Connect with us

Društvo

ŽRTVE NASILJA U SRPSKOJ nakon napuštanja Sigurne kuće prepuštene SAME SEBI

Ni u jednoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj ne postoji stambena jedinica koja bi služila žrtvi nasilja za stanovanje u periodu kada mora da se vrati na posao ili drugim redovnim dnevnim aktivnostima, nakon što napusti Sigurnu kuću u kojoj dobije privremeni smještaj.
Iz resornog Ministarstva porodice, omladine i sporta RS u odgovoru na naša pitanja su naveli da Sigurna kuća predstavlja posebnu mjeru podrške kojom se obezbjeđuje siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici, kao i da je ove godine za to obezbijeđeno 300.000 KM.

„Kada je riječ o stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja u porodici nakon napuštanja sigurne kuće, ministarstvo nema konkretne podatke o interesovanju žrtava za ovaj vid zbrinjavanja. Zakon o socijalnom stanovanju RS u nadležnosti je Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije, a za realizaciju zakona zadužene su jedinice lokalne samouprave“, preciziraju iz ovog ministarstva.

Ipak, oni navode da je Strategijom za suzbijanje nasilja u porodici RS 2020-2024. godina obuhvaćen poseban strateški cilj – Ekonomsko osnaživanje žrtava nasilja u porodici.

„Aktivnostima kao što su zapošljavanje i samozapošljavanje, stručno usavršavanje i osposobljavanje žrtava nasilja u porodici, podrška rješavanju stambenog pitanja, doprinosi se realizaciji ove mjere. U okviru Zakona o socijalnom stanovanju RS, žrtve nasilja u porodici su prepoznate kao kategorija koja ima pravo na socijalno stanovanje“, navode iz ministarstva.

Oni dalje kažu da se u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici putem konkursa vrši dodjela sredstava sigurnim kućama za privremeno zbrinjavanje, siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici.

„Pravo učešća na konkursu imaju pravna lica koja realizuju sigurne kuće, a koje su upisane u Registar sigurnih kuća koji vodi Ministarstvo porodice, omladine i sporta. Pravna lica koja su upisane u registar su Organizacija žena „Lara“ Bijeljina, Fondacija „Udružene žene“ Banjaluka i Udruženje građana „Budućnost“ Modriča“, kažu iz ministarstva.

Dalje se navodi da su smještajni kapaciteti u ove tri sigurne kuće 55 mjesta i to u Organizaciji žena „Lara“ 15, Fondaciji „Udružene žene“ 24 i Udruženju građana „Budućnost“ 16 mjesta.

„Ministarstvo porodice, omladine i sporta podržava rad nevladinih organizacija koje pružaju zaštitu, podršku i pomoć žrtvama nasilja u porodici, pruža podršku SOS telefonu i podstiče organizacije civilnog društva u njihovim nastojima da, ukoliko imaju kapaciteta za smještaj žrtava nasilja u porodici, podnesu zahtjev ministarstvu za upis u Registar sigurnih kuća“, kažu iz ministarstva, precizirajući da je u prethodnom periodu pravni subjekat iz Trebinja pokazao interesovanje za realizaciju Sigurne kuće na području ovog grada.

Iz grada Banjaluka kažu da grad pruža podršku žrtvama nasilja u vidu sufinansiranja smještaja u Sigurnu kuću koju vodi Fondacija “Udružene žene”.

„U skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti, smještaj u Sigurnu kuću sufinansira nadležno Ministarstvo sa 70 odsto, a lokalna zajednica sa 30 odsto, za šta se na godišnjem nivou iz budžeta grada izdvaja 35.000 KM“, kažu iz gradske uprave Banjaluka.

U Sigurnu kuću u Banjaluci, kažu dalje, prošle godine je bilo smješteno 47 žrtava nasilja i sve su nakon napuštanja Sigurne kuće otišle u sopstveni stambeni prostor, a od 47 njih ukupno, 43 su započele samostalan život.

„Grad Banjaluka do danas nije zaprimio nijedan zahtjev za stambeno rješavanje žrtava nasilja, a stambene jedinice se prema Pravilniku o socijalnom stanovanju dodjeljuju ili putem konkursa kao u slučaju dodjele stambenih jedinica u naseljima Ada i Kuljani, namijenjenih izbjeglim i raseljenim licima ili Odlukom Skupštine Grada kojom se stambena jedinica putem Centra za socijalni rad dodjeljuje porodici koja je u stanju socijalne potrebe“, objašnjavaju iz gradske uprave.

Identičan odgovor dobili smo iz još nekoliko lokalnih zajednica iz kojih poručuju da žene žrtve nasilja zaslužuju bolju zaštitu, ali ni u jednoj lokalnoj zajednici nemaju institucionalno riješeno pitanje smještaja potencijalne žrtve nasilja nakon što je radi povratka na posao i ostalih redovnih životnih aktivnosti prisiljena da napusti Sigurnu kuću.

Isto kao i u Banjaluci, ni ostale lokalne zajednice nisu zaprimile nijedan zahtjev žrtava nasilja za rješavanje stambenog pitanja, pri čemu bi najsrećniji odgovor bio da nijedan zahtjev nije pristigao zato što žrtve nasilja nisu imale potrebu za time.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS Tanja Vukomanović kaže da u ovoj zemlji ima puno nedostataka kada je u pitanju borba protiv nasilja nad ženama i nasilja uopšte.

„Problema ima u zakonskim okvirima, ali i u praksi. Kada pričamo o ovim problemima moramo uzeti u obzir nažalost da smo mi Balkan i da je to nekada neki pravac razmišljanja, a ne samo geografski pojam, da se ovdje i dalje smatra da je žena vlasništvo svog muža i da je nasilje u porodici privatna stvar“, kaže Vukomanovićeva.

Vidjećete u mnogim primjerima kada se desi bilo kakvo nasilje, nastavlja ona, da ljudi to osuđuju i prijavljuju, ali ako muž tuče svoju ženu smatra se da je to u redu i da je to njihova privatna stvar.

„Tu svijest moramo mijenjati, jer suština problema leži u tome. Zakonski okviri, odnosno sankcije i sudska praksa za ta djela je preblaga, jer se puno veće kazne dobijaju za neka manje teška krivična djela nego što se dobija za nasilje“, kaže ova narodna poslanica koja se ističe po aktivnom odnosu prema ovom pitanju.

Prema njenim riječima, veliki problem je u tome što su žene apsolutno nezaštićene od strane institucija i što u slučaju da moraju da pobjegnu od nasilnika jedino što im je na raspolaganju su nevladina udruženja i sigurne kuće.

„Nažalost, sigurnih kuća nema dovoljno kako bi zbrinule sve žene kojima su one potrebne, a ono što mene posebno svaki put naljuti jeste da je Vlada dužna da određenim iznosom finansira sigurne kuće, a da te uplate često kasne. To još jednom pokazuje koji je nivo nebrige o ženama žrtvama nasilja i moramo imati u vidu da su nam sigurne kuće jako važne, odnosno stambeno zbrinjavanje, koji god oblik bio, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da dosta žena živi u zajednici, da je nekoliko porodica u jednoj kući i da ona ne može da izbaci muža iz kuće. Tada je njeno stambeno zbrinjavanje neophodno“, kaže ona.

Način za rješavanje ovog ozbiljnog problema vidi u boljem definisanju pravilnika u svim lokalnim zajednicama, a onda i zakonskim rješenjem na nivou Republike Srpske o stambenom zbrinjavanju i samom ekonomskom osnaživanju žena.

„Ima žena koje su se izborile i koje su iz takvih problema izašle jače, ali ima i onih koje i dalje trpe nasilje, prvenstveno iz straha, ali i pitanja šta poslije. Nažalost mnoge žene ne znaju gdje će poslije i zato i dan danas trpe nasilje“, zaključuje Vukomanović.

Ona ističe da joj je drago što će u zakonodavstvu Republike Srpske biti spomenut pojam femicide kao najveći oblik nasilja prema ženama, što je uvršteno u nacrt Zakona o zaštiti protiv nasilja u porodici, dodajući da je time napravljen korak naprijed da se žene zaštite i da se borba protiv nasilja podigne na veći nivo.

„Nažalost i tu imamo problem jer se određena udruženja, pojedinci i same žene protiv uvođenja pojma femicide zato što smatraju da će muškarci biti diskriminisani, da se uvode neki novi rodovi i polovi što apsolutno nije tačno. Krivica je već definisana krivičnim zakonom, a ovo je još samo jedan stepen zaštite žena i mislim da bi nam pomoglo kada bi imali u zakonu taj termin“, kaže ona.

Dodaje da ima mnogo ideja i prijedloga i da će se baviti ovom temom i kao poslanik i kao žena koja smatra da možemo bolje i da su mnoga prava žena ugrožena.

„Smatram da stambeno zbrinjavanje i ekonomsko osnaživanje može biti na puno višem nivou“, zaključuje Vukomanović.

CAPITAL

Related Topics:

Društvo

SINDIKATI ZABRINUTI! Država kuka za radnicima, ali LAKŠE UVOZI STRANCE nego vraća naše!

Protokol, koji olakšava dovođenje stranih radnika u BiH, nedavno potpisan u Sarajevu, izazvao je oštre reakcije pojedinih sindikata.

Dok domaći radnici zbog malih plata i loših uslova rada bježe na Zapad,  radnici iz Turske i sa dalekog istoka sve češće se zapošjavaju u BiH.

Nameće se logično pitanje: kako to da poslodavcima, koji horski kukaju na svako povećanje minimalca, nije teško ga strancima isplate i plate i doprinose i uz to im obezbijede smještaj i hranu, a nerijetko i prevodioce?

I da li će u tom procesu koji ekonomisti zovu “globalizacija tržišta radne snage”, radnici iz BiH biti gubitnici? Ili će, u situaciji kada se broj domaćih mladih radnika rapidno smanjuje, a broj penzionera povećava, upravo gastarbajteri spasiti penzioni fond i obezbijediti penzije našim građanima?

Čega se boje sindikalci?

Protokol, koji je ponovo aktuelizovao ova pitanja, nije donio nikakvu epohalnu promjenu. Zbog dokumenta, koji su potpisli ministar inostranih poslova BiH Elemedin Konaković i zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima Almin Imamović, broj stranih radnika u BiH se neće povećati, ali će procedura za njihov dolazak biti olakšana.

Zahtjeve za odobrenje boravka u BiH i za izdavanje radnih dozvola strani radnici će moći predati u ambasadama i konzulatima, što će ubrzati proces i smanjiti glavobolje, i njima i njihovim poslodavcima.

–  Imali smo situaciju da strani radnici prvo dobijaju dozvole za dolazak i boravak u BiH, a onda pokreću proceduru za dobijanje radnih dozvola. Poslodavci, koji dovedu radnika, morali su čekati mjesec ili dva da bi taj radnik mogao početi da radi – objasnio je Konaković.

On je dodao da bi se “digitalizacijom procesa trebalo olakšati i slanje dokumentacije”.

Odmah su reagovali iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Tvrde da nezaposlenost u BiH raste, a da vlasti istovremeno vode “kontradiktornu politiku, koja zbunjuje i građane i radnike i dijasporu”.

– Vlasti pozivaju dijasporu da se vrati i pomogne u obnovi BiH, a istovremeno potpisuju sporazume koji omogućavaju masovni uvoz stranih radnika – poručili sui z ove sindikalne centrale.

Samo 0,7 odsto radnika stranaca

Međutim, to što će dokumente moći slati mejlom, a zahtjeve predavati u konzulatima, ne znači da će radnici iz inostanstva masovno pohrliti u BiH.

Jer, broj stranih radnika je ograničen kvotama, koji se određuju svake godine, na osnovu iskazanih potreba privrede i stanja na biroima za zapošljavanje.

Zvanični podaci kažu da je prošle godine, kada je kvota bila rekordnih 6.073 stranih radnika, a izdato je ukupno 5.798 radnih dozvola, udio stranaca u ukupnom broju zaposlenih u BiH iznosio samo 0,7 odsto.

Teško da će ih i ove godine biti više od jednog procenta, čak i ako se stopostotno iskoristi kvota, koja u 2025. dozvoljava zapošljavanje 7.229 stranaca.

