što ostaje, ” pojašnjava Vanja Plavšić radnica u zlatari.

Cijena 14 karatnog zlata na našem tržištu po gramu iznosi od stotinu do 150 maraka. Investiciono je, kažu, mnogo skuplje.

”Kod nas gram investicionog zlata košta od nekih 200 do 270 KM, striktno ovo koje imamo je 270 KM,” ističe Plavšićeva.

Nakit sa kamenčićima, pogotovo svadbeni, ima svoje stalne mušterije kao i ove zlatne pločice.

”Investiciona zlatna pločica od deset grama košta 2.700 KM, pet grama iznosi 1.350 KM, jedan gram je 270 KM a u ponudi je i pločica od 50 grama koja košta 13.500 KM,” navode iz ove banjalučke zlatare.

U Evropskoj uniji zlato je važan instrument sigurnosti imovine. Izjednačeno je sa valutom, odnosno novcem. Tamo je kupovina i prodaja investicionog zlata oslobođena PDV-a. U BIH to nije slučaj. Ko ima ušteđevine ali nedovoljno, primjera radi, za kupovinu nekretnine, onda može uložiti u investiciono zlato. Istražili smo, isplati li se?

”Kupovina monetarnog zlata je nešto što ljudi čine jer na taj način ostaju sigurni da neće izgubiti na vrijednosti. Imamo drugi problem kod te kupovine, a to je, kada je stanje na tržištu stabilno – cijene padaju. Dakle, ne ostaju na tom istom nivou.

Postoji rizik da ćete to možda izgubiti, ali ako ćete to čuvati kao neku zlatnu rezervu, tako da je nazovem, onda ima smisla novac uložiti,” smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Na prostoru susjedne Hrvatske postoje sajtovi koji se bave prodajom investicionog zlata. Istraživajući, naišli smo na podatke da kupcima u BIH ovo zlato, donose na noge a koje prema upustvima, pretohodno moraju pazariti u njihovim regionlanim poslovnicama.

Građanima je ovaj vid kupovine isplativiji ali otvara mogućnost i sive zone, kažu ekonomnisti. Prema trenutnim cijenama kilogram zlata na svjetskoj berzi iznosi više od 64.000 američkih dolara.

Izračunali smo, koliko godina bi morao da radi jedan stanovnik Bosne i Hercegovine s prosječnom platom da bi kupio kilogram zlata?

Prostom računicom to izgledalo ovako: ‘’90 prosječnih plata podjeljeno sa 12 mjeseci u godini, jedanko je 7,5 godina rada,” izračunao je Pavlović.

Da, dobro ste vidjeli. Ako primate prosječnu platu od 1.285 maraka mjesečno, za kilogram zlata koji košta više od 115.000 KM, potrebno Vam je 90 mjesečnih plata ili 7.5 godina rada, ali pri tom da živite od vazduha, piše UNA.

Naša ekipa danas nije imala dovoljno novca da pazari neku zlatnu pločicu ili polugu zlata, ipak, za kraj ovog snimanja, počastili smo se dukatima – ali čokolaDnim, jer kako kaže stara narodna: koliko para, toliko muzike.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pretežno sunčano vrijeme

U većini krajeva u Bosni i Hercegovini se očekuje pretežno sunčano vrijeme.

Tokom jutra i dijela prijepodneva biće umjereno do pretežno oblačno, na jugu sunčanije. Uz rijeke i po kotlinama moguća je magla i niska oblačnost, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku dana biće sve sunčanije i toplije, ponegdje će se magla duže zadržati uz hladnije vrijeme u tim mjestima. Uveče se očekuje postepeno naoblačenje sa sjevera, koje će se u narednoj noći širiti ka svim krajevima, bez padavina.

Duvaće slab vjetar, uveče u višim predjelima u Krajini i umjeren i promjenljiv ili južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha biće od jedan do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus dva stepena, dok će maksimalna dnevna biti od 11 do 16, u mjestima s maglom od sedam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

JOŠ NEMA ZIME? Meteorolozi u ovim danima najavljuju ČAK 17 stepeni!

