Više od godinu dana nakon što je Udruženje mljekara Republike Srpske zatražilo jasnije označavanje proizvoda koji sadrže palmino i druga biljna ulja umjesto mliječne masti, njihov prijedlog je konačno dobio institucionalnu potvrdu.

U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljen je Pravilnik o dodatnim zahtjevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti, kojim se uvode stroža pravila deklarisanja i prodaje proizvoda koji oponašaju mliječne proizvode.

Pravilnik propisuje da svi proizvodi kod kojih je mliječna mast djelimično ili potpuno zamijenjena biljnim mastima moraju biti jasno označeni posebnom grafičkom oznakom sa upozorenjem: “NIJE 100% MLIJEČNI PROIZVOD – SADRŽI PALMINO ULJE ILI DRUGO BILJNO ULJE”.

Oznaka će morati da bude postavljena na vidljivom mjestu na ambalaži, ali i uz cijenu ili izloženi proizvod u prodavnici, dok će kod neupakovanih proizvoda biti istaknuta neposredno pored artikla.

Jedna od najvažnijih novina jeste zabrana korišćenja naziva i marketinških izraza koji bi mogli dovesti potrošače u zabludu. Tako proizvodi koji ne spadaju u kategoriju mliječnih više neće smjeti koristiti nazive ili formulacije poput “sir”, “biljni sir”, “analog sira”, “tip sira”, “stil”, “inspirisano” ili “a la”, niti će biti dozvoljeno korišćenje fotografija i vizuelnih prikaza koji asociraju na prave mliječne proizvode.

Pravilnik obuhvata širok spektar proizvoda. Pored fermentisanih mliječnih proizvoda, pavlake, maslaca, sireva, mliječnih namaza, deserata i napitaka, nova pravila odnose se i na pekarske proizvode sa mliječnim nadjevima, poput sirnica, pita, štrudli, lisnatih peciva, mekika i đevreka, kao i na pice koje sadrže zamjene za mliječne proizvode.

Posebna obaveza za trgovce biće i odvojeno izlaganje ovih proizvoda. Oni će morati da budu fizički odvojeni od pravih mliječnih proizvoda u rashladnim vitrinama i na policama, kako bi potrošači jasno mogli razlikovati proizvode sa biljnom mastima od onih proizvedenih isključivo od mlijeka.

Za sprovođenje pravilnika biće zadužene nadležne inspekcije, dok će proizvodi koji su već stavljeni na tržište prije njegovog stupanja na snagu moći da ostanu u prometu do isteka postojećih zaliha.

U Udruženju mljekara Republike Srpske još ranije su upozoravali da veliki broj potrošača nesvjesno kupuje proizvode koji sadrže palmino ulje, vjerujući da je riječ o klasičnim mliječnim proizvodima. Upravo zbog toga su još prije više od godinu dana pokrenuli inicijativu za donošenje ovakvog pravilnika, koja je sada i zvanično usvojena.

Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci ove godine iznosi 21 milijardu maraka.

U poređenju s istim periodom prošle godine više smo izvozili, ali to nije bilo dovoljno da popravi ukupnu statistiku, jer smo znatno više uvozili, što je na kraju rezultiralo negativnim saldom u razmjeni sa inostranstvom u iznosu od čak šest milijardi maraka. Na ovaj način višegodišnji negativni trend se, naročito kada je riječ o uvozu, nastavlja.

I pored svih problema sa kojima se suočava domaća privreda, izvoz bilježi blagi rast u ovoj godini. S druge strane, mnogo više i uvozimo. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz Bosne i Hercegovine iznosio je skoro 7 milijardi i 400 miliona, a uvoz 13 milijardi i 400 miliona maraka. Ostvaren je deficit od 6 milijardi KM”, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Osim rasta cijena energenata, na povećan uvoz u prvom redu utiče pad industrijske proizvodnje koji bilježimo već nekoliko kvartala za redom. Problem je i struktura naših izvozno orijentisanih kompanija koje su uglavnom nekonkurentne, naročito proizvođačima sa dalekog istoka.

“Moramo mijenjati odnos prema industrijama koje želimo da razvijamo. Moramo se više fokusirati na usluge, na turizam, a osnovni preduslov da to uradimo jeste prvo da napravimo infrastrukturu”, izjavio je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.

Uglavnom poslujemo sa zemljama Evropske unije koja je za nas najznačajnije tržište, s obzirom da se na EU odnosi gotovo tri četvrtine naše ukupne robne razmjene.

“Posmatrano po državama, najviše izvozimo, ali i uvozimo iz Hrvatske i Srbije. Sa ove dvije susjedne zemlje imamo i najveći minus u razmjeni roba. U prvih pet mjeseci on je bio 2,2 milijarde KM”, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Imamo uvoznički lobi koji radi na tome da zatrpa domaće tržište robama iz te dvije zemlje. Kupus kada dospije u Makedoniji naš još nije, ali kad dođe naš, onda je makedonski na kraju pa je džabe. Ne samo kupus nego bilo koji poljoprivredni proizvod. Mi moramo zatvoriti granice za uvoz one robe koju sami proizvodimo, kada dođe berba za tu robu. To je normalno. To svaka zemlja radi”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Od 2020. do kraja prošle godine Bosna i Hercegovina je u razmjeni sa inostranstvom ostvarila minus od čak 70 milijardi KM.

“U zadnjih šest godine najmanji spoljnotrgovinski deficit bio je 2020. i iznosio je 6,37 miliijardi. Prošle godine bio je preko 14 milijardi KM”, navode iz Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Podaci o spoljnotrgovinskom deficitu iz godine u godinu su sve nepovoljniji i krajnje je vrijeme, smatraju ekonomisti, da se ovaj negativni trend, ako ne zaustavi, onda bar ublaži.

“Kada bismo uspjeli da spasimo, ali ne samo spasimo u smislu nekog vegetiranja, već da dalje razvijemo industriju čelika, prateće industrije, mi bi smo mogli, uslovno rečeno, s lakoćom i za milijardu da poboljšamo godišnje naš odnos spoljnotrgovinske razmjene. Sa samo malim iznosom toga dijela za ulaganje u domaću proizvodnju bismo mogli opet srezati značajno taj debalans. Ne možemo ga mi svesti na nulu”, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.

Iz godine u godinu imamo sve veći deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. To je novac koji nepovratno odlazi iz Bosne i Hercegovine. Trenutno nas u životu održava jedino naša dijaspora, odnosno novac koji šalje u domovinu. Možda je rješenje da nas još ode vani i da na taj način doznake iz inostranstva budu još veće.

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.

On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama, piše BHRT.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

-U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo- rekao je Marinković.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

-Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja-rekao je Marinković