Ko nam mijesi hljeb i gradi zgrade

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, stranci se najčešće angažuju u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i uslužnim djelatnostima. Najviše stranih radnika dolazi iz Turske, Indije, Nepala, Bangladeša i iz Srbije.

Praksa pokazuje da gastarbajteri najčešće rade poslove koje domaći radnici ne žele.

Tako je u Banjaluci, kako je ranije pisala Srpskainfo, na građevinama najviše zidara, tesara i armirača iz Turske, dok se radnici iz Nepala, Šri Lanke i sa Filipina najčešće zapošljavaju u pekarstvu.

I dok sindikalci gunđaju, poslodavci tvrde da je sadašnji broj gastarbajtera samo kap u moru. Za spas i napredak privrede, tvrde, potrebno ih je mnogo više.

U narednih 10 godina potreba za stranim radnicima u Repubici Srpskoj će porasti na skoro 40.000, a u čitavoj BiH na oko 100.000 radnika – kaže za Srpskainfo Zoran Škrebić, predsjendik Unije poslodavaca RS.

On upozorava i na demografske izazove. Ne samo da naši radnici odlaze u instranstvo, nego se u RS, prema dostupnim podacima, godišnje penzioniše oko 15.000 ljudi, dok je broj mladih koji stasavaju za tržište rada znatno manji i procjenjuje se na oko 9.000.

–  Zbog odnosa penzionera i radnika koji je sad trenutno 1:1,17, popunjavanjem tih radnih mjesta stranim radnicima dobićemo pozitivan efekat na budžetske fondove, a samim tim i budžet – smatra Škrebić.

“BiH je parking za radnike sa istoka”

Znači li to da će nam gastarbajteri sa Istoka zarađivati penziju?

Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da se ne bismo trebali previše pouzdati u ovakvu računicu.

– Stranci dolaze, to je neminovnost, ali oni i odlaze. Mi im često služimo samo kao parking na putu prema zapadu. Uostalom, svi žele da zarađuju više, to je legitimno, a njih, kao i naše radnike, čekaju duplo veće plate čim pređu Savu i kroče u EU – kaže Ružičić za Srpskainfo.

Dodaje da, ako  u poslednje 3 godine pratimo i analiziramo dolazak stranih radnika,  vidjećemo da se oni ovdje ne zadržavaju i da poslodavci u Republici Srpskeoj već treću godinu za redom ne traže povećanje kvote, koja im dozvoljava uvoz 2.000 stranih radnika.

Sve to, kako tvrdi, ukazuje da se niko u BiH ne može osloniti na strane radnike, koji u većini slučajeva rade za minimalac, da će oni spasiti penzione fondove.

-Morali bismo se ozbiljnije potruditi da, kroz socijalni dijalog, sindikata sa poslodavcima i vladom napravimo društveni dogovor, kako poboljšati povećati plate radnika i zaštititi prava iz radnog odnosa, da bismo zadržali naše radnike i pokušali vratiti one koji su odavde otišli na zapad – zaključuje Danko Ružičić.

Podaci Ministarstva cvilnih poslova BiH pokazuju da u Federaciju BiH dolazi znatno više stranih radnika, nego u Republiku Srpsku. Tako je za ovu godinu u F BiH odobreno zapošljavanje 4.490, a u RS 2.000 stranih radnika. Preostlih 739 stranaca će se zaposliti u Brčko Distriktu. Zanimljivo je da raste broj žena strankinja koje se zapošljavaju u BiH: lani ih je bilo 804, što je 14 odsto od ukupnog broja gastarbajtera, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno vrijeme sa sunčanim periodima, temperatura do 28 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa sunčanim periodima, uz dnevnu temperaturu vazduha do 28 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti svježe i uglavnom sunčano, na krajnjem zapadu i u Hercegovini preovladavaće oblačnije vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće ugodno toplo, uz sunčane periode i promjenljivu oblačnost, dok se u Hercegovini očekuje veći razvoj oblačnosti, iz koje će se lokalno javiti prolazna kiša ili pljusak.

Duvaće slab vjetar istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od devet do 14, na jugu do 17, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 23 do 28, u višim krajevima od 18 stepeni Celzijusovih.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Han Pijesak 16, Sokolac 17, Šipovo, Srebrenica i Čemerno i Jajce 18, Drvar, Bihać i Sanski Most 19, Bugojno i Prijedor 20, Višegrad, Prijedor, Rudo i Livno 21, Srbac, Zvornik, Sarajevo i Zenica 22, Doboj i Tuzla 23, Banjaluka, Novi Grad i Foča 24, Bileća 25, Bijeljina 26, Trebinje 27, te Mostar 28 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

OD EU NEMA NIŠTA! Dvije i po godine kasnije, BiH je nefunkcionalnija nego ikad!

Nakon što je formiran aktuelni saziv Savjeta ministara BiH, činilo se da je BiH upalila sve motore za što brže približavanje EU, dok danas imamo sve – samo ne napredak.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u januaru 2023. godine, izglasan je novi Savjet ministara, sa Borjanom Krišto na čelu, a mjeseci koji su uslijedili ulivali su veliki optimizam. Danas, dvije i po godine kasnije, imamo potpuno drugačiju političku klimu, koja je naš evropski put prekrila maglom.

“Kada je tek formirano Vijeće ministara, imali smo tu retoriku da, ako se već ne slažu oko ostalih stvari, po pitanju evropskog puta su manje-više sve političke stranke na istim političkim pozicijama i da BiH treba krenuti ka evropskim integracijama”, ocjenjuje Danijal Hadžović, novinar iz Sarajeva.

U jednom trenutku se, dodaje, zaista činilo da bi Savjet ministara BiH, nakon više godina zastoja i blokada, mogao konačno otvoriti ovaj proces i početi usvajati evropske zakone, te sprovoditi reforme. Međutim…

“Onda se po dobro poznatoj matrici u BiH desio sukob između političkih aktera u vezi sa nekim drugim pitanjima, što je sada kulminiralo presudom Miloradu Dodiku i odlukom Centralne izborne komisije (CIK). Zatim je zbog tih drugih pitanja fokus potpuno preusmjeren sa evropskih integracija, a počeli su se prepucavati o državnom uređenju, nadležnostima i tako dalje. A država tapka u mjestu”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

I novinar iz Banjaluke Dejan Šajinović podsjeća da je na početku mandata vladao optimizam da će ovaj saziv biti drugačiji od prethodnih i da će sprovesti sve reforme na evropskom putu.

“Vidjeli smo više evropskih zvaničnika koji su dolazili u Sarajevo i hvalili vlasti za ono što su obećali da će sprovesti. Međutim, na kraju se pokazalo da se ništa značajno nije desilo. BiH iz ovog mandata izlazi nefunkcionalnija nego što je u njega ušla, a čak se ne zna ni ko je dio većine, a ko je u opoziciji”, ističe Šajinović.

Prema njegovim riječima, BiH je imala veliku šansu jer su se međunarodne okolnosti posložile na način da je u Briselu postojala iskrena želja da se pomogne evropskim integracijama zapadnog Balkana i BiH.

“Nažalost, mi tu šansu nismo iskoristili, i teško je da će se ovakva prilika ponovo otvoriti”, smatra Šajinović.

Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, podsjeća da je BiH u decembru 2022. dobila status kandidata.

“To je bilo priznanje staroj vlasti i novoj vjetar u leđa. I to je funkcionisalo ispočetka, do februara prošle godine, kada iz nekih razloga nisu postignuti dogovori ni o Sudu ni o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. U međuvremenu se politička klima promijenila, a odnosi među političkim partnerima se zakomplikovali, te time i naš evropski put. Koliko mogu vidjeti, ne očekuje niko ništa do novih izbora. Još mnogo je posla ostalo do ispunjavanja 14 prioriteta. Nažalost, to je naša realnost, korak naprijed, dva nazad”, ocijenio je Denis Hadžović za “Nezavisne novine”.

Pored političke klime u BiH, promijenila se, treba naglasiti, i klima među stanovništvom. Interesovanje građana za ulazak BiH u EU je nikad manje.

U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

Najnovije istraživanje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine, na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

“U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto, te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije, pišu Nezavisne novine.

 

Nastavi čitati

Aktuelno