Prave zime neće biti zasigurno ni u narednim danima decembra, jer prema najavama meteorologa, naredni dani donijeće neočekivano toplo vrijeme, pa će živa u termometrima ići i do 17 stepeni.

Poznati meteorolog Nedim Sladić napisao je na svom Facebook profilu da “o vremenu nema ništa previše da se kaže”.

“Prave zime nema do polovine decembra. I to najmanje”, rekao je on.

Ponedjeljak
Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda navode da se danas, u ponedjeljak, očekuje tokom dana postepeno razvedravanje uz sunčane periode.

“Na jugu sunčano i najtoplije. Uveče umjereno do pretežno oblačno, na jugu vedro. Vjetar slab i promjenljiv, u Hercegovini slaba do umjerena bura. Maksimalna temperatura vazduha od osam do 12, na jugu do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena”, naveli su oni.

Utorak
Pretežno sunčano i toplije, pogotovo na jugu i planinama očekuje se i u utorak.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od jedan do šest stepeni, u višim predjelima od minus dva. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 16, u mjestima sa maglom od četiri stepena Celzijusova”, stoji u prognozi.

Srijeda
Pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i toplije pogotovo na jugu i planinama biće u srijedu.

“Oko rijeka i po kotlinama na sjeveru i istoku česta magla koja će se ponegdje zadržavati tokom cijelog dana uz hladnije vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do pet, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od četiri”, kažu meteorolozi.

Četvrtak
Na sjeveru i istoku, pogotovo oko rijeka i po kotlinama česta magla i niska oblačnost uz hladnije vrijeme.

“U ostalim predjelima sunčanije i toplo. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do osam. Maksimalna temperatura vazduha od devet do 17, u mjestima sa maglom od tri stepena”, ističu mteorolozi.

Nastavi čitati

Društvo

PONOVO VAN POGONA! TE Ugljevik ponovo nije na mreži

Termoelektrana Ugljevik od sinoć, 7. decembra, je van pogona, a prema informacijama koje su objavljene u medijima, do izlaska van mreže je došlo zbog ponovnog nedostatka uglja.

Ova informacija potvrđena je ATV-u.

Kako piše ovaj medij, Termoelektrana Ugljevik je van mreže od sinoć u 23.57 časova.

Podsjećamo, ovo nije prvi put da je Termoelektrana Ugljevik u ovoj godini van mreže.

Tada je smijenjena i kompletna uprava RiTE Ugljevik.

Gubitak
Podsjećamo, Rudnik i Termoelektrana Ugljevik (RiTE) na kraju septembra 2025. godine imali su poslovni gubitak od 22.571.502 KM.

Međutim, rukovodstvo ugljevičkog preduzeća, iako je jasno da se radi o enormnom gubitku, uspjelo je da za godinu dana smanji ukupni dug za više od sedam miliona maraka, jer je 30. septembra 2024. godine minus iznosio 29,9 miliona KM, govore zvanični podaci.

Povezane vijesti:

Žarko Novaković novi direktor RiTE Ugljevik, smijenjena kompletna uprava

Termoelektrana Ugljevik van pogona, šta je razlog

“Uz racionalno poslovanje, naravno da se trudimo da smanjimo troškove”, rekao je tadašnji vršilac dužnosti direktora RiTE Ugljevik Diko Cvijetinović.
Gubitak od 22,5 miliona KM samo je slijed onoga sa čime se unazad godinama suočava ovo javno preduzeće.

Milionski sporovi sa Slovencima zbog kojih će do kraja rada morati trećinu proizvedene električne energije slati u tu državu, protesti radnika, a onda i neuspješan povratak koncesije od strane “Comsar Energy Group Limited”, gurnuli su ovo preduzeće u ambis iz koga se svim silama pokušavaju izvući.

Nastavi čitati

Aktuelno