Connect with us

Društvo

SRPSKA NEZAUSTAVLJIVO GUBI STANOVNIŠTVO! Pusta sela i gradovi

Sela i gradovi u Srpskoj nezaustavljivo se prazne, a da populaciona rješenja za kojim Republika sporadično poseže ne mijenjaju višegodišnje negativne trendove pokazuju najnoviji podaci statističara prema kojima je za deceniju izgubljeno 56.360 stanovnika. Bez strateškog pristupa, koji uporno izostaje, stručnjaci smatraju da se osipanje stanovnika ne može i neće zaustaviti.

Posljednji popis stanovništva Srpske bio je 2013. godine, kada je u zemlji živio 1,171 milion građana, a deset godina kasnije tek 1,114 miliona.

Prema tabeli koju je objavio Republički zavod za statistiku, a tiče se procjene stanovnika vidljivo je da je Srpska lani u odnosu na godinu ranije izgubila oko 5.500 muškaraca i žena, što predstavlja blago poboljšanje u odnosu na raniji period, kada je na godišnjem nivou gubila i više od 10.000 stanovnika.

Statističari su izračunali da je od 2002. godine prirodni priraštaj Republike Srpske negativan. Kontinuitet pada prirodnog priraštaja ukazuje na sve veći broj umrlih, a manji broj živorođenih. Stopa prirodnog priraštaja u 2023. godini, kada je umrlo 13.508 ljudi, a rođeno 9.309 beba, iznosila je -3,7‰.

U poređenju sa 2022. godinom, lani je u Srpskoj umrlo 2.755 lica manje, dok je broj živorođene djece veći za 191.

Pozitivno je i što je od 2003. godine, od kada se računa stopa ukupnog fertiliteta, u 2023. zabilježena najviša. Tako je broj živorođene djece po ženi lani iznosio 1,45, dok je najniža stopa ukupnog fertiliteta, u posmatranom periodu, zabilježena 2011. godine, kada je bila 1,27.

Demograf Aleksandar Čavić kaže da je demografska slika Srpske gora nego što pokazuje zvanična statistika.

– Statistika uzima u razmatranje samo podatke o prirodnim priraštaju i unutrašnjim migracijama, to jest preseljavanje stanovnika između FBiH, Srpske i Brčko distrikta. Kada se u obzir uzmu spoljne migracije, koje su izuzetan generator gubljenja stanovnika, pretpostavka je da gubimo u prosjeku oko 15.000 ljudi godišnje. S tim u vezi u Srpskoj bi trebalo da bude između 975.000 do milion stanovnika – rekao je Čavić i dodao da broj od 1,114 miliona nije realan.

Podsjetio je da sve zemlje regiona imaju izražen problem sa migracijama, s tim da je BiH jedina na zapadnom Balkanu koja je izvorište emigranata i za države u komšiluku.

– Hrvatska imigracijama gubi stanovništvo, ali građani BiH odlaze da rade i žive u toj zemlji. Slična situacija je i sa Srbijom, ali mi nemamo nijednu zemlju regiona koja bi bila izvorište migranata za naše područje. To je problem Srpske i FBiH. Istina je i da bogate zemlje bilježe negativne trendove u pogledu prirodnih kretanja, ali je problem što im mi obezbjeđujemo radnu snagu pa smo u ogromnom gubitku. Države poput Njemačke, Austrije, Švajcarske marku ne daju za povećanje nataliteta našeg stanovništva, marku ne ulažu u obrazovanje naših građana. Sve je obezbijedila naša zemlja, a oni nam uzimaju gotove stručnjake i jasno je da imamo problemu – istakao je Čavić.

Ulaganje isključivo u mjere koje podstiču natalitet, priča Čavić, neće dati željene rezultate, jer će i ti koji se rode opet otići u inostranstvo.

– Problem je primjena nepovezanih mjera koje su naslijeđene iz prošlog sistema, kada su okolnosti bile potpuno drugačije. Dobra mjera koju imamo se tiče plaćenog porodičnog odsustva, ali smo 20 godina morali objašnjavati da se ne može izmirivati iz privatnog kapitala. To je mjera koja ima jasan efekat, ali je sama po sebi nedovoljna. Potreban nam je sistem mjera. Jedan potez, dva, tri ne mogu riješiti decenijski problem. Mora postojati strategija demografskog razvoja – kategoričan je Čavić dodajući da ne postoji univerzalni odgovor i rješenje za demografske probleme, jer su uzrokovani različitim faktorima.

Veoma je važno, navodi on, da se radi istraživanje efekata populacionih mjera koje nadležni donose.

– Ne možemo donijeti mjeru i da ona bude primjenjivana 20 godina, a da ne znamo kakve rezultate daje. Potrebe stanovništva se moraju pratiti. Mora biti nematerijalne podrške, rada na reproduktivnom zdravlju, informisanju javnosti. Moraju biti prezentovane i prednosti bračnog i porodičnog života, kojih je veoma mnogo. U čekaonici ambulante, restoranu, svadbi, svuda čim se začuje plač djeteta ljudi se mršte. I to su pogledi i stavovi koji se moraju mijenjati – dodao je Čavić.

Za sociologa Dragu Vukovića ključni problem porazne demografske slike je pad nataliteta i kriza porodice.

– Ako pratimo istorijski razvoj porodice ne treba da se osvrćemo previše u prošlost. Dovoljno je posljednjih 100 godina, gdje se uočava rapidno smanjenje broj djece u porodici, kao i broj sklopljenih brakova. I migracije su svakako problem, ali pokretanja stanovništva, pogotovo u sadašnjem vremenu brzih komunikacija, globalnih trendova, jedinstvenog tržišta su normalna pojava. Razlog odlaska iz Srpske i BiH jednim dijelom leži i u činjenici da je društvo neuređeno, da je dosta kriminala i korupcije, krize obrazovanja i ekonomije generalno. Mi uopšte više nemamo velikih preduzeća koja su u bivšoj zemlji bila simbol zapošljavanja ogromnog broja ljudi – priča za “Glas” Vuković.

Prema njegovim riječima, i politika ima uticaj, ali nije ključni faktor.

– Određene političke strukture i centri moći žele uporno da prikažu da ljudi zbog politike odlaze iz zemlje. Toga ima, ali nije glavni razlog. Ključni faktor, bar po mom mišljenju, je traženje boljeg rješenja, traganje za boljim uslovima rada, većim standardom koji će omogućiti ljudima zadovoljavanje različitih potreba. Težnja ka boljem je u ljudskoj prirodi – priča Vuković.

Do pozitivnih pomaka, kaže Vuković, teško je napraviti ozbiljan iskorak, ali poručuje da društvo ne smije obustaviti borbu.

– Mora se tragati za populacionim mjerama koje će dati rješenje i zaustaviti negativan trend. Više pažnje se mora posvetiti porodici. Potez Srpske da porodicama sa četvoro i više djece isplaćuje stalna mjesečna primanja je konkretan, a rekao bih i odličan, jer vodi ka ozdravljenju porodice i poboljšavanju nataliteta. Generalno nam treba sistemski pristup, da se vratimo autoritetu i gajimo pozitivne vrijednosti kao što je brak. Da se stimulišu mladi bračni parovi, ali ne samo finansijski. To je neophodno da bismo se suprotstavili negativnim, novim rodnim pokretima koje nam donosi globalizacija, a koji su veoma pogubni za porodicu i identitet ljudi – pojasnio je Vuković.

Živi se duže
U moru loših demografskih podataka svijetao primjer su oni o životnom vijeku ovdašnjeg stanovništva. Prema najnovijim pokazateljima statistike životni vijek građana Srpske lani je iznosio 78,85 godina. Godinu ranije taj broj je bio 76,48, a 2021. godine 75,03.

– Prosječan životni vijek muškaraca lani je bio 76,04 godine, a žena 81,70 – podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Related Topics:

Društvo

NAKON NEVREMENA STIŽE PREOKRET: Sunce se vraća, temperatura skače do 25 stepeni!

Nakon kiše, grmljavine i osjetnog zahlađenja koje je obilježilo prethodne dane, građane Republike Srpske danas očekuje znatno ugodnije vrijeme. Jutro će biti svježe, ali će tokom dana doći do postepenog razvedravanja uz duže sunčane intervale.

Mjestimično će biti umjerene oblačnosti, ali se ne očekuju značajnije padavine. Duvaće slab do umjeren vjetar, a maksimalna dnevna temperatura kretaće se između 22 i 25 stepeni Celzijusa.

Pred nama je dan idealan za boravak na otvorenom, šetnju i obavljanje svakodnevnih aktivnosti, dok meteorolozi za naredne dane najavljuju nastavak stabilnijeg i toplijeg vremena.

Nastavi čitati

Društvo

“MANJI BROJ ROĐENIH DANAS ZNAČI MANJE UČENIKA U ŠKOLAMA SUTRA”: Da li će podaci Ujedinjenih nacija konačno upaliti DEMOGRAFSKI ALARM

BiH se suočava sa jednim od najozbiljnijih problema dugoročnog razvoja. Prema najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, stopa fertiliteta iznosi svega 1,5 djece po ženi, što je daleko ispod nivoa proste reprodukcije stanovništva od 2,1 i svrstava BiH među države koje se suočavaju sa ubrzanim starenjem stanovništva i padom broja stanovnika.

Sa stopom fertiliteta od 1,5 djece po ženi BiH se nalazi u društvu zemalja koje već godinama vode borbu sa demografskim padom. Slične ili niže stope bilježe brojne evropske države, ali i ekonomski razvijena društva poput Luksemburga, dok su najizraženiji demografski izazovi zabilježeni u Istočnoj Aziji. Južna Koreja ima stopu od svega 0,75, Hongkong 0,74, a Makao 0,69 djece po ženi.

Prema analizi UN, čak 71 odsto svjetske populacije danas živi u zemljama čija je stopa fertiliteta ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva. Pod tim pojmom podrazumijeva se prosjek od 2,1 djeteta po ženi, što je minimum neophodan da bi broj stanovnika dugoročno bio održavan bez useljavanja.

BiH nije usamljen slučaj

Na evropskom nivou BiH nije usamljen slučaj. Većina evropskih država decenijama bilježi stopu fertiliteta ispod praga proste reprodukcije. Iako pojedine zemlje, poput Francuske i nekih skandinavskih država, imaju nešto povoljnije pokazatelje zahvaljujući razvijenim porodičnim politikama, ni one više ne dostižu nivo neophodan za prirodnu obnovu stanovništva.

Posebno su pogođene zemlje južne i istočne Evrope, u kojima se niska stopa rađanja često poklapa sa odlaskom mladih u razvijenije države. Zbog toga kontinent ubrzano stari, raste broj starijih od 65 godina, dok se istovremeno smanjuje broj radno sposobnih stanovnika.

Mnoge evropske vlade pokušavaju da odgovore na ovaj izazov finansijskim podsticajima za porodice, većim ulaganjima u predškolsko vaspitanje, dužim roditeljskim odsustvima i olakšicama za zaposlene roditelje. Ipak, rezultati su ograničeni i nijedna evropska država nije uspjela trajno da vrati stopu fertiliteta na nivo proste reprodukcije.

Dok Evropa, Istočna Azija i dio Latinske Amerike bilježe pad nataliteta, najveći rast stanovništva u narednim decenijama očekuje se u podsaharskoj Africi i dijelovima Južne Azije.

Najviše stope fertiliteta zabilježene su u Čadu (5,94 djeteta po ženi), Somaliji (5,91) i DR Kongu (5,90). Prema projekcijama UN, upravo će ovaj dio svijeta nositi najveći teret budućeg rasta globalne populacije do kraja vijeka.

Istovremeno, dvije najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indija i Kina, takođe su ušle u fazu niskog fertiliteta. U Indiji on iznosi 1,94 djeteta po ženi, dok je u Kini pao na svega 1,02, što je jedna od najnižih stopa među velikim svjetskim ekonomijama.

Struka konstantno upozorava

Demograf Stevo Pašalić jedan je od stručnjaka koji već godinama upozorava na pomenute negativne trendove. Prema njegovim riječima, demografski trendovi spadaju među najteže procese za preokretanje, jer njihove posljedice postaju vidljive tek nakon više godina.

– Manji broj rođenih danas znači manje učenika u školama sutra, manje radnika na tržištu rada za dvadeset godina i veći pritisak na penzione i zdravstvene fondove u budućnosti – istakao je Pašalić.

Za BiH je, kako smatra, izazov utoliko veći jer se negativan prirodni priraštaj poklapa sa dugogodišnjim odlaskom stanovništva.

Bez ozbiljnijih mjera podrške porodicama zadržavanja mladih i stvaranja povoljnijih ekonomskih uslova, biće sve teže zaustaviti pad broja stanovnika – poručio je Pašalić, dodajući da nizak fertilitet više nije jedini problem, već dio šireg procesa depopulacije, koji uključuje starenje stanovništva, pad broja stanovnika i migracije.

Evropa sve starija

Prema najnovijim demografskim podacima Evrostata i Ujedinjenih nacija, Evropa ubrzano ulazi u fazu dubokog starenja stanovništva. Udio populacije starije od 65 godina u Evropskoj uniji dostigao je oko 22 odsto, piše Glas Srpske.

Prema ovim projekcijama, BiH bi do 2050. godine mogla pasti na oko 2,2 do 2,6 miliona stanovnika. Istovremeno udio stanovništva starijeg od 65 godina mogao bi preći 30 odsto, što znači da bi gotovo svaki treći stanovnik bio penzioner.

Nastavi čitati

Društvo

KO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum

Jedini Šeranićev pomoćnik u oblasti zdravlja – doktor medicine Milan Latinović, razriješen je dužnosti početkom mjeseca, nakon što je stekao uslov za penziju. Ministarstvo je tako, sem ministra Šeranića, ostalo bez ijednog doktora medicine. Pitali smo premijera Savu Minića, da li je upoznat s ovim problemom.

-Ne, nisam upoznat, evo provjeriću to danas-kaže Minić.

Ni pomoćnik ministra u oblasti socijalne zaštite Vladimir Makarić nema zvanje diplomiranog socijalnog radnika. Kako ministarstvo može da donosi odluke i predlaže zakone, ako, osim ministra, nema stručnjaka iz ove oblasti pita narodni poslanik Maja Dragojević Stojić.

-Imamo situaciju da bukvalno samo jedan doktor se pita za sve vezano za medicinu, za samu našu struku i ono što je nama vrlo bitno, da samo on praktično odlučuje, bez savjetnika i bez bilo koga. Ono što je najveći problem, prvo to je nemoguće da se jedan čovjek sve pita, drugo to je jedan od razloga zbog čega je naše zdravstvo generalno u ovakvom stanju u kakvom je i zbog čega mi stalno apelujemo da imamo probleme kada je zdravstveni sistem u pitanju

Imali smo skoro Prijedlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti i vidjeli smo da je to povučeno nakon velikog pritiska javnosti-ističe Dragojević Stojić

Narodni poslanik Ognjen Bodiroga ističe da je Republika Srpska pretvorena u zemlju poslušnika i da su na vodeće funkcije postavljeni nestručni ljudi.

-Najbolje poslove i na mjestima ministara i na direktorskim funkcijama, vrše oni koji dobro slušaju, a ti koji dobro slušaju, to im je najveća i jedina mjerodavna kvalifikacija pri zaposlenju iz razloga što imate čitavu plejadu kupljenih diploma, privatnih diploma, koji rade odgovorne funkcije, pa tako imate situaciju da je diorektor Šuma Kaurin nekada bio vozač, pa imate primjer da je direktor bolnice u Trebinju bio auto-limar, naravno oni su kasnije zavržili fakultete, neki su i doktorirali-kaže Bodiroga

Pored ovoga, ni u Republičkoj zdravstvenoj inspekciji nema nijednog inspektora sa zvanjem doktora medicine. Glavna zdravstvena inspektorica Milica Matijević završila je Tehnološki fakultet.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno