Connect with us

Društvo

NEMA KRAJA RASTU CIJENA! Hranu plaćamo kao da imamo evropske plate

Hrana je izuzetno skupa i svaki put me iznenadi da se neke namirnice mogu naći po jeftinijim cijenama u Njemačkoj, iako su tamo plate mnogo veće. Ovdje me iznenadila cijena trešanja od 8 KM ili oko 4 evra, jer im je sada sezona i lokalni su proizvod ovog regiona.

Priča ovo za Srpskainfo Milenko K. koji u inostranstvu živi 15 godina. U Banjaluku, rodni grad, dolazi nekoliko puta godišnje. Primjećuje kako je kod nas svake godine sve skuplje, a posebno hrana.

“Pitam se kako ljudi sa ovim platama ovdje uopšte uspiju sebi da priušte osnovne životne namirnice. Uvijek me iznenade cijene ovdje. Ali me iznenadi i kako je pored ovakvog standarda na ulicama ogroman broj automobila, skoro je nemoguće naći parking, a o izgradnji stambenih zgrada da ne govorim”, kaže on.
Njegova porodica trećinu mjesečnih primanja izdvaja za hranu, dok preostali iznos odlazi na stanarinu i osiguranja, kao i troškove čuvanja djece. Prema njegovim riječima, jesti u restoranu je jeftinije u BiH nego u Njemačkoj, ali su namirnice u njemačkih trgovinama jeftinije ili veoma slične kao kod nas.

Naprimjer, litra ulja u banjalučkim trgovinama uglavnom je oko 2,6 KM. U Njemačkoj je oko 2,8 maraka. Kilogram brašna kod nas je od 1,15 do 1,5 maraka, a u Njemačkoj se može kupiti i za 0,85 evra, odnosno oko 1,6 KM.

U ovoj državi srednje Evrope u prodavnicama kilogram jabuka “zlatni delišes” je 1,45 evra ili oko 2,8 maraka, a u našim domaćim marketima je oko 2,5 KM.
Linker
“Nevjerovatna je cijena grožđa. U nekoliko trgovina u Banjaluci sam vidio da su i crno i bijelo grožđe oko 13 maraka, što bi bilo više od 6 evra. U Njemačkoj bijelo košta malo više od 2 evra, a crno je oko 4 evra. Ovdje su banane skoro 3 KM, a u Njemačkoj oko 1,3 evra, odnosno oko 2,5 maraka”, objašnjava nam naš sagovornik.

Ove njegove riječi bile su povod da uporedimo cijene nekih sličnih artikala i namirnica iz njemačkih i domaćih prodavnica.

Nutela, jedan od omiljenih mnogima, skuplja je u Banjaluci nego u Njemačkoj. Kilogram ovo namaza kod nas košta 15,5 maraka, a u njemačkim marketima je oko 14 maraka. Kilogram grčkog jogurta oni moju da kupe za 2 evra. Kod nas pakovanje od 400 grama košta više od 1,5 evro. Osim toga, klasični sos za tjesteninu u teglici od 400 grama kod nas je, u prosjeku oko 4,7 maraka, a kod njih 1,59 evra odnosno tek nešto više od 3 marke.

“I cijena jaja je slična. Tamo su oko 2 evra, odnosno 4 marke, a ovdje su od 3,5 KM. Primjetio sam da je ovdje generalno povrće i voće skupo. U Njemačkoj za 1,5 evro možete da kupite kilogram i po crvenog luka, pakovanja šampinjona od 400 grama je oko 1,6 evra, mladi krompir 1,2, kilogram mrkve je jedan evro, a paradajza oko 1,3”, nabraja on cijene hrane. Mandarine u njemačkim prodavnicama koštaju oko 1,7 evra, narandže od 1,3 evra, nektarine su skoro 4 evra, a kivi je oko 2,8.

U domaćim marketima kilogram mješanog mljevenog mesa je od 16 do 19 maraka, u zavisnosti koju vrstu mesa koristite. Kilogramsko pakovanje ovog mesa u Njemačkoj je oko 7,3 evra, odnosno oko 14,2 KM. Kod nas je litar mlijeka, u prosjeku, najmanje 2,1 maraka dok kod njih može da se kupi za 0,95 evra, odnosno 1,8 KM.

Razlike u cijeni hrane nisu drastične, ali u prosječnoj plati i te kako jesu. U četvrtom kvartalu 2023. godine prosječna mjesečna neto zarada po radniku u Njemačkoj iznosila je 2.450 evra.

Prosječna neto plata u aprilu u Srpskoj iznosila je 1.400 KM, odnosno oko 700 evra. Prosječna neto plata u Srpskoj 2023. godine bila je 1.274 KM. To bi bilo oko 653 evra.

Društvo

PORAŽAVAJUĆI PODACI U BiH! Preko 309.000 ljudi bez posla – evo ko najviše čeka na birou!

Na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje u BiH na kraju jula bilo je 309.531 lice, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 4.031 lice ili za 1,32 odsto.

U odnosu na isti mjesec 2025. godine taj broj je manji za 15.440 lica ili 3,56 odsto.

Nezaposlenost u Brčko distriktu smanjila se za 88 osoba ili 0,78 odsto, dok se povećala u Federaciji BiH za 4.032 lica ili 1,64 odsto, a u Republici Srpskoj za 87 osoba ili 0,18 odsto, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Na evidencijama u julu bilo je najviše kvalifikovanih radnika – 96.753 ili 31,26 odsto od ukupnog broja, slijede lica sa srednjom stručnom spremom, njih 88.773 ili 28,68 odsto, te nekvalifikovane osobe 88.060 ili 28,45 odsto.

Posao su tražila i 26.854 lica sa visokom stručnom spremom ili 8,68 odsto od ukupnog broja, 4.776 ili 1,54 odsto ih je sa višom stručnom spremom, 3.792 ili 1,23 odsto je sa nižom stručnom spremom, a 523 ili 0,17 odsto su visokokvalifikovani radnici.

Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u julu novoprijavljenih osoba koja traže posao bilo je 15.132.

U julu je 11.147 lica brisano sa evidencija službi zapošljavanja, od kojih ih je 5.848 zaposleno.

Istovremeno je za 10.094 osobe prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.032 nova radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u junu broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 855.269, što je više za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Nastavi čitati

Društvo

ŠTA ĆE SE DESITI? Nova pravila EU mogla bi izazvati snažan rast cijena hrane

Evropska komisija razmatra proširenje ograničenja za najopasnije pesticide, koji su zbog zdravstvenih i ekoloških razloga zabranjeni u EU, i na uvezenu hranu, ali analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) upozorava da bi u najnepovoljnijem scenariju poljoprivredni uvoz mogao pasti čak 41 odsto.

U slučaju da proizvođači izvan EU ne prilagode proizvodnju novim pravilima, cijena kafe mogla bi porasti čak 332 odsto, sojine sačme 105, a citrusnog voća 85 odsto, dok bi skuplja stočna hrana mogla smanjiti proizvodnju svinjetine u EU za 5.8, a živinskog mesa za 5.4 odsto.

Međutim, JRC procjenjuje da bi, ukoliko se proizvođači iz trećih zemalja prilagode evropskim zahtjevima, pad uvoza mogao biti ograničen na oko osam odsto, uz rast cijena kafe od približno šest odsto, citrusa 5.6 i sojine sačme dva odsto, dok bi u najpovoljnijem scenariju uvoz pao svega 0.4 odsto, a poskupljenja ostala ispod jedan odsto.

Prilagođavanje proizvodnje neće biti jeftino

Analiza je posebno razmatrala ograničenja povezana sa fungicidom ciprokonazolom i zaključila da postoje alternative, ali bi njihova primjena mogla povećati troškove proizvodnje za 20 do 40 odsto, dok bi među proizvodima koje bi EU najteže mogla nadomjestiti sopstvenom proizvodnjom bile smokve, bademi, lješnici i pasulj.

JRC naglašava da njegova studija nije potpuna procjena uticaja kakva bi bila potrebna prije uvođenja novih pravila, a zaključak je da Brisel prije konačne odluke mora utvrditi mogu li se strani izvoznici prilagoditi, koliko bi ih to koštalo i odakle bi EU mogla obezbijediti alternativne količine hrane, jer bi u suprotnom najveći ceh mogli platiti evropski potrošači i stočari, navodi ie.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno uz sunčane periode, povremeno kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa na jvišom temperaturom do 34 stepena Celzijusova.

Na istoku i jugu zadržaće se toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Od sredine dana uz jači razvoj oblačnosti biće povremeno kiše i pljuskova, a lokalno je moguća pojava grada i jakog vjetra.

Na zapadu i sjeveru veći dio dana biće oblačno i osjetno svježije, povremeno uz kišu i pljuskove sa grmljavinom, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na istoku i jugu jugozapadni. U zoni pljuskova mogući su jaki udari vjetra.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 12 do 18, a maksimalna od 20 na zapadu i u višim predjelima do 34 stepena Celzijusova na istoku i jugu.

Nastavi čitati

Aktuelno