Društvo
ZNATE LI KOLIKO JE POTREBNO RADITI U BiH da biste mogli kupiti jedan kilogram zlata?
Nekada su ljudi nosili zlatne zube, postali su prošlost. Viđamo ih u muzičkim spotovima. No, zlatni nakit nikada nije izašao iz mode.
Nekada slamarica, danas najviše nekretnine, jeste jedan od najčešćih oblika ulaganja na našim prostorima. Na turbulentnoj svjetskoj geopolitičkoj sceni, jedan od najsigurnih oblika ulaganja jeste u inevesticiono zlato. Zbog Bliskog istoka, cijena u svijetu probila je psihološku granicu.
Vođeni tim podadcima, istraživali smo, isplati li se ulagati u investiciono zlato ali i koliko godina, građani BIH bi morali da rade, pri tom, da žive od vazduha, a kako bi sebi priuštili kilogram zlata?
Tutankmonova zlatna maska, izrađena od čistog zlata, teška 24 kilograma. Grobnice farona, sve od zlata. Od Starog Egipta pa sve do danas, zlato je simbol bogatstva. Za vrijeme ratova i kriza, vrijednost zlata raste.
Danas, zbog sukoba na Bliskom istoku, cijena zlata probila je psihološku granicu od 120 maraka za gram na svjetskom tržištu. U narednom periodu, očekuje se trend rasta, koji ide ka rekordnih 2.000 američkih dolara za uncu. Kod nas u zlatarama, na prvo oko, najvidljivji je nakit. Ipak, najviše se kupuje investiciono zlato.
”Ono je u suštini i najčistije zlato. To su vam kao one polugice zlata. One imaju najveću čistoću za razliku od ovog 14karatnog, 18karatnog zlata. Potražnja za inversticionim zlatom u suštini je i zbog ulaganja novca ali i zbog poklona, jer to je nešto što ostaje, ” pojašnjava Vanja Plavšić radnica u zlatari.
Cijena 14 karatnog zlata na našem tržištu po gramu iznosi od stotinu do 150 maraka. Investiciono je, kažu, mnogo skuplje.
”Kod nas gram investicionog zlata košta od nekih 200 do 270 KM, striktno ovo koje imamo je 270 KM,” ističe Plavšićeva.
Nakit sa kamenčićima, pogotovo svadbeni, ima svoje stalne mušterije kao i ove zlatne pločice.
”Investiciona zlatna pločica od deset grama košta 2.700 KM, pet grama iznosi 1.350 KM, jedan gram je 270 KM a u ponudi je i pločica od 50 grama koja košta 13.500 KM,” navode iz ove banjalučke zlatare.
U Evropskoj uniji zlato je važan instrument sigurnosti imovine. Izjednačeno je sa valutom, odnosno novcem. Tamo je kupovina i prodaja investicionog zlata oslobođena PDV-a. U BIH to nije slučaj. Ko ima ušteđevine ali nedovoljno, primjera radi, za kupovinu nekretnine, onda može uložiti u investiciono zlato. Istražili smo, isplati li se?
”Kupovina monetarnog zlata je nešto što ljudi čine jer na taj način ostaju sigurni da neće izgubiti na vrijednosti. Imamo drugi problem kod te kupovine, a to je, kada je stanje na tržištu stabilno – cijene padaju. Dakle, ne ostaju na tom istom nivou.
Postoji rizik da ćete to možda izgubiti, ali ako ćete to čuvati kao neku zlatnu rezervu, tako da je nazovem, onda ima smisla novac uložiti,” smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Na prostoru susjedne Hrvatske postoje sajtovi koji se bave prodajom investicionog zlata. Istraživajući, naišli smo na podatke da kupcima u BIH ovo zlato, donose na noge a koje prema upustvima, pretohodno moraju pazariti u njihovim regionlanim poslovnicama.
Građanima je ovaj vid kupovine isplativiji ali otvara mogućnost i sive zone, kažu ekonomnisti. Prema trenutnim cijenama kilogram zlata na svjetskoj berzi iznosi više od 64.000 američkih dolara.
Izračunali smo, koliko godina bi morao da radi jedan stanovnik Bosne i Hercegovine s prosječnom platom da bi kupio kilogram zlata?
Prostom računicom to izgledalo ovako: ‘’90 prosječnih plata podjeljeno sa 12 mjeseci u godini, jedanko je 7,5 godina rada,” izračunao je Pavlović.
Da, dobro ste vidjeli. Ako primate prosječnu platu od 1.285 maraka mjesečno, za kilogram zlata koji košta više od 115.000 KM, potrebno Vam je 90 mjesečnih plata ili 7.5 godina rada, ali pri tom da živite od vazduha, piše UNA.
Naša ekipa danas nije imala dovoljno novca da pazari neku zlatnu pločicu ili polugu zlata, ipak, za kraj ovog snimanja, počastili smo se dukatima – ali čokolaDnim, jer kako kaže stara narodna: koliko para, toliko muzike.
Društvo
DAN D ZA PRELAZ GRADIŠKA: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.
Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.
Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu. U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.
Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.
Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.
“Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.
Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.
“Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.
Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.
“Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.
U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.
“Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.
Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.
Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.
Društvo
POVRAT PDV-a NA PRVU NEKRETNINU KASNI VEĆ ŠEST MJESECI: Građani čekaju, a odgovorni bez sankcija
UO UIO BiH probio rok za podzakonske akte, konsultacije završene, ali odluke još nema
Članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ni nakon pola godine nisu usvojili propise neophodne za povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, iako je zakonski rok istekao još početkom juna.
Za razliku od građana koji zbog kašnjenja od samo jednog dana plaćaju penale i zatezne kamate, članovi Upravnog odbora koji kasne sa donošenjem akata – ne snose nikakve posljedice.
Zakon o povratu PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila, čime je počeo teći rok od 60 dana za donošenje podzakonskih akata. Međutim, ni osam mjeseci kasnije nema jasnih informacija kada će UO UIO BiH završiti posao za koji su plaćeni.
Predsjedavajući UO UIO BiH Srđan Amidžić priznao je još u julu da je rok probijen, navodeći da žele pojednostaviti proceduru i svesti broj potrebnih dokumenata na sedam. Najavio je i sjednicu krajem jula, ali do nje nije došlo.
Umjesto toga, tek 5. septembra razmatran je Nacrt pravilnika o dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u koji se odnosi na prvu nekretninu, te je dokument upućen u javne konsultacije. Tokom konsultacija stiglo je čak 140 prijedloga i primjedaba, ali sjednica na kojoj bi pravilnik bio usvojen još nije održana.
Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, kaže da građani nemaju nikakvu mogućnost da ubrzaju proces.
– Ovo je ogromna neodgovornost prema građanima. Šta potrošač tu može? Ništa. Vlast je u njihovim rukama, a u njihovim rukama je i bič. Nemamo se kome žaliti. Ovo postoji samo u BiH – kaže Kulovićeva za Nezavisne novine.
Dodaje da građani svakodnevno zovu i pitaju kada počinje povrat PDV-a.
– Oni samo prebacuju odgovornost jedni na druge. Hoće li država platiti kakvu kaznu? Neće! A građani bi platili i prekršaj i kamate. Čim pravna lica zakasne jedan dan s PDV-om, odmah stiže prekršajni nalog – navodi ona.
Dok institucije odugovlače, građani koji su kupili prvu nekretninu i dalje čekaju da ostvare pravo koje im je zakon već garantovao.
Društvo
POSLODAVCI OGORČENI! Trivić: Najavljuju cjenu struje za privredu veću za 20 posto, TO JE PREVIŠE!
Poslodavci su danas otkrili da će plaćati skuplju struju. Potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić rekao je da će cijena struje za privredu porasti za 20 posto.
On je rekao da je cijena struje trebala da bude jedna od tema današnjeg razgovora sa premijerom Srpske Savom Minićem, ali da je razgovor o tome ostavljen za ponedjeljak.
-Imamo najavu da će cijena za privredu porasti 20 posto. Smatramo da je to previše. Ne mogu se preko cijene struje koju treba da plati privreda snositi troškovi koje nismo u stanju naplatiti od stanovništva. Po nama su cijene struje za privredu dovoljno velike, ali ostaje da razgovaramo šta će biti s tim- rekao je Trivić.
Predsjednik Unije poslodavaca Zoran Škrebić rekao je nakon sastanka sa premijerom da su predložili da se što više radi na tehnološkom razvoju privrede.
-Očekujemo uskoro potpisivanje memoranduma kako bi stvorili povoljniji privredni ambijent, podigli nivo privredne aktivnosti i stvorili bolje uslove za dalje povećanje plata, ali u skladu sa rastom makroekonomskih parametara- rekao je Škrebić.
On je istakao da poslodavci očekuju rast budžetske pozicije koje se tiču podsticaja za tehnološki razvoj.
-Očekujemo da sva preduzeća budu objedinjena na jednom mjestu i da se ti podsticaji obezbjeđuju u jednom ministarstvu. Sada imamo situaciju da podsticaji za različite grane i djelatnosti dolaze iz različitih ministarstava, što je dovodilo do toga da su neki ostvarivali pravo na podsticaje, neki nisu, a dolazilo je i do različitih iznosa. Prijedlog je da sve ide kroz jedno ministarstvo- rekao je Škrebić.
Premijer Savo Minić prije dva dana je rekao da trpi pritiske, ali da ne podržava poskupljenje struje.
-To je takav pritisak i direktora Elektroprivrede Srpske Luke Petrovića i ministra energetike i rudarstva Srpske Petra Đokića, ali još me nisu ubjedili- rekao je Minić.
Na pitanje da li će popustiti pritiscima, Minić je rekao da je jutros ponovo razgovarao sa Petrovićem i Đokićem, koji su iznosili svoje argumente vezano za novu cijenu mrežarine.
-Ostao sam kod svog stava da Republika Srpska mora imati najpovoljniju cijenu električne energije, a oni da mora doći do poskupljenja. Vidjećemo-kazao je Minić, piše portal Kapital.ba.
-
Banjaluka3 dana agoVEDRANA PROLE: “Odluka Ustavnog suda RS teret je za male preduzetnike – nećemo odustati od borbe”
-
Svijet3 dana agoZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem
-
Hronika3 dana agoDIREKTOR NAKON POŽARA U TREBINJSKOJ BOLNICI: Nije prvi put da se ovako nešto dešava
-
Politika3 dana agoBASARA “Hapšenje profesora PEDOFILA iz Laktaša otkriva TRULEŽ SISTEMA koji godinama pušta ovakve ljude među našu djecu”
-
Region3 dana agoSa tržišta u Hrvatskoj povlači se mesni delikates, SADRŽI SMRTONOSNU BAKTERIJU
-
Društvo3 dana agoGOCI KUPUJE SVE REDOM! Pavlović kupio i imovinu „Farmlanda“
-
Hronika3 dana agoBRAVO ZA POLICIJU! Pedofil uhapšen na djelu!
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Borci su bili i ostaju jedan od NAJVAŽNIJIH PRIORITETA Grada Banjaluka”
