Connect with us

Društvo

INSTITUCIJE ŠTO PRIJE DA UTVRDE, imamo li u zdravstvu ljude sa kupljenim diplomama?

Institucije bi što prije trebalo da utvrde da li su u zdravstvo u BiH zalutale osobe sa kupljenim diplomama, poručuju stručnjaci.

I zaista, takvo pitanje je sasvim legitimno nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu u predmetu “Klaster”, gdje se nedvosmisleno spominje i zdravstvena struka.

“Tužilački tim podigao je optužnicu kojom 21 fizičku i pravnu osobu terete za udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zatim za koruptivna krivična djela i nedopuštenu trgovinu više desetina visokoškolskih diploma, uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske, zdravstvene struke, menadžmenta i drugih profila”, kažu iz Tužilaštva BiH.

Naši sagovornici kažu da zakoni ne dozvoljavaju da imamo privatne medicinske fakultete, tako da ne vjeruju da su sporne konkretno ljekarske diplome, ali je ovaj slučaj, ističu, potrebno izvesti na čistac.

Zaim Jatić, predsjednik Udruženja ljekara porodične medicine FBiH, kaže da bilo koja lažna diploma ugrožava živote, a ljudi koji rade različite poslove nose određenu odgovornost – od građevinca, do vozača, s tim što je u medicinskoj struci to još direktnije.

“Kad govorimo o konkretnom slučaju, ja vjerujem da je to značilo da se radilo o raznim diplomama iz domena sestrinstva. Mislim da kod nas nije došlo do tog nivoa da se organizirano lažiraju diplome ljekara. Bilo koja diploma može ugroziti život ako je lažna, a pogotovo diploma zdravstvenih radnika”, rekao je Jatić za “Nezavisne novine”.

Ocjenjuje da je vrijeme da se društvo ozbiljnije pozabavi uopšteno diplomama, kao i da se rad svih fakulteta stavi pod nadzor.

“Ja vjerujem da su policijske agencije koje se time bave sve izdokumentirale, samo je pitanje političke volje da se to završi”, naveo je Jatić.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, kaže da lično nije imao dodira sa sumnjivim diplomama.

“U našem Domu zdravlja Čelinac nemamo nijednog prekvalifikanta i svi su manje-više iz državnih javnih ustanova”, kaže za “Nezavisne novine” Kuprešak, koji je i direktor Doma zdravlja Čelinac.

Ali, kako je poručio, generalno država, odnosno nadležni organi, moraju raditi svoj posao.

“Što se tiče samih posljedica, zdravstvo je osjetljiv sistem i ne mogu ni da zamislim kakve bi se posljedice mogle desiti ako bismo imali kadrove koji nisu kompetentni za bavljenje svojim poslom. Ali, mislim da svi ljudi koji rukovode znaju kvalitet svojih radnika”, rekao je Kuprešak, koji ističe da je u svakom slučaju ovaj predmet potrebno izvesti na čistac.

Miloš Purković, v.d. predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, kaže da je apsolutno protiv bilo kakve trgovine i prodaje diploma.

“Ne bih želio da unaprijed osuđujem bilo koga dok to ne bude presuđeno, ali za mene veću odgovornost imaju ustanove koje izdaju takve diplome. Treba poći i od onoga ko je dao saglasnost za osnivanje takvih ustanova”, rekao je Purković za “Nezavisne novine”.

Akcije “Klaster” se u skupštinskim klupama dotakla i narodni poslanik Mirna Savić Banjac.

U izjavi za “Nezavisne novine” ona ističe da svi moramo biti u velikom strahu jer se ova afera otegla te je više puta u Narodnoj skupštini Republike Srpske postavljala pitanje šta je s tim, jer je postojala bojazan da će se sve završiti bez konkretnih odgovora.

“Bilo koja kupljena diploma je nedopustiva i može da ima dalekosežne posljedice, a posebno kada pričamo o zdravstvu. Velika je bojazan šta sa zdravstvenim radnicima koji možda preko noći dobijaju određene prekvalifikacije, odnosno iz nekih drugih zanimanja preko noći postaju zdravstveni radnici, gdje su samim tim direktno ugroženi životi svakog građanina Srpske”, ističe Savić Banjčeva za “Nezavisne novine”.

Iz Tužilaštva BiH su za “Nezavisne novine” kazali da su svi univerziteti, fakulteti i visoke škole od kojih je po naredbama Suda BiH oduzeta dokumentacija u predmetu “Klaster” (matične knjige, dosijei studenata i druge službene evidencije), upoznati sa podacima lica čije je izdavanje diplome, titule ili zvanja Tužilaštvo BiH obuhvatilo istragom. Nisu nam, međutim, odgovorili na pitanje da li su o tome obavijestili poslodavce koji su zaposlili ljude sa spornim diplomama.

Related Topics:

Društvo

NEVRIJEME ILI SUNCE? Objavljena prognoza za naredne dvije sedmice

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda objavljena je srednjoročna prognoza, za period do 26. jula ove godine.

Pod uticajem ogranka anticiklona atmosfera se postepeno stabilizuje što će usloviti dominantno sunčano i sve toplije vrijeme.

Sve do 23. jula biće bez padavina u BiH, a nakon toga postoje izgledi za povremene pljuskove u Bosni, posebno na zapadu i sjeveru zemlje.

U Hercegovini tokom cijelog prognoziranog perioda očekuje se stabilno, suvo i natprosječno toplo vrijeme.

Do 13. jula jutra u Bosni svježe sa temperaturama između 11 i 16 , a u Hercegovini između 16 i 21 stepen. Dnevne temperature u Bosni variraće od 28 do 33, dok će u Hercegovini dosezati do 35 stepeni.

Od 14. jula do kraja prognoziranog perioda, očekuju su natprosječno visoke temperature.

Jutra u Bosni sa vrijednostima od 19 do 24 stepeni u Hercegovini od 21 do 26 stepeni, a danju širom zemlje dnevni maksimumi od 36 do 41 stepen.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

MILIONSKE DOZNKE spašavaju BiH! Narod preživljava zahvaljujući dijaspori

Da bez novca iz inostranstva koji šalje dijaspora ne bi mogli preživjeti ni građani, ni ekonomija Bosne i Hercegovine, smatraju naši sagovornici, a da je tako govore i podaci o sve većoj količini novca koja stiže u BiH.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupni tekući transferi u Bosni i Hercegovini iznosili su 1.246 milijardi maraka, od čega se 931,39 miliona maraka odnosi na novčane doznake iz inostranstva.

Poredeći sa istim kvartalom lani, ove godine u BiH je stiglo više novca kroz doznake iz inostranstva i to 72,94 miliona maraka više.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, oni u prvom kvartalu ove godine iznose 315,04 miliona maraka, od čega se na socijalna davanja odnosi 287,49 miliona maraka.

Poredeći sa prvim kvartalom prošle godine, kroz ostale tekuće transfere stiglo je manje novca, pa tako i kroz socijalna davanja.

“Centralna banka Bosne i Hercegovine ne raspolaže podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još uvijek nema zvanične procjene istih po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, navode iz Centralne banke BiH za “Nezavisne novine”.

Da bez ovog novca mnogi građani BiH ne bi mogli preživjeti, kao ni ekonomija, smatra Igor Gavran, ekonomista.

“Najveći generator ovih doznaka su vlasti u BiH na svim nivoima, jer zahvaljujući njima građani se iseljavaju i onda se doznake povećavaju pa imamo situaciju da praktično oni koji su istjerani iz BiH sada održavaju u životu vlast koja ih je istjerala, jer ako bi ekonomija potpuno bankrotirala, onda ni vlast više ne bi imala izvore prihoda”, kaže Gavran za “Nezavisne novine” dodajući da neće ni rast doznaka vječno trajati, jer će broj članova porodica kojima se novac šalje biti manji, a povratnika će biti vrlo malo i uglavnom u penzionerskim godinama.

Kako ističe, jedino dugoročno rješenje za bh. ekonomiju je stvaranje uslova za povratak što većeg broja građana iz dijaspore koji bi uložili svoj novac u BiH i stvarali novu vrijednost.

Admir Čavalić, ekonomista, ističe da dijaspore kroz novac koji šalje zadržava socijalni mir i održava životni standard građana u BiH.

“Uopšteno, Bosna i Hercegovina spada u red zemalja koje značajno ovise o dijaspori. To vidimo po nivou doznaka. Ono što je bitno naglasiti jeste da, pored stare dijaspore, imamo novoformiranu dijasporu i ona se formira iz godine u godinu u kontekstu odlaska mlade radne snage na tržište Zapada, prije svega Njemačke”, kaže Čavalić za “Nezavisne novine”.

Kako kaže, upravo ti mladi koji odlaze vani vjerovatno svakog mjeseca šalju novac.

“Ako se posmatra visina dohotka, od minimalne plate, a posebno minimalnih penzija, i izuzetno velikog broja penzionera na minimalnim penzijama, teško je objasniti kako održavaju tekuću egzistenciju, odnosno kako obezbjeđuju dovoljno sredstava za prehranu, lijekove, komunalije i sve ono što je poskupjelo u posljednjim mjesecima. Realno objašnjenje je da se to pokriva doznakama iz inostranstva, odnosno tim sistemima neformalne solidarnosti od strane naših predstavnika dijaspore”, objašnjava on i dodaje da, pored formalnih transfera koji su evidentirani kroz račune Centralne banke BiH, postoji vjerovatno i toliki iznos neformalnih transfera.
Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

AKO PUTUJETE DOBRO JE DA ZNATE! Kolone na tri granična prelaza u BiH

Na graničnim prelazima Deleuša, Doljani i Aržano formirane su kolone vozila na izlazu iz BiH, saopštio je Auto-moto savez (AMS) Republike Srpske.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja trenutno nisu duža od 30 minuta.

Iz AMS-a navode da se stanje na graničnim prelazima konstantno mijenja, te savjetuju vozače da se prije polaska na put informišu na njihovoj internet stranici.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno