Connect with us

Društvo

ZNATE LI KOLIKO JE POTREBNO RADITI U BiH da biste mogli kupiti jedan kilogram zlata?

Nekada su ljudi nosili zlatne zube, postali su prošlost. Viđamo ih u muzičkim spotovima. No, zlatni nakit nikada nije izašao iz mode.
Nekada slamarica, danas najviše nekretnine, jeste jedan od najčešćih oblika ulaganja na našim prostorima. Na turbulentnoj svjetskoj geopolitičkoj sceni, jedan od najsigurnih oblika ulaganja jeste u inevesticiono zlato. Zbog Bliskog istoka, cijena u svijetu probila je psihološku granicu.

Vođeni tim podadcima, istraživali smo, isplati li se ulagati u investiciono zlato ali i koliko godina, građani BIH bi morali da rade, pri tom, da žive od vazduha, a kako bi sebi priuštili kilogram zlata?

Tutankmonova zlatna maska, izrađena od čistog zlata, teška 24 kilograma. Grobnice farona, sve od zlata. Od Starog Egipta pa sve do danas, zlato je simbol bogatstva. Za vrijeme ratova i kriza, vrijednost zlata raste.

Danas, zbog sukoba na Bliskom istoku, cijena zlata probila je psihološku granicu od 120 maraka za gram na svjetskom tržištu. U narednom periodu, očekuje se trend rasta, koji ide ka rekordnih 2.000 američkih dolara za uncu. Kod nas u zlatarama, na prvo oko, najvidljivji je nakit. Ipak, najviše se kupuje investiciono zlato.

”Ono je u suštini i najčistije zlato. To su vam kao one polugice zlata. One imaju najveću čistoću za razliku od ovog 14karatnog, 18karatnog zlata. Potražnja za inversticionim zlatom u suštini je i zbog ulaganja novca ali i zbog poklona, jer to je nešto što ostaje, ” pojašnjava Vanja Plavšić radnica u zlatari.

Cijena 14 karatnog zlata na našem tržištu po gramu iznosi od stotinu do 150 maraka. Investiciono je, kažu, mnogo skuplje.

”Kod nas gram investicionog zlata košta od nekih 200 do 270 KM, striktno ovo koje imamo je 270 KM,” ističe Plavšićeva.

Nakit sa kamenčićima, pogotovo svadbeni, ima svoje stalne mušterije kao i ove zlatne pločice.

”Investiciona zlatna pločica od deset grama košta 2.700 KM, pet grama iznosi 1.350 KM, jedan gram je 270 KM a u ponudi je i pločica od 50 grama koja košta 13.500 KM,” navode iz ove banjalučke zlatare.

U Evropskoj uniji zlato je važan instrument sigurnosti imovine. Izjednačeno je sa valutom, odnosno novcem. Tamo je kupovina i prodaja investicionog zlata oslobođena PDV-a. U BIH to nije slučaj. Ko ima ušteđevine ali nedovoljno, primjera radi, za kupovinu nekretnine, onda može uložiti u investiciono zlato. Istražili smo, isplati li se?

”Kupovina monetarnog zlata je nešto što ljudi čine jer na taj način ostaju sigurni da neće izgubiti na vrijednosti. Imamo drugi problem kod te kupovine, a to je, kada je stanje na tržištu stabilno – cijene padaju. Dakle, ne ostaju na tom istom nivou.

Postoji rizik da ćete to možda izgubiti, ali ako ćete to čuvati kao neku zlatnu rezervu, tako da je nazovem, onda ima smisla novac uložiti,” smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Na prostoru susjedne Hrvatske postoje sajtovi koji se bave prodajom investicionog zlata. Istraživajući, naišli smo na podatke da kupcima u BIH ovo zlato, donose na noge a koje prema upustvima, pretohodno moraju pazariti u njihovim regionlanim poslovnicama.

Građanima je ovaj vid kupovine isplativiji ali otvara mogućnost i sive zone, kažu ekonomnisti. Prema trenutnim cijenama kilogram zlata na svjetskoj berzi iznosi više od 64.000 američkih dolara.

Izračunali smo, koliko godina bi morao da radi jedan stanovnik Bosne i Hercegovine s prosječnom platom da bi kupio kilogram zlata?

Prostom računicom to izgledalo ovako: ‘’90 prosječnih plata podjeljeno sa 12 mjeseci u godini, jedanko je 7,5 godina rada,” izračunao je Pavlović.

Da, dobro ste vidjeli. Ako primate prosječnu platu od 1.285 maraka mjesečno, za kilogram zlata koji košta više od 115.000 KM, potrebno Vam je 90 mjesečnih plata ili 7.5 godina rada, ali pri tom da živite od vazduha, piše UNA.

Naša ekipa danas nije imala dovoljno novca da pazari neku zlatnu pločicu ili polugu zlata, ipak, za kraj ovog snimanja, počastili smo se dukatima – ali čokolaDnim, jer kako kaže stara narodna: koliko para, toliko muzike.

Društvo

SINDIKAT PITA: “Ko ruši putnički saobraćaj ŽRS i u čiju korist?”

Samostalni sindikat saobraćajno-transportne djelatnosti Željeznica Republike Srpske (ŽRS) upozorava da se već duže vrijeme, smišljeno i planski, radi na drastičnom smanjenju, a zatim i potpunom gašenju putničkog saobraćaja u ovom javnom preduzeću.

Sindikat postavlja pitanje da li za takvo stanje odgovornost snosi Sektor za putnički saobraćaj ŽRS.

Iz sindikata podsjećaju da su prije dva-tri mjeseci ukazivali da se broj dnevnih putničkih vozova planira smanjiti sa sadašnjih 27 na svega 10 do 12, te da se iza formalnog obrazloženja o “racionalizaciji” kriju potezi koji ugrožavaju javni prevoz, radna mjesta i potrebe lokalnih zajednica, studenata i učenika. Navode da je danas jasno da su upozorenja bila opravdana, ali da je izostala reakcija korisnika koji svakodnevno zavise od željezničkog prevoza.

Primjer iz Novog Grada
Kako ističu, opštinsko rukovodstvo Novog Grada uputilo je dopis ŽRS sa zahtjevom da se zadrži dosadašnja praksa da voz iz Banjaluke ka Novom Gradu i Dobrljinu stoji u Novom Gradu do 13. 40, bez dodatnih troškova, sa istim vozom, osobljem i lokomotivom. Međutim, u novom redu vožnje voz se u ovoj stanici zadržava samo jedan minut, dok u Dobrljinu stoji čak pet sati prije redovnog polaska, što, kako upozoravaju, omogućava da liniju preuzmu drugi prevoznici.

Otkazivanje vozova bez obezbjeđene zamjene
Sindikat kao spornu praksu navodi i subotu, 22. novembar, kada su nakon nekoliko centimetara snijega otkazana dva voza na relaciji Banjaluka-Doboj, iako ŽRS imaju ugovor sa “Bosna prevozom” iz Doboja o angažovanju autobusa u vanrednim situacijama. Zamjenski autobusi nisu obezbijeđeni, uz obrazloženje da “nije bilo putnika”, što sindikat demantuje.

Nelogičnosti u novom redu vožnje
Zabrinutost dodatno izaziva činjenica da u novom redu vožnje ostaju linije za koje se tvrdi da imaju minimalan broj putnika, dok se ukidaju one sa najvećom frekvencijom, kao što su voz 6402 Doboj-Banjaluka i linija Novi Grad-Dobrljin, koju dnevno koristi veliki broj đaka i vlasnika mjesečnih karata.

Sindikat pita da li se putnički saobraćaj u ŽRS svjesno urušava u korist drugih prevoznika i ko za to snosi odgovornost.

Poziv institucijama
“Željeznica mora služiti građanima, a ne privatnim interesima”, poručuju iz Samostalnog sindikata ŽRS, pozivajući rukovodstvo preduzeća i nadležne institucije da preispitaju sporne odluke, pišu Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno, uz postepeno razvedravanje na jugu

Danas će u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme, dok se u Hercegovini tokom dana očekuje postepeno razvedravanje. U jutarnjim satima i prije podne, u centralnim, istočnim i sjevernim krajevima Bosne moguća je slaba kiša ili susnježica, a na planinama slab snijeg.

Vjetar će biti slab, uglavnom zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od –3 do 3 stepena, na jugu do 6, dok će dnevna temperatura iznositi od 0 do 6, a u južnim predjelima do 12 stepeni.

Pred nama je hladan, ali miran dan, uz povremena razvedravanja – naročito na jugu zemlje.

Nastavi čitati

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Aktuelno