Connect with us

Politika

ŠTA ĆE SE DESITI SA ZAPOSLENIMA U INSTITUCIJAMA BiH? Slijede li masovni otkazi

U Bosni i Hercegovini, javni sektor je oduvijek bio mjesto za “udomljavanje” stranačkih i rodbinskih kadrova, ostavljajući malo prostora za stvarnu stručnost ili efikasnost.

Sada, kada više od polovine radne snage hoda javnim institucijama, postaje očigledno da je održavanje ovog gigantskog aparata izvan mogućnosti privatnog sektora. Rezultat? Kašnjenja u isplati plata, koje su, paradoksalno, pale ispod granice minimalnog dostojanstva.

Pa, iako je saga sa viškom radnika javna tajna i vodeći ljudi tih sektora je neće priznati, u nekima je više puta ukazivano na ovu situaciju.

Jedan od primjera su “Šume Republike Srpske”, gdje se procjenjuje da je višak nekoliko stotina radnika.

Potvrdio je ovo i Vlado Pavlović, predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Republike Srpske: “Imamo fantomske radnike, pojave se ponekada na poslu. Prozvali smo upravu i Nadzorni odbor prije tri godine, bezuspješno, a pošto nam prijete u nekom momentu otpuštanjem radnika, mi ćemo samo reći – daćemo prvo ime, a vi navedite ostalih 500”, poručio je Pavlović.

I načelnik opštine Bileća Veselin Vujović muku muči sa viškom radnika. Kako je za Buku izjavio, Opština je prije tri godine za plate izdvajala preko 60 posto sredstava iz budžeta, što je nenormalno. “Neko je naprimao toliko radnika, a svi mi znamo da je to bila stranačka vojska koja je glasala za određenu političku partiju, svi zanamo koju. Uspjeli su smanjiti broj administracije za preko 90 radnika, sveli sa 287 zaposlenih, koliko ih je bilo početkom 2021. godine, na sadašnjih 192 radnika, dakle 95 radnika je manje, a sa ovom praksom ćemo i dalje nastaviti“, ističe za BUKU Vujnović.

U svakom slučaju, sindikati u BiH shvataju da ih čekaju bolne promjene, te nastoje da pronađu rješenja.

Tako je Sindikat uprave Republike Srpske organizovao konferenciju pod nazivom „Izazovi i perspektive reforme javne uprave na evropskom putu Bosne i Hercegovine“, koja je okupila važne aktere iz regiona i BiH- između ostalih, i četvoricu nacionalnih koordinatora, na čelu sa Darkom Kasapom, državnim koordinatorom za reformu javne uprave. Nažalost, ovom značajnom događaju nije prisustvovao niko od političara iz entitetskih vlada i iz Savjeta ministara BiH, zbog kojih ovaj važan proces kaska već godinama.

Kako je rekao Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave, ovo jeste jako škakljivo pitanje, ali sindikati se žele aktivno uključiti, žele znati sa čim će se suočavati, te su samim tim pokazali proaktivnost, za razliku od političara, koji nisu skupili hrabrosti i snage da se pojave na ovom događaju.

“Ne smijemo dozvoliti da u jednom ovako složenom političkom sistemu radnici u javnoj upravi ispaštaju, da nam kažu da smo teret ili da nas ima previše. Na konferenciji smo nizom značajnih pitanja za reformu nastojali ponuditi konstruktivna rješenja, ali do istih treba doći u sinergiji svih relevatnih faktora, a ne isključivo iz perspektive sindikata. Nažalost, niko od političara nije došao”, kaže Marić, navodeći da u javnoj upravi RS nema viška radnika.

main image
I državni koordinator za reformu javne uprave (RJU) Darko Kasap za BUKU ističe da viška radnika na svim nivoima vlasti u BiH nema, ali da je potrebno preusmjeriti neke zaposlenike na adekvatnije i stručnije pozicije zbog predstojećih reformi. Zajedno s Agencijom za državnu službu, potrebno je, dodaje, razviti odgovarajući model za ovo preusmjeravanje.

Iako je reforma javne uprave započela 2006. godine, proces je, priznaje, usporen, zbog sporosti donošenja ključnih odluka i akata.

“Potpisivanjem Zajedničke platforme o implementaciji reforme prošle godine i održavanjem prve sjednice u februaru, Koordinacioni odbor postao je funkcionalan. Odbor sada usklađuje aktivnosti upravnih organa, vrši političku koordinaciju i nadzor nad provođenjem reformi”, pojašnjava Kasap, napominjući da je podrška članova odbora ključna za shvatanje važnosti reformi i njihovo stavljanje na dnevni red sjednica Vijeća ministara BiH i vlada.

Na februarskoj sjednici, Koordinacioni odbor je preporučio uvrštavanje reformskih aktivnosti u programe rada institucija i Vijeća ministara BiH.

Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u FBiH ističe za BUKU da je strateški cilj sindikata postizanje jedinstva sindikata Federacije, Republike Srpske i institucija BiH. Ovo jedinstvo je ključno zbog predstojeće teške reforme javne uprave.

“Sindikati su upravo na Konferenciji održanoj u Banjaluci pokazali snagu i kapacitet da zaštite prava radnika, poboljšaju status uposlenika kroz kolektivne ugovore i izmjene zakona o državnoj službi i platama. Ovo jedinstvo će pokazati svim nivoima vlasti u BiH našu odlučnost i stručnost u zaštiti prava radnika, osiguravajući im kvalitetne edukacije i pristup poslu bez problema tokom reforme javne uprave koja nas čeka”, naglašava Kurtović.

Ipak, poslodavci u privatnom sektoru se ne slažu sa konstatacijama da u javnom sektoru ne postoji višak radnika.

Smatraju da je javni sektor krcat viškom radnika, te da bi njegovo restrukturiranje moglo donijeti potrebni kadar na domaćem tržištu. Tako je Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u više navrata izjavio da samo dva javna preduzeća u Republici Srpskoj, već spomenute Šume Srpske i Elekroprivreda RS, bacaju milione maraka na radnike koji nisu potrebni.

“Vi danas u javnim preduzećima imate ogroman broj radnika koji su višak, koji su nepotrebni, koji tamo otežavaju poslovanje. Država treba zabraniti zapošljavanje u javnom sektoru, definisati potreban broj radnika. Samo u dva najveća javna preduzeća imamo 5 hiljada radnika viška, što je na godišnjem nivou blizu 100 miliona maraka troškova samo za plate. Restrukturiranjem javnog sektora i javnih preduzeća mi bismo stvorili jednu dobru bazu koja bi se mogla zaposliti u realnom sektoru“, jasan je Račić.

I Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, za BUKU naglašava hitnost reforme javne uprave, posebno u kontekstu viška radnika u javnom sektoru. Aćić ističe važnost digitalizacije i uvođenja transparentnih principa u rad uprave, kako bi se poboljšala kvaliteta usluga i smanjili troškovi. Cilj je povećati integritet države i smanjiti fiskalna opterećenja, neformalnu ekonomiju i korupciju.

“Efikasnije mjerenje rada državnih službenika dovest će do boljih usluga i omogućiti boljim radnicima veće plate”, kaže Aćić. Kako bi se riješio problem nedostatka radne snage, Unija poslodavaca predlaže angažovanje radnika iz javnog sektora u privredi, kroz stimulativne programe podrške. “Ovo bi ublažilo negativne efekte smanjenja ponude radne snage i iskoristilo potencijal domaće radne snage,” zaključuje Aćić.

Da viška radnika ima svojevremeno je tvrdio i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Prisjetimo se samo potrage za ‘neradnicima’ u javnom sektoru, koju je pompezno najavio upravo Dodik u juanuaru prošle godine.

Ovo čak i nije bilo rješavanje ogromnog viška zaposlenih u javnim institucijama, već samo onih koji su u radnom odnosu, a ne dolaze na posao.

Mjesec dana kasnije, premijer Radovan Višković saopštio je da je bez posla ostalo prvih dvadeset radnika.

Spomenuta su i imena institucija gdje su bili zaposleni- Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Pošte Srpske, RiTE Ugljevik, RiTE Gacko, Elektro Bijeljine, HE na Drini i Elektrokrajina Banjaluka.

Nakon toga, uslijedio je samo jedan otkaz zbog nedolaska na posao, i to u Ministarstvu za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

Obećani spiskovi nikada nisu objavljeni. I to je u suštini bilo sve.

Narodna poslanica Zaga Grahovac nije iznenađena ni činjenicom da nema otkaza, ali ni konstantnim ‘uhljebljavanjem’ u javni sektor.

“Najave otkaza u javnom sektoru klasična su urbana legenda, jer sve što do sada znamo o tome je da su se otkazi navodno dogodili stvarnim osobama koje su bile zaposlene u određenim javnim preduzećima, između ostalih i jednoj osobi koja je radila u Ministarstvu za visoko tehnološki razvoj. Premijer Višković najprije je obećao da će izaći sa spiskovima “neradnika”, kasnije da to nije moguće zbog zaštite ličnih podataka i na tome se sve završilo. Javnost nije dalje obavještavana o ovom procesu, a najvjerovatnije da do najavljenih otkaza nije ni došlo, jer su takozvani “neradnici” mahom njihove stranačke pristalice i, ako bi se svi oni stvarno otpustili, režim bi naredne izbore izgubio, a to im nije u interesu”, ističe Grahovac, navodeći kako smo i od generalnog direktora ERS-a Luke Petrovića čuli da ima osoba koje rade u Njemačkoj ili Novom Zelandu, a primaju platu iz RITE Gacko, što, ističe, pokazuje da oni dobro znaju ko su ” neradnici” i obračun sa ovim pojavama bi bio jednostavan ako bi za to bilo volje. Pravo je čudo, zaključuje, kako uopšte uspijevamo da isfinansiramo sva ta nepostojeća radna mjesta, zbog kojih ljudi koji stvarno rade imaju veoma niske plate.
U svakom slučaju, brojke su nemilosrdne: više od polovine zaposlenih, preko 400.000 ljudi, našlo je utočište u javnom sektoru, dok privatni sektor vapi za radnicima.

I tako je već godinama.

Jedino rješenje je reforma javne uprave, ali ona stoji poput pijanca na rubu trotoara – zna da mora promijeniti svoj put, ali svaki korak naprijed mu se čini kao korak unatrag.

A svaki izgubljeni korak znači sve manje vremena za bezbolnu tranziciju.
Buka

Related Topics:

Politika

Dodik poručio “Evropa je ISPALA iz igre, pa se njeni LIDERI iživljavaju nad nama”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se, nakon sastanka predsjednika Rusije Vladmira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa, dešavaju velike svjetske, globalne promjene u kojima nema Evrope, jer ona nema lidere koji bi mogli da sjede za istim stolom sa svjetskim liderima.

– Zato se sile nad nama ovdje, pokazuju neke glupe političke mišiće na Republici Srpskoj i Srbiji – rekao je Dodik u Jutarnjem programu RTRS-a.

Dodik je rekao da je svijet dugo čekao susret dvojice lidera svijeta, naglašavajući da sastanak nije usmjeren samo na postizanje mira u Ukrajini, nego i uspostavljanje novog geopolitičkog okvira.

On je istakao da je ovo krah EU i njene politike i događaj koji je predoredio nove procese koje moramo da razumijemo i u kojima moramo da učestvujemo.

On je rekao da su Evropa i prethodna administracija SAD podržavali rat, vjerujući da će baciti Rusiju na koljena.

– Rat je odnio ogroman broj ljudskih života, prouzrokovao probleme, ne samo Rusiji i Ukrajini. Željeli su da Rusiju bace na koljena putem sankcija i iscrpljivanja, međutim, ništa se nije desilo. Evropa je ušla u probleme, izgubila geostrateški položaj i ona je sad samo konzument rješenja na relaciji velikih sila, a ne učesnik u rješevanju problema – naglasio je Dodik.

Dodik je naveo da još uvijek nije poražena zapadna struktura koja vodi hibridni rat protiv Republike Srpske i srpskog naroda, ali da se promjene dešavaju.

Naglapava da su SAD ušle u novu fazu odnosa sa Rusijom, o čemu svjedoči ocjena, koju je predsjednik Donald Tramp dao sastanku sa ruskim liderom Vladimirom Putinom na Aljasci.

– Svijet je dugo čekao ovaj dijalog dva od tri najvažnija lidera svijeta. Neki govore da je to istorijski sastanak, koji je dao mnogo. Samo naivni ne mogu da shvate da se dešavaju globalne promjene, u kojima nema Evrope, ali ona nema ni lidere, zato tamo nije mogao ni da sjedi neko ko nema političke snage – istakao je Dodik.

Dodik je izrazio očekivanje da će razgovor Putina i Trampa biti nastavljen, te da će ubrzo doći do novog sastanka s ciljem zaustavljanja sukoba u Ukrajini.

Ponovio je da je Tramp gotovo preuzeo potpunu kontrolu nad procesima u SAD-u, da se još osjećaju udaru duboke države, ali da njegova upornost daje optimizam da će biti sklonjeni oni koju su stvarali tuđe države i nacije.

– Tramp je rekao da će njegova administracija odustati od toga da podrži neuspješne koncepte stvaranja država i nacija, kao što je BiH. Naravno, ima još nekih koji su se zadržali u administraciji i sjede u Stejt departmentu, a ne prate njegovu politiku. Naći ćemo način da objasnimo najvažnijim Trampovim ljudima o čemu se radi. Imate ljude u Stejt departmentu koji ne prate njegovu politiku. On kaže da prestaje da se bavi tuđim zemljama i miješanjem u unutrašnje stvari, onda dođe delegacija Stejt departmenta u Sarajevo u jednom konfuznom trenutku i predstavnik stare administracije i kaže “samo vi radite svoj posao, a SAD će priznati presudu” – vezano za moj slučaj. Nije prošlo nekoliko dana i oni u Sarajevu su to učinili – rekao je Dodik.

On je istakao da smo “veoma blizu mogućnosti da prezentujemo našu situaciju” i da očekuje razumijevanje.

– Imamo podršku ljudi iz Amerike koji su na funkcijama i naših prijatelja koji kažu “sačekajte još malo, nemojte da odustajete od borbe, ovo je sve bilo pogrešno 30 godina, Amerika ima obavezu da promijeni svoj odnos” i mi to čekamo. Ja to javno kažem, jer su mi data obećanja te vrste – naglasio je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

DODIK OTKRIO PLANOVE oko referenduma “Izbora NEĆE BITI”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otkrio je detalje plana koji se tiču referenduma, i objasnio da će nakon prvog, odmah uslijediti i drugi referendum – ključni.

– Narodna skupština Republike Srpske će donijeti odluku da se nikakvi izbori neće održati u Srpskoj. Nijedna škola, dom kulture, neće moći da se koriste za održavanje izbora. Kada je riječ o bilo kakvom učešću ljudi u biračkim odborima povodom tih izbora, izmijenićemo zakone i donijećemo da je to dio krivične odgovornosti za rušenje Ustavnog poretka Republike Srpske. Na taj način ćemo reći ljudima da se drže po strane. Postoji niz stvari koje ćemo činiti po tom pitanju. To su legitimni procesi. Definitivno danas kažem da SNSD neće učestvovati na izborima, kao ni koalicioni partneri. Koliko vidim to najavljuje i PDP, ovi drugi kao hoće. Želim samo da im kažem da su ti izbori besmisleni i da se neće desiti – rekao je Dodik i odgovorio na priču iz opozicije sa kosovskim scenariom.

Podjeća da je na Kosmetu u četiri opštine izašlo tri odsto ljudi i oni su rekli da je to legalno.

– Kosovo je Kosovo, a Republika Srpska je Republika Srpska. Mi imamo svoj parlament, Vladu, policiju, narod. Poenta je da se vidi čija je volja ovdje dominantna. Jednog stranca i muslimana ili je volja naroda u Republici Srpskoj dominantna? Volja naroda će izražena na izborima, a biće izražena i na referendumu. Referendum treba da da odgovor na pitanja da li podržavaju da nelegitimni stranac urušava ustavni poredak Republike Srpske i da neustavni sud svojim odlukama može da smijeni demokratski izabrane predstavnike institucija Srpske? Mi očekujemo veliko NE. Taj referendum neće riješiti pitanje same presude, oni će to ignorisati, reći će idemo dalje. Na bazi tog ignorisanja mi ćemo praviti naše političke pretpostavke, zato sam najavio seriju referenduma. Prije 10 godina sam govorio da će se stvari ovdje riješiti referendumom. Neki ljudi, čak i politički prvaci koji se pokušavaju nametnuti kao nada kažu da sam spomenuo 70 puta referendum. Treba da ga pomenemo sedam miliona puta jer će se tako ovo pitanje riješiti – kaže predsjednik Srpske za RTRS.

Dodik poručuje da treba da se mobilišu ljudi za drugi referendum koji će biti zasnovan na činjenici da se ne poštuje volja naroda iz prvog referenduma.

– To je poruka srpskom narodu da je beznačajan i da ovdje postoje stranci koji žele da nametnu svoju volju i eliminišu Republiku Srpsku užurbano. Ući ćemo u drugi referendum kojim ćemo afirmisati naše pravo na samoopredjeljenje i afirmisati naše pravo da ne idemo više kao EU. Naš put kao Evropi je put ka grobnici. Drugi referendum će biti ključan. Nije vremenski predodređen. Ljudi treba da razumiju. Ovdje se radi o okupacionoj upravi koja postoji od strane evropske strukture. Njihov ambasador ovdje obični bezlični karijerista i prevarant Soreka. Kada je ovaj donio odluku, on je rekao to se mora poštovati. Situacija je sudbinska i veoma delikatna. Ona traži razgovor sa narodom. Obići ću čitavu Republiku Srpsku i objašnjavati ljudima o čemu se ovdje radi. Republika Srpska će se iz ovoga podići kao feniks i postaće još više samostalna. Nudimo, vratite nas na poziciju Dejtonskog sporazuma. Oni to neće da urade, a onda ćemo mi donijeti odluke – rekao je Dodik.

On je poručio da će drugi referendum izvući Republiku Srpsku iz smrtnog zagrljaja BiH.

Nastavi čitati

Politika

Putin otkriva! Šta se stvarno dogovorilo sa Trampom u Kremlju (VIDEO)

Razgovor sa američkim liderom Donaldom Trampom je bio iskren i sadržajan, približava nas neophodnim odlukama, istakao je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku u Kremlju o rezultatima rusko-američkog samita.

Putin je istakao da je poseta Aljasci bila blagovremena i veoma korisna, a razgovarao je i o rešavanju ukrajinske krize na pravednoj osnovi, saopštio je Kremlj.

„Dugo nismo imali ovakve direktne pregovore na ovom nivou. Još jednom ponavljam, bilo je prilike da mirno i detaljno još jednom izložimo naš stav“, naglasio je Putin.

Predsednik je rekao da bi Rusija što pre želela da se okonča neprijateljstvo u Ukrajini, a otklanjanje osnovnih uzroka krize trebalo bi da bude osnova za rešenje sukoba.

Prema njegovim rečima, Rusija poštuje stav Trampove administracije o potrebi što bržeg okončanja neprijateljstava u Ukrajini.

„Mi, naravno, poštujemo stav američke administracije, koja vidi potrebu za brzim prekidom vojnih akcija, i mi bismo to takođe želeli i hteli bismo da pređemo na rešavanje svih pitanja mirnim putem“, poručio je ruski lider.

U toku razgovora sa Trampom, strane su razmotrile gotovo sve oblasti saradnje, ocenio je ruski predsednik.

Prethodno, Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio je da je američki lider Donald Tramp rekao evropskim liderima da je spreman da pruži „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu.

Istovremeno, Njujork tajms piše, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika da je Tramp još rekao liderima EU da bi priznanje Donbasa kao ruskog od strane Kijeva moglo pomoći brzom postizanju mirovnog sporazuma.

Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu „tri sa tri“ trajali su dva sata i 45 minuta. Sa ruske strane sastanku su prisustvovali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsednika Jurij Ušakov. SAD su predstavljali državni sekretar Marko Rubio i specijalni predstavnik američkog predsednika Stiven Vitkof.

Videpo pogledajte OVDJE.

(Sputnik) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno