Connect with us

Društvo

SRPSKI LOGORAŠI IZ LOGORA “SILOS” kod Sarajeva, spremaju TUŽBU protiv BiH za nakanadu štete

Inicijativa za tužbu je krenula iz Australije iz Udruženja “Srpske žrtve bosanskog građanskog rata”. Odziv logoraša za podnošenje tužbe protiv BiH je odličan, kaže za “Novosti” Đorđo Šuvajlo, sekretar tog Udruženja i logoraš koji je proveo u tom logoru čak 1.335 dana.

– Sud BiH doneo je presudu 10. juna 2021. godine šestorici Bošnjaka na ukupno 42 godine zatvora, zbog ilegalnog zatvaranja, svirepog mučenja i ubistava Srba u koncentracionom logoru “Silos”. Kako rok za naplatu odšete proizašle zbog ilegalnog zatvaranja ističe 10. juna 2024, mi smo pokrenuli akciju podizanja tužbe. Intezivno tragamo za advokatom koji će zastupati nas tužioce. Momentalno smo u pregovorima sa advokatom iz glavnog grada Republike Srpske i nadamo se da ćemo uspeti u navedenom. Naša tužba će ići prema državi BiH i njenom federalnom delu. Potencijalni tužioci, među kojima je i nas više od 100, koji imamo više od 1.000 dana ilegalnog zadržavanja. Odlučni smo da idemo do kraja – poručio je Đorđo.

Kroz zidine logora “Silos” prošlo 636 srpskih logoraša, a ovaj spisak nije konačan i još ga, kako kaže, dopunjuju.

– Srbi su ukupno odležali oko 500 godina robije u “Silosu”, a među njima je i Dragiša Varagić sa 1.355 dana. Logor je posle ukupno 1.357 dana raspušten na Svetoga Savu 1996, dva meseca od potisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – ističe Đorđo.

O golgoti koju su prošli u logoru “Silos” teško je govorti, jer svaki dan je bio kao posljednji u životu.

– Srbi su tučeni i mučeni. Najmasovnija tuča je bila na Spasovdan 4. juna 1992, kada su pripadnici “Zulfikar” jedinice, uz odobrenje muslimanskih vlasti i organizatora Envera Dupovca, ušli u ćelije i izvršili masovno prebijanje, gdje su Srbi ostajali bez zuba i rebara. Taj period od 1992. do 1993. godine karakteriše nesnosna patnja izazvana uskraćivanjem i najminimalnijih količina hrane. Jeli smo na jedan dan oko 50 grama crnog hljeba od neprosijanog brašna uz limitiranu količinu vode. Nismo se ni umivali, ni kupali. Početkom 1993, muslimanske vlasti su nas slale na prve linije fronta. Siloski logoraši su kopali tunele prema srpskim položajima, prinudno su radili na izgradnji vojnih i civilnih objekata. Tri zime su sjekli i cijepali ogrijevno drvo koje je otpremano u Sarajevo – priseća se Đorđo.

Nastanili se u Australiji i SAD

Nakon zatvaranja logora, većina logoraša je uz pomoć “plaćenih viza” od strane arapskog svijeta napustila BiH i nastanila se u prekookeanskim zemljama Australije u SAD.

– U Australiju se naselilo negdje oko 130 logoraša i njihovih porodica. Danas nas ima oko 90. U Sidneju smo osnovali i registrovali logoraško udruženje, i prihvatamo i sve druge žrtve bosanskog građanskog rata – poručio je Đorđo.

Društvo

BIVŠI RADNICI KOKSARE LUKAVAC PROVELI NOĆ ISPRED FABRIKE: “Nećemo odustati dok nam se ne isplate dugovanja”

Veliki broj bivših radnika Koksare Lukavac proveo je noć ispred kapije fabrike, nastavljajući štrajk i protest kojim traže uvezivanje radnog staža, isplatu dugovanja i rješavanje svog radnopravnog statusa.

Štrajk je počeo u ponedjeljak, nakon što je propao posljednji pokušaj prodaje imovine preduzeća u stečaju, jer na javni poziv nije stigla nijedna ponuda. Bivši radnici poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok im ne budu priznata prava koja im pripadaju, prenijela je Srna.

Traže staž, dugovanja i otpremnine
Gotovo 80 bivših zaposlenih okupilo se ispred fabrike koja je u februaru ove godine zvanično prestala s proizvodnjom.

Njihovi zahtjevi uključuju uvezivanje radnog staža, koji godinama nije uplaćivan, isplatu svih zaostalih potraživanja, kao i otpremnina koje smatraju da im pripadaju nakon otkaza.

Radnici traže i rješavanje statusa onih koji su ostali bez mogućnosti da ostvare pravo na penziju, posebno bivših zaposlenih sa zdravstvenim problemima i invalida rada, koji, kako navode, nemaju ni uslove za penzionisanje niti mogućnost novog zaposlenja.

“Nećemo odustati od svojih potraživanja”
Bivši radnici ističu da su godinama dobijali obećanja koja nikada nisu ispunjena, zbog čega sada svoja prava pokušavaju ostvariti kroz stečajni postupak.

„Mi nećemo odustati od svojih potraživanja. Tražimo da se radnicima izmiri radni staž i ono što im pripada po osnovu otkaza“, rekao je bivši radnik Koksare Nurdin Đuzić, prenosi BHRT.

Prema riječima bivših zaposlenih, gašenje Koksare nije jednako pogodilo sve radnike, jer dio njih nakon zatvaranja fabrike nije dobio adekvatno rješenje za svoj radnopravni status.

Propala prodaja imovine
Koksara Lukavac zvanično je završila proizvodnju u februaru ove godine, nakon višemjesečnog stečajnog postupka i neuspješnih pokušaja pronalaska investitora koji bi nastavio proizvodnju.

Posljednji pokušaj prodaje imovine takođe je propao, jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Nastavi čitati

Društvo

STRUČNJACI UPOZORAVAJU DA SLIJEDE NOVA POSKUPLJENJA: Gorivo u BiH ponovo premašilo tri KM

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini iz dana u dan rastu, a na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela ponovo je premašila tri KM po litru.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se nastavi rast cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, poskupljenja mogla biti nastavljena i narednih sedmica.

Dalji rast cijena goriva zavisi od kretanja cijene nafte

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutna poskupljenja direktna posljedica rasta cijene barela nafte, ali da je dalji razvoj situacije teško predvidjeti zbog geopolitičkih dešavanja.

“Ove cijene su, na određeni način, povezane s trenutnom cijenom barela nafte. Dalje prognoze je vrlo teško dati jer sve zavisi od ratnih dešavanja, situacije u Ormuskom moreuzu i svega što se dešava na Bliskom istoku. Ako cijena barela pređe 90 dolara i bude se kretala u rasponu od 90 do 100 dolara, možemo očekivati da će cijene goriva premašiti tri KM po litru”, rekao je Bečarević.

Kako ističe, cijena barela početkom sedmice iznosila je oko 71 dolar, dok se sada kreće između 88 i 90 dolara.

“Logično je da distributeri povećavaju cijene jer su porasle i rafinerijske cijene. To još nije dramatičan rast, ali ukoliko barel nastavi da poskupljuje, sva goriva će biti skuplja od tri KM po litru”, naglasio je Bečarević.

On upozorava da bi povratak cijene nafte na oko 120 dolara po barelu ponovo doveo do značajnog rasta cijena na domaćem tržištu.

“U tom slučaju nema dileme da bi gorivo koštalo najmanje 3,50 KM, a vjerovatno između 3,80 i četiri KM po litru. Sve zavisi od razvoja situacije na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

Cijene dizela u Banjaluci od 2,88 do 3,09 KM po litru

Slična očekivanja ima i Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

“Trenutne cijene eurodizela u Banjaluci kreću se od 2,88 do 3,09 KM po litru. S obzirom na aktuelna kretanja cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prema trenutnim pokazateljima očekuje nas rast cijena goriva na benzinskim pumpama u narednim danima”, rekao je Savić.

Građani, međutim, ističu da su razlike u cijenama između benzinskih pumpi velike, čak i na relativno malim udaljenostima.

“U Kotor Varošu dizel je na jednoj pumpi koštao 3,15 KM po litru, dok sam u Čelincu gorivo natočio po cijeni od 2,97 KM. Potom sam u Banjaluci kada sam vidio da je cijena 2,79 KM ponovo natočio gorivo. Međutim, kada sam se nakon otprilike sat vremena vratio na istu pumpu, cijena je već bila viša za šest feninga”, ispričao je jedan građanin.

Naime, cijena sirove nafte 20. jula je naglo porasla nakon nove eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Sjevernomorska nafta brent prvi put nakon dužeg perioda premašila je granicu od 90 dolara po barelu, dok su evropski berzanski indeksi zabilježili pad.

Na otvaranju berzi cijena nafte brent za isporuku u septembru porasla je za oko 2,5 odsto i premašila 90 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta za avgust poskupjela za oko 2,3 odsto, na 84,38 dolara po barelu.

Produžena podrška za kupovinu goriva

Vlada Republike Srpske produžila je do 15. avgusta mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela. Istovremeno, Inspektorat Republike Srpske nastaviće pojačanu kontrolu formiranja cijena naftnih derivata.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, u prvom obračunskom periodu iskorišteno je više od 15 miliona litara regresiranog goriva. Poljoprivredni proizvođači, osim prava na regresirano gorivo, koristili su i dodatno umanjenje cijene od 10 feninga po litru.

“Izneseni podaci potvrđuju da je ova mjera predstavljala značajnu podršku poljoprivrednim proizvođačima tokom proljećne sjetve i doprinijela ublažavanju posljedica poremećaja na tržištu naftnih derivata”, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Obrađeni podaci za prvi obračunski period

Oko dva miliona KM vraćeno je građanima Republike Srpske od donošenja Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata, koja se primjenjuje od 15. aprila ove godine, a kojom je predviđeno da računi nakon sipanja goriva budu umanjeni za 10 feninga po litru goriva.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, uz objašnjenje da su do sada obrađeni podaci za prvi obračunski period.

“U tom periodu je kroz ovu mjeru obuhvaćeno približno 20 miliona litara goriva. Na osnovu do sada obrađenih zahtjeva, obračunata sredstva za navedeni period iznose približno dva miliona KM”, navode iz Ministarstva

Nastavi čitati

Društvo

DOK GRAĐANI NEMAJU NI BANKU NI PEKARU: Opština kupuje terenac od 164.000 KM

Opština Kalinovik, na čelu sa načelnikom Radomirom Sladojem, planira putem finansijskog lizinga nabaviti novi službeni terenac od gotovo 164.000 KM sa porezom, a tehnička specifikacija upućuje na vozilo iz premium klase terenaca.

Luksuzni SUV bi posebno mogao upadati u oči u opštini poput Kalinovika koja spada u izrazito nerazvijene opštine i nema banku, pekaru, niti mesnicu.

Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje kazao je za CAPITAL da vozilo nabavljaju za potrebe opštinske uprave, turističke potrebe, ali i za potrebe kompleksa “Zelengora”.

“Nemamo terensko vozilo, a svi putevi su makadamski osim onog za Sarajevo”, kazao je Sladoje za CAPITAL.

Prema tenderskoj dokumentaciji, traži se novo terensko-putničko vozilo proizvedeno najmanje 2025. godine, sa dizel motorom zapremine najmanje 2.700 kubnih centimetara i snagom od najmanje 150 kilovata.

Vozilo mora imati automatski osmostepeni mjenjač, pogon na sva četiri točka, najmanje pet sjedišta, kao i razmak od tla od najmanje 205 milimetara, što ga svrstava u kategoriju ozbiljnih terenskih vozila.

Osim toga, opština zahtijeva da vozilo bude sposobno da savlada vodene prepreke dubine najmanje 700 milimetara, uz ulazni ugao od najmanje 31 stepen i ugao penjanja od najmanje 42 stepena. Od opreme se, između ostalog, traže adaptivni tempomat, sistem za zadržavanje vozila u saobraćajnoj traci, kamera za vožnju unazad, LED svjetla i multimedijalni ekran osjetljiv na dodir.

Tenderskom dokumentacijom predviđena je i garancija od deset godina ili 200.000 pređenih kilometara, kao i isporuka vozila u roku od deset dana od zaključenja ugovora. Vozilo će biti nabavljeno putem finansijskog lizinga uz učešće opštine od 25 odsto, dok će preostali iznos biti otplaćivan kroz 60 mjesečnih rata.

Iako se u tenderskoj dokumentaciji ne navodi proizvođač niti model vozila, tehničke karakteristike odgovaraju tek manjem broju modela dostupnih na tržištu. Prema dostupnim specifikacijama, između ostalog, mogle bi odgovarati i novoj generaciji Toyote Land Cruiser, jednom od najpoznatijih terenskih vozila u toj klasi.

Podsjetimo, kako je ranije objavio Spin Info, opština Kalinovik je prije četiri godine za potrebe opštinske uprave kupila četiri službena vozila vrijedna oko 180.000 KM sa PDV-om.

Među kupljenim vozilima bio je i Isuzu D-Max, plaćen više od 70.000 KM. Međutim, samo dvije godine kasnije opština ga je odlučila prodati putem javnog nadmetanja. Početna cijena na licitaciji iznosila je 30.500 KM, što znači da je vrijednost vozila u međuvremenu pala za više od 50 odsto.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno