Nakon alarmantnih nalaza iz decembra prošle godine u Varešu je započelo testiranje stanovnika iz tri mesnih zajednica na prisutnost olova u krvi.

Više od 50 dosad testiranih osoba u organizmu ima teški, toksični metal, koji kod dece može uzrokovati i razvojne poteškoće.

“Ljudi su se uplašili, referentne vrednosti kod mnogih doista su visoke. Imamo i dece koja imaju olovo u krvi. Zabeleženi su slučajevi petoro male dece do šest godina s tragovima olova u krvi“, rekla ej Katarina Jukica iz Mjesne zajednice Pržići.

Potpredsednik mesne zajednice Dašansko Zaim Ahmedović misli da je testiranje došlo kasno, jer se olovo, kako kaže, pojavilo i u vođu, povrću i kod ljudi.

Olovo se pojavilo u voću, povrću i u ljudima…“, kaže Ahmedović.

“Namirnice koje sami sejemo i uzgajamo na ovom području testirali smo o vlastitom trošku. Reč je o krompiru, mrkvi, crvenom luku, spanaću i jabukama. Sve su pokazale prisutnost olova. Vrednosti su u okviru dopuštenih normi, ali je simptomatično da ga ima“, dodao je Mario Mirčić, predsednik Mesne zajednice Pržići, prenosi sarajevska N1.

Prema usvojenom akcionom planu, osim ljudi testiraće se voda i tlo, a predviđeno je i niz drugih provera.

Mesne zajednice Daštansko i Pržići – izrasla su uz rudnike. Decenijama se ovde živelo od zemlje i pod zemljom. Nemar poslednjih godina ugrozio je i okolinu i sve stanovnike.

“Srpvedena je i analiza kvalitete vazduha postavljanjem kolektora za praćenje suspendovanih čestica tokom određenog vremenskog perioda, kao i analiza kućne prašine“, istakla je Velida Đapo, sanitarna inspektorka Opštine Vareš.

Sumnja se i na prašinu povezanu s kamionskim prevozom rude i jalovine, što mnogi smatraju najverovatnijim izvorom zagađenja.

Jedan od najvažnijih industrijskih pogona u Bosni i Hercegovini, Koksara Lukavac, traži novog poslovnog partnera, odnosno zakupca, kako bi se nastavila proizvodnja i spriječila potpuna obustava rada

Kompanija je raspisala javni poziv za izdavanje u zakup cjelokupne imovine, uključujući i AMK fabriku u krugu postrojenja u Lukavcu. Ovaj potez dolazi nakon što je od saradnje odustao dosadašnji partner – Pavgord.

Koksara trenutno zapošljava skoro 600 radnika, a samo troškovi bruto plata iznose 1,6 miliona KM mjesečno, što predstavlja jedan od ključnih izazova za budućeg zakupca.

Pavgord se povukao, rok ističe u februaru

Podsjetimo, grupacija Pavgord, koja je prethodno kupila Željezaru Zenica, u novembru je preuzela zakup Koksare Lukavac, koja se nalazi u stečajnom postupku, te započela upravljanje proizvodnim procesom.

Međutim, već mjesec kasnije, putem svoje kompanije H&P, obavijestili su stečajnog upravnika da planiraju okončati aranžman zbog loših finansijskih rezultata i naložili gašenje koksne baterije. Prvobitni rok bio je 22. decembar, ali je kasnije produžen do 22. februara 2026. godine, do kada lukavački industrijski gigant mora pronaći novog partnera.

Objavljen javni poziv za zakup imovine

Na osnovu rješenja Opštinskog suda u Tuzli i odluke Privremenog odbora povjerilaca, 12. januara 2026. godine raspisan je javni poziv za preuzimanje pod zakup imovine stečajnog dužnika.

Poziv se odnosi na zakup cjelokupne imovine u krugu fabrike, nastavak rada Koksare i AMK fabrike, nabavku sirovina i prodaju gotovih proizvoda, preuzimanje troškova održavanja, režijskih troškova i kompletnog poslovnog rizika.

Privremeni odbor povjerilaca će, u slučaju pristiglih ponuda, razmatrati sve detalje budućeg ugovora o zakupu.

Pored javnog poziva, direktni pozivi biće upućeni i ranijim partnerima i dobavljačima, među kojima su Erdal Trading Ltd (Malta), Xcoal Energy & Resources Germany GmbH i Moorgate Industries UK Limited (Velika Britanija).

Rok za dostavljanje ponuda: 22. januar 2026. godine do 12:00 sati.

Koliko košta zakup Koksare Lukavac?

Zakupnina obuhvata više ključnih troškova, među kojima su kompletni troškovi održavanja postrojenja i proizvodnje, troškovi električne energije, vode i komunalnih usluga, naknade prema Fondu za zaštitu okoliša i Agenciji za vodno područje rijeke Save, naknade prema FERK-u, bruto plate zaposlenih – 1,6 miliona KM mjesečno (+ PDV).

Svi navedeni troškovi padaju na teret zakupoprimca, koji ima direktan uticaj na njihovo eventualno smanjenje kroz optimizaciju poslovanja.

Zašto je Pavgord odustao?

Iz kompanije H&P ranije su pojasnili da je odluka o povlačenju donesena nakon detaljne analize poslovnih i finansijskih okolnosti.

Kao ključne razloge naveli su rast operativnih troškova, uključujući povećanje cijene električne energije, najavljena poskupljenja transporta, dodatne finansijske i regulatorne namete, uvođenje CBAM mehanizma (Carbon Border Adjustment Mechanism) od 1. januara 2026. godine, koji će direktno uticati na izvoz određenih proizvoda u EU.

Prema njihovom upozorenju, CBAM ograničenja mogla bi dovesti do preusmjeravanja viškova proizvoda na domaće tržište, što bi izazvalo poremećaje, nelojalnu konkurenciju i dalji pad cijena, dodatno ugrožavajući održivost poslovanja. biznisinfo.ba

Uz povećane račune za struju kao posljedica rasta cijena mrežarine, u nekoliko gradova Republike Srpske građanima stižu i nove praznične “čestitke” – poskupljenja za komunalne usluge.

Istovremeno, nema naznaka da će iko da se pozabavi ovim problemima, dok potrošačima ne preostaje ništa nego da odriješe kesu.

“Ma, ko će mrdnuti prstom? Svi govore to je dvije marke po računu, ali to se nagomila. Sve je poskupjelo do granice nepodnošljivosti”, kaže za “Nezavisne novine” mještanka banjalučkog naselja Dragočaj.

Po principu “na mostu dobiješ, na ćupriji izgubiš”, baš kao što su ekonomisti i upozoravali, povećanje minimalca na kraju se obilo o glavu svim građanima.

Računi

Talas poskupljenja počeo je još krajem 2025, kada je saopšteno da će od 1. februara 2026. računi za struju biti veći, 10 odsto za domaćinstva, a šest za privredu, što je posljedica povećanja cijene mrežarine.

Nekoliko dana kasnije, Skupština opštine Istočno Novo Sarajevo usvojila je odluke o povećanju cijena vode, grijanja i odvoza otpada, a kao razlozi su navedeni rast troškova i potreba očuvanja funkcionalnosti sistema.

Ljubiša Lalović, direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Istočno Sarajevo, rekao je da će za prosječno tročlano domaćinstvo sa potrošnjom od oko 11 metara kubnih vode mjesečni račun biti povećan sa oko 20 KM na približno 27 KM. Istakao je da su glavni razlozi za povećanje cijene rast minimalne cijene rada, poskupljenje električne energije, kao i drugih ulazni troškovi.

Bojan Jolić, direktor Komunalnog preduzeća “Rad” Istočno Novo Sarajevo, izjavio je da je povećanje cijene odvoza smeća uslovljeno rastom cijene rada, troškova deponovanja i potrebom unapređenja usluge.

Troškovi

I usluge prijedorskog “Vodovoda” u ovoj godini će poskupjeti zbog, kako je pojašnjeno, rasta troškova poslovanja.

Direktor ovog gradskog preduzeća Dragoslav Kabić naveo je da će za sve kategorije potrošača fiksno poskupljenje biti dvije KM mjesečno po računu, a da će cijena usluge kanalizacije za domaćinstva i budžetske korisnike porasti sa 0,28, odnosno sa 0,51, na 0,55 KM, koliko već iznosi u industrijskom i zanatskom sektoru, kao trećoj grupi korisnika.

Odbornici u Skupštini grada Banjaluka usvojili su, podsjetimo, povećanje cijene vode.

Pritom, iz banjalučke “Čistoće” dolazi najava o mogućoj redukciji odvoza komunalnog otpada uz zahtjev za poskupljenje odvoza smeća za dvije do tri marke.

Voda je, kako su za “Nezavisne novine” potvrdili Teslićani, poskupjela i u ovom gradu.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da nema najava da će poskupljenja stići i u njihov grad, ali ne isključuje da će se to desiti.

Problemi

“Potrošači su u pravu kada kažu da se to nakupi kada poskupi više računa za poneku marku. I ne samo to – ne poboljšavaju se usluge. Ne može se povećanje tražiti samo na osnovu toga da je poskupjelo nešto drugo. Kvalitet usluga nije na onom nivou na kojem mi to plaćamo”, rekla je Šešlija.

Ona ocjenjuje da je povećanje minimalca u Republici Srpskoj dovelo do višestrukih problema.

“Ova vrsta povećanja plate izuzetno negativno utiče na standard potrošača. Povećanje cijene radne snage dovodi nas do pozicije da ljudi budu otpušteni, a da proizvodi budu skuplji”, ocijenila je Šešlija za “Nezavisne novine”.

Osim cijena komunalnih usluga, u Republici Srpskoj je poskupjela i participacija u zdravstvenim ustanovama.

Od početka ove godine, naime, došlo je do povećanja cijena participacije na nivou sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, te za usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja.