Connect with us

Društvo

DOBRILA KUKOLJ, BIVŠA LOGORAŠICA: Željela bih da se izgradi spomenik djeci Kozare

Na času istorije, ispred spomenika “Ranjena ptica”, na Jokinom brdu, podignutom u čast djece koja se nisu vratila iz rata, Dobrila Kukolj, predsjednica Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata, iznijela je potresna sjećanja.

Bivša zatočenica ustaškog logora Jasenovac svjedočila je o stradanju svoje i drugih porodica iz njenog rodnog sela Draksenić kod Kozarske Dubice.

“Mnogi od nas, djece logoraša, otišli su, a svoje priče, svoje teške doživljaje iz Drugog svjetskog rata, nisu ispričali. Nas, još sasvim malo, nas nekoliko logoraša, zatočenika ustaških logora, svjedočimo o tome. Govorimo o Jasenovcu, Staroj Gradišci, o Donjoj Gradini, samo sa jednim ciljem, da se takvo zlo nikada, nikome i nigdje ne ponovi”, kazala je Dobrila Kukolj (97), čije ratne rane još nisu zacijelile, a bistrina uma omogućava da govori šta se njoj i mnogim njenim dogodilo u Jasenovcu.

“Pamtim majke odsječenih dojki, umorenu djecu kojoj su sjekli glave i kopali oči, a nikome ništa nisu bili krivi. Pokojni Dragoja Lukić, naš poznati istoričar, porijeklom iz Miloševog Brda, koji je opisao rat na Kozari i stradanje djece, dušu svoju je u to unio. On je preživio rat, a bio je dijete. Pomenuću i mog brata od strica Miloša Rapajića, koji je sa Sajmišta u Beogradu vraćen u Jasenovac, potom u Gradinu. Tu je morao ložiti vatru, ispod kazana, u kojeg su ustaše ubacivale ljude, zatvorenike. To je tužno, pretužno. Moj brat je davno preminuo, jer su ga te slike proganjale, nije ih mogao nositi, živjeti sa tom tragedijom, sa tom strašnom sudbinom.”

O spomeniku “Ranjena ptica”, jedinstvenom monumentu posvećenom djeci kojoj je rat uništio djetinjstvo, Dobrila govori sa poštovanjem.

“Ovaj spomenik, ‘Ranjena ptica’, izgrađen je zahvaljujući Gradišci. On je dio našeg pamćenja, svjedok i svjetionik. Tako bih željela da se izgradi i spomenik djeci Kozare, da njima bude posvećen. Tačna evidencija djece umorene u ustaškim logorima nije utvrđena, ali se broji hiljadama. Samo sa područja Gradiške likvidirano je više od pet hiljada djece. To su strašne brojke, nepojmljive ljudskom razumu.”

Stradanje i borbu Kozare, smatra Dobrila, ni istorija nije jasno zapisala.

“Ovdje smo, da to kažemo, da osjetimo toplinu druženja, da ne zaboravimo šta je bilo i da utičemo na mlade da budu humani, da grade dobrotu u sebi i to šire među drugim ljudima, da se sudbina moje generacije ne bi nikome i nigdje ponovila. Iz moje porodice stradao je 31 član. Zadnje riječi mog oca bile su, držite se, djeco, zajedno i nemojte se odvajati. Od rodbine moje majke nastradalo je njih 39. U mome selu Međeđa bilo je 956 žrtava”, kazala je, na Jokinom brdu, Dobrila Kukolj, rođena 30. jula 1932. godine.

Spisak užasa
U domaćinstvu Dobrile Kukolj i njene porodice 1942. godini ubijeni su djed Simo, rođen 1881. godine, otac Rade, rođen 1904. godine, brat Boško, rođen 1927. godine, sestra Jagoda, rođena 1936, stric Milorad, rođen 1906, strina Marija, rođena 1907. godine. U porodici strica Ilije ubijeno je sedmoro, stric Ilija, rođen 1905, strina Nevenka, rođena 1906, najstariji sin Milan, rođen 1925, sin Mile, rođen 1926, Dušan, rođen 1928, Bosiljka, rođena 1930, Milovan, rođen 1932. godine.

Stricu Mirku Batajiću, najstarijem bratu Dobrilinog oca, rođenom 1900. godine, i njegovom sinu Gojku, rođenom 1930. godine, ustaše su odsjekle desnu ruku, zbog komadića hljeba. Od djeda Nikole, rođenog brata njenog djeda, ubili su u kući suprugu Petru, a Radojku, Zagorku i Slobodanku likvidirali su u logoru Jasenovac. Iz ove porodice stradala su četiri člana. Brat stričević Dobrilinog oca, Ostoja Batajić, ostao je živ u Austriji, ali njegova kći Ljeposava, rođena 1926. i supruga Stoja ubijene su u logoru Jasenovac.

Porodica Dobriline majke, brat Savo Ružičić, sestra Petra, udata Trivić, takođe su ubijeni u logoru Jasenovac. Brat od Save sa šest članova domaćinstva, supruga Stoja, kći Mila, Boško, Marija, Koviljka, Bosa i Branko. Od sestre Petre Trivić, muž Đorđe, sin Mijat, sin Jovo, kći Zora i snaha Jagoda, svi su pobijeni u Jasenovcu. Od porodice je ostala živa samo kćerka Stojka.

Related Topics:

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Društvo

ADMINISTRATIVNI KOLAPS? Izdavanje viza i dozvola za boravak zaustavljeno u BiH

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u BiH.

Sistem je djelimično pao zbog čega mnogim stranim državljanima, BiH nije mogla izdati odgovarajuće dokumente za boravak.

O svemu se oglasilo Ministarstvo bezbjednosti BiH koje ističe da su problem identifikovali i da bi trebao biti brzo uklonjen, piše Klix.

– Obavještavamo javnost da je identifikovan problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka. Nadležne službe Ministarstva bezbjednosti BiH, u saradnji sa međunarodnim partnerima i Delegacijom Evropske unije u BiH, intenzivno rade na otklanjanju uočenog problema kako bi se sistem što prije vratio u punu funkcionalnost – kazali su.

Iz ministarstva nisu precizirali kada bi problem mogao biti riješen.

– Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će poteškoće biti otklonjene u najkraćem mogućem roku, nakon čega će se nesmetano nastaviti proces uzimanja i obrade biometrijskih podataka u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – naveli su.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će, kako navode, javnost blagovremeno informisati o svim relevantnim informacijama i nastavku procesa uzimanja i obrade biometrijskih podataka.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno