Connect with us

Svijet

UGLED U PORODICI VRTOGLAVO RASTE Ko je Lara Tramp?

Dok je Lara Trump izlazila na centralnu pozornicu Republikanske nacionalne konvencije u Milvokiju, bio je to trenutak koji je simbolizovao promjenu u porodici Tramp koja se dogodila od poraza Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 2020. godine.

“Noseći crnu haljinu i svjetlucavi broš sa zastavom SAD-a, iskoristila je svjetla reflektora kako bi glasačima prodala mekšu stranu svog svekra, fokusirajući se na njegovu ulogu djeda za njezino dvoje male djece”, piše BBC, prenosi Index.hr.

A sljedbenici Republikanske stranke bučno su reagovali kad je podigla šaku i govorila o subotnjem atentatu, odražavajući Trampove geste na okupljanju u Butleru u saveznoj državi Pensilvaniji, nakon što mu je metak za dlaku promašio glavu.

“Možda ste u subotu mogli vidjeti stranu Donalda Trampa za koju niste bili sigurni da postoji dok je niste vidjeli vlastitim očima”, rekla je okupljenima.

Tramp (41) koju je svekar odobrao da bude zamjenika za vođenje Republikanske stranke dok se takmiči za još jedan mandat u Bijeloj kući i čvrsto drži uzde stranačkog aparata.

Lara Tramp, njezin suprug Erik i njegov stariji brat Don Džunior nametnuli su se kao vodeći glasovi porodice u kampanji Donalda Trampa protiv američkog predsjednika Džoa Bajdena. Oni su među najutjecajnijim osobama u njegovoj političkoj orbiti.

Nasuprot tome, Trampova najstarija kćerka Ivanka Tramp i njezin suprug Džared Kušner – moćni par koji je uživao pozicije u Bijeloj kući nakon Trampove pobjede 2016. – držali su se podalje od politike u posljednje četiri godine.

Lara je bila prvi član porodice koji je službeno govorio na ovoj konvenciji i njezin je dolazak izazvao zanimanje ne samo za njezinu ulogu u porodici već i za sve daljnje političke ambicije.

“Mislim da je fantastična”, rekla je Alina Haba, Trampov pravni portparol, koja je postala poznata braneći ga u slučaju seksualnog napada u Nju Jorku.

“Mislim da je govorila iz srca. Govorila je o mamama. Govorila je o tome da je on djed – stvarima o kojima samo ona može govoriti.”

Dugogodišnji promatrači očekuju da će ugled Lare Tramp u porodici samo rasti.

“Njezin govor bio je njezino predstavljanje naciji u velikom smislu. Iako je i ranije imala uloge u kampanjama i bila dijelom Trampovog unutrašnjeg kruga i porodične orbite posljednjih osam godina, ovo je prvi put da je pozicionirana u ulogu koja ima stvarnu moć unutar Republikanske stranke”, rekao je Erik Kortelesa, novinar koji je nedavno intervjuisao Laru Tramp za magazin Time.

“Ona želi dokazati da nije samo zamjena za Trampa, već i politički faktor. I vidjećemo kako će se to odigrati u sljedeća četiri mjeseca dok ona bude zamjenik za vođenje Republikanske stranke dok se Tramp takmiči “, objasnio je novinar.

Mišel Merel, član republikanskog odbora za okrug Brovard na Floridi, rekla je da je imenovanje Lare Tramp izazvalo “mnoštvo promjena”:

“Prikupljanje sredstava ide vrtoglavo, ranije nam to nije išlo. Promjena vodstva bila je glavna razlika. Sve se probudilo.”

Neki vide paralele između uloge Lare i Erika Trampa u ovoj predsjedničkoj kampanji te uloge Džareda i Ivanke 2016. Međutim, Erik ima istaknutu ulogu u Tramp Organizaciju i vjerojatno će biti njegov vođa u poslovnom carstvu ako Tramp ponovno osvoji Bijelu kuću.

“Lara je u poziciji da nastavi svoj uspon u Republikanskoj stranci, ali postoji još jedan Tramp koji bi takođe mogao imati aspiracije za izgradnju političke dinastije”, smatra Kortelesa.

“Don Džunior kaže da ga politika ne zanima, ali svi ostali oko njega, uključujući njegovu snahu i brata, misle da ga jako privlači politika. U stvari, Lara Tramp mi je rekla u nedavnom intervjuu – ‘ako postoji neki Tramp koji će se kandidirati za višu dužnost, onda će to biti Don Džunior’”.

Related Topics:

Svijet

KAP KOJA POKREĆE SVIJET: Zašto se prolaz kroz Hormuški moreuz ne smije naplaćivati?

Iran zahtijeva da brodovi plaćaju i do dva miliona dolara za prolaz kroz Hormuški moreuz. Zbog čega Egipat i Panama imaju pravo da naplaćuju tranzit kroz svoje vodene puteve, dok Iranu to nije dopušteno?

Nakon što su se pojavile informacije da Teheran naplaćuje i do dva miliona dolara, odnosno oko 1,7 miliona evra po brodu, za „siguran prolaz“ kroz Hormuški moreuz, svjetski mediji izvještavali su o optužbama na račun iranskog režima za iznuđivanje i ugrožavanje globalne energetske bezbjednosti, prenosi Dojče vele (Deutsche Welle).

Taj moreuz, smješten između Irana i Omana, predstavlja najvažniji energetski koridor na svijetu. Prije izbijanja rata u Iranu, kroz njega je prolazila čak petina ukupne svjetske nafte i gasa.

Vlasti u Teheranu opravdavaju te namete kao ratnu odštetu za gubitke pretrpljene tokom američko-izraelskih napada, ali i kao naknadu za „navigacione usluge“, zaštitu životne sredine i pojačanu bezbjednost. Najavljeno je i sastavljanje zajedničkog protokola sa Omanom, prema kojem bi brodovi morali da traže posebne dozvole prije ulaska u moreuz.

I dok su pojedine azijske pomorske kompanije i manji operateri tiho pristali na taksu, veliki globalni igrači to odlučno odbijaju. Istovremeno, Institut za proučavanje rata (ISW) nazvao je te takse pomorskim „iznuđivanjem“.

SAD i Kina postigle su dogovor o zajedničkom protivljenju tim nametima, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnike američkog Stejt departmenta, a tu praksu odbacile su i zemlje Perzijskog zaliva.

Stručnjaci za pomorsko pravo ističu da postoje jasni razlozi zbog kojih Iran ne može da naplaćuje prolaz kroz Hormuz, dok druge ključne tačke, poput Sueckog i Panamskog kanala, to redovno čine.

Kakva pravila važe za moreuze?

Prema međunarodnom pomorskom pravu, prirodni moreuzi koji služe za plovidbu regulisani su posebnim pravilima kako bi se zaštitile globalna trgovina i sloboda plovidbe.

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu mora (UNCLOS) garantuje brodovima i vazduhoplovima svih država takozvano pravo na tranzitni prolaz kroz međunarodne moreuze koji spajaju dijelove otvorenog mora. Da bi se plovidba smatrala tranzitnim prolazom, brod mora prolaziti kroz moreuz bez odlaganja i bez sidrenja, osim u hitnim slučajevima.

Pravila Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora izričito navode da priobalne države ne smiju ometati taj tranzit. One mogu naplaćivati samo ograničene naknade za konkretne usluge, kao što su pilotaža, odnosno vođenje broda, i tegljenje.

Zašto operateri kanala imaju pravo na takse?

Kanali poput Sueckog i Panamskog vještački su vodeni putevi koje su suverene države izgradile i koje održavaju uz ogromne troškove.

Egipat od taksi za brodove koji koriste 193 kilometra dugu prečicu kroz Suecki kanal ostvaruje godišnji prihod od oko četiri milijarde dolara. Carigradska konvencija iz 1888. godine, koju su potpisale tadašnje velike sile, izričito dopušta egipatskim vlastima naplaćivanje tranzita radi pokrivanja troškova održavanja, rada i modernizacije kanala.

S druge strane, Uprava Panamskog kanala, koja upravlja tim prokopom izgrađenim od strane SAD, takođe ima dozvolu za naplatu na osnovu posebnih međunarodnih ugovora. Panamski kanal, dovršen 1914. godine radi spajanja Pacifika i Atlantika, zahtijeva neprekidno i skupo održavanje, uključujući stalno čišćenje dna zbog mulja i odrona.

Zanimljivo je da oba ta kanala naplaćuju takse koje su u prosjeku upola manje od iznosa koji sada traži Iran.

Postoje li izuzeci?

Sive zone ipak postoje, pa se prolazak kroz pojedine moreuze, pa čak i dijelove okeana, ponegdje naplaćuje.

Rusija, na primjer, naplaćuje pratnju ledolomaca, pilotažu i uslužne tarife na Sjevernom morskom putu duž svoje sjeverne obale. Ta ruta nudi znatno kraći put između Evrope i Azije nego Suecki kanal. Prolazi kroz Sjeverni ledeni okean i spaja Atlantik i Pacifik preko Barencovog mora i Beringovog moreuza. Uglavnom se koristi ljeti, kada se led otopi, a njome najčešće plove brodovi iz Rusije, Kine i Južne Koreje. Moskva velike dijelove te rute tretira kao svoje unutrašnje vode ili područja prekrivena ledom, pozivajući se na član 234 Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora.

Kanada ima slične zahtjeve za suverenitet nad Sjeverozapadnim prolazom, morskim putem kroz Kanadski arktički arhipelag. Vlada u Otavi povremeno razmatra uvođenje taksi, ali nailazi na oštro protivljenje Sjedinjenih Američkih Država.

Još jedan dugogodišnji primjer su turski moreuzi. Bosfor i Dardaneli, koji preko Turske spajaju Crno i Sredozemno more, regulisani su Konvencijom iz Montrea iz 1936. godine. Prema tom ugovoru, Turska mora garantovati slobodan prolaz trgovačkim brodovima i može naplaćivati samo minimalne takse za svjetionike i navigacionu pomoć, ali ne i klasične tranzitne naknade.

Nastavi čitati

Svijet

BIJELA KUĆA TVRDI: Tramp u odličnom zdravstvenom stanju

Ljekar američkog predsjednika Donalda Trampa, Šon Barbabela, izjavio je da je predsjednik u odličnom zdravstvenom stanju, iako ima blagi otok potkoljenice i benigne modrice na rukama, navedeno je u memorandumu Bijele kuće.

U dokumentu je pojašnjeno da su modrice na rukama uobičajene i benigne, kao i da su povezane sa manjom iritacijom mekog tkiva usljed čestog rukovanja i upotrebe aspirina u okviru kardiovaskularne prevencije.

Barbabela je u memorandumu naveo da je Tramp u odličnom zdravstvenom stanju, sa snažnom srčanom, plućnom, neurološkom i opštom fizičkom funkcijom, prenosi Rojters.

-Predsjednik Tramp je potpuno sposoban da obavlja sve dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države – istakao je Barbabela.

Memorandum je objavljen nakon Trampove posjete Nacionalnom vojno-medicinskom centru “Volter Rid” u utorak, a u njemu se navodi da je zabilježen napredak u odnosu na prošlu godinu kada je riječ o blagom otoku potkoljenice.

U memorandumu nije naveden razlog dermatološkog tretmana kojem je Tramp bio podvrgnut u martu zbog promjena na vratu, niti je precizirano da li je nakon oktobra prošle godine ponovo obavio pregled magnetnom rezonancom.

Tramp, koji će u junu napuniti 80 godina, često ističe da je fizički spremniji i energičniji od svog prethodnika, bivšeg predsjednika SAD DžozeFa Bajdena, koji je funkciju napustio prošle godine u 82. godini, nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sposobnosti da obavlja predsjedničku dužnost.

Agencije

Nastavi čitati

Svijet

KOLONE NA GRANICI SA GRČKOM: Na prelazima čeka čak 65 autobusa, putnici satima zaglavljeni!

Na ulazu u Grčku, danas su, 30. maja, zabilježene ogromne gužve, a prema objavama putnika na društvenim mrežama, na graničnim prelazima formirane su višekilometarske kolone u kojima se nalazi 65 autobusa i veliki broj putničkih vozila.

Na društvenoj mreži Facebok pojavile su se fotografije i komentari putnika koji navode da je situacija na granici veoma teška i da se kolona pomjera izuzetno sporo.

“Trenutno na ulazu u Grčku, preko 40 autobusa čeka u koloni. Ogromna gužva i užasno se polako pomjera kolona”, navodi se u jednoj od objava koja je privukla pažnju brojnih korisnika.

U komentarima ispod objave putnici opisuju višesatna čekanja i nezadovoljstvo zbog zastoja na granici.

“Od sinoć smo tu sa autobusom. Sad i nikad više, ovo je haos”, napisao je jedan od putnika.

Drugi korisnik naveo je da je situacija još ozbiljnija nego što se na prvi pogled čini.

“Evo sad sam se čula sa roditeljima, 65 autobusa ima na granici Makedonija – Grčka”, stoji u komentaru.

Odmor vrijedan čekanja

Neki od njih tvrde i da je čekanje vrijedno, pogotovo kada se zna da je krajnja destinacija pravi odmor i uživanje u suncu i slanoj vodi.

Za sada nema zvaničnih informacija o razlozima velikih zadržavanja, ali se pretpostavlja da su pojačan intenzitet saobraćaja i smjena turista doprinijeli stvaranju ogromnih kolona na graničnim prelazima.

Grčka je i ove godine jedna od najpopularnijih destinacija za turiste iz Srbije i regiona, zbog čega se tokom ljetnje sezone često bilježe gužve na ulazu u ovu zemlju.

Putnicima koji planiraju putovanje savjetuje se da prije polaska provjere stanje na graničnim prelazima i da se pripreme na duža čekanja.

Nastavi čitati

Aktuelno