Kada je italijanski arhitekta video staklene solitere u Dubaiju, odlučio se za potpuni drugačiji koncept – zgrada obrasla zelenilom.

Prošlo je više od 10 godina kada je u Milanu napravljena prva vertikalna šuma – Bosko vertikale (Bosco Verticale).

Italijanski arhitekta, Stefano Boeri, 2007. je vidio kako se usred pustinje Dubaija gradi neverovatan grad pun solitera prekrivenih staklom, keramikom i metalom. Međutim, svi ti materijali su odbijali sunčevu svjetlost i stvarali toplotu, posebno na betonskom tlu.

Boeri je tada tek započeo rad na dvije višespratnice u severnom delu Milana.

“Odjednom mi je pala na pamet ideja da napravim dvije ‘biološke’ kule, koje bi umesto staklom, bile prekrivene lišćem”, rekao je za BBC.

Kombinacija flore i faune bi u industrijskoj pustoši unijela hladan vazduh i ponudila potpuno drugačiju arhitektonsku viziju. Tako je nastala prva “vertikalna šuma” u kojoj građani mogu da žive zajedno sa prirodom.

Njegov dizajn je u međuvremenu odnio veliki broj nagrada. Zahvaljujući zelenilu, lišće oslobađa čestice vode i filtrira sunčevu svjetlost, a stanari mogu da uživaju u tri stepena nižoj temperaturi.

Povodom 10 godina ovog impozantnog projekta, arhitektonski studio “Stefano Boeri Architetti” objavio je knjigu “Bosco Verticale: Morfologija vertikalne šume” koja sadrži eseje istaknutih autora i fotografije Ivana Bana. Knjiga prati razvoj projekta i principe koje zastupa, a izdavač “Rizzoli” navodi da ona “slavi arhitektonsko djelo koje je postalo simbol obnovljene kolektivne svijesti o brizi za životnu sredinu i biljni svijet”.

Vertikalna šuma se opisuje kao “dom za drveće i ptice, koji ujedno nastanjuju i ljudi”.

Na projekat su uticale mnoge knjige i filozofski pravci, kao što je “Tajni život drveća” (2006) britanskog biologa Kolina Tadža, a citira se i britanska naučnica Džejn Gudal, koja tvrdi da je, kako broj stanovnika raste, “od presudnog značaja da ga prate i novi podsticaji za uvođenje prirodnog svijeta u gradove”.

Otkad je završena milanska vertikalna šuma, zeleni talas gradnje počeo je ponovo da uvodi prirodu u gradove širom svijeta, od Dubaija do Denvera u Koloradu, od Antverpena do Arlingtona u Virdžiniji. Očekuje se da će radovi na prvoj vertikalnoj šumi u Africi početi u Kairu kasnije ove godine.

Uprkos kritičarima koji su sumnjali u koncept, ima još primera ovakve zelene gradnje, poput vertikalne šume Trudo u Ajndhovenu. U pitanju je projekat socijalnog stanovanja gde je kirija ograničena na 600 evra mjesečno.

Milanska vertikalna šuma predstavlja novi pristup izgradnji višespratnica u kojima drveće i ljudi zajedno žive.

Riječ je o arhitektonskom konceptu koji zamenjuje tradicionalne materijale na urbanim površinama.

Milanska zgrada se sastoji od dve kule visine 80 i 112 metara, a na njima je zasađeno oko 17.000 stabala, žbunova i biljaka. Na urbanoj površini od 1.500 m² to izgleda kao da je riječ o 20.000 m² šume i šipražja.

Ovakav pristup doprinosi obnovi životne sredine i urbanog biodiverziteta, bez širenja gradske teritorije. U poređenju sa mnogim drugim simboličnim “zelenim kulama”, ovo je impresivan eksperiment koji utiče na budući razvoj dizajna visokih zgrada.

Kule su podignute na mjestu nekadašnje industrijske zgrade gdje su boravili umjetnici, koja je potom rekonstruisana u blizini kao “Umjetnički inkubator”.

Kako su izabrane adekvatne biljke za vertikalnu šumu?

Dolazak do pravog izbora biljaka zahtijevao je godine ispitivanja. Biljke su prvo dvije godine bile pod nadzorom kako bi se utvrdilo koje su najotpornije.

Vrste su birane ne samo na osnovu klime i izloženosti suncu, već i prema sposobnosti da izdrže simulirane testove u vetrotunelu. Veličina drveća je kontrolisana zapreminom žardinjera, tako da su se sadile samo one biljke koje mogu da opstanu u ograničenom prostoru.

Od svih testiranih biljaka tokom te dvije godine, samo najotpornijih 80% je konačno posađeno.

Dok se maturantkinje širom svijeta trude da na posebno veče u životu stignu u što luksuznijim limuzinama, 15-godišnja Kloe odabrala je sasvim drugačije prevozno sredstvo.

U bajkovitoj plavoj haljini popela se na kravu i tako stigla kod svojih drugara koji su je dočekali aplauzom.

Maturantkinja Kloe došla je na kravi Oazis u pratnji svog oca Ričarda (43) i brata Tomasa (19). Djevojka je krenula stopama svog starijeg brata, koji je na školsku maturu 2022. godine otišao u ogromnom žutom traktoru

View this post on Instagram

A post shared by The Bolton News (@the_bolton_news)

Petnaestogodišnjakinja, koja je pomogla ovci da se ojagnji kad je imala samo šest godina i koju majka od rođenja zove “Gospođica Mu”, skupila je više od 600.000 pregleda na svom TikTok nalogu. Kloe će od jeseni početi da uči poljoprivredu i nada se da će jednog dana preuzeti porodičnu farmu.

– Svi su bili u automobilima, pa sam samo pomislila da uradim nešto potpuno drugačije što niko nikada ranije nije uradio. Definitivno sam dobila najglasniji aplauz od svih – rekla je Kloe.

Porodica maturantkinje je nju i njenu četvoronožnu kopitarku Oazis odvezla prikolicom do Teskovog parkinga oko 400 metara od mjesta održavanja mature, koja se održavala na stadionu “Tafšit”. Zatim su zajedno prošetali, što je uslijedilo nakon “mnogo vježbanja” sa Oazis.

Kloe je morala da ostavi svoju neobičnu prijateljicu kad je počela matura, jer joj nije bilo dozvoljeno da uđe na stadion, prenosi Žena Blic.

– Niko nije znao da ide na kravi dok nismo stigli tamo. Kad smo se pojavili, svi su se postrojili i gledali kako automobili prolaze, a mi smo prošli pored njih na kravi. Parkirali smo se na Tesko parkingu, malo smo isprobavali sreću. Privuklo je pažnju dosta ljudi, pitali su se zašto je krava na parkingu. A krava je bila baš srećna što je napolju i što je u centru pažnje. I ona i Kloe su bile ozarene -ispričala je Luiz, mama male maturantkinje.

Ona je dodala da će Oazis dugo ostati sa njima i da porodica nema u planu da je pretvori u goveđe burgere.

– Izgledala je apsolutno nevjerovatno, jako sam ponosna. A kad je riječ o Kloe, oduvijek smo podsticali svu djecu da budu individualci i da budu vjerna sebi. Biti dijete poljoprivrednika u urbanom području je zaista teško, osjećate se kao da morate da se promijenite da biste se uklopili. Ali Kloe je uvijek bila vjerna sebi, prava farmerova kćerka – istakla je ponosna mama Luiz.

Neobičan fenomen na nebu šokirao je turiste na portugalskoj plaži, a mnogi su pomislili da je u pitanju veliki cunami. Ipak, ispostavilo se da je riječ o nečemu manje opasnom.

Preplašeni turisti bježali su u panici sa plaže u Portugalu dok se ka njima kretala neobična i ogromna “cunami-oblačna” masa dugačka nekoliko kilometara. Fotografije i snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazali su neobičnu pojavu nalik na “horizontalni zid” koji se protezao od horizonta ka obali, praćen silovitim udarima vetra.

“Osećao sam se kao da vidim cunami iz filma!”, naveo je na mreži “X” jedan korisnik, dok je drugi napisao: “Ako ovo nije početak filma strave i užasa, ne znam šta jeste.”

Srećom, ova čudna pojava ipak nije bila cunami. Meteorolozi su potvrdili da je u pitanju neuobičajena vrsta oblaka poznata kao “kotrljajući oblak”. Poznat je još i kao Arkus oblak koji se povezuje sa snažnim olujnim oblacima i grmljavinom. Ponekada se vide ispod kumulonimbusnih oblaka.

This cloud rolled in like an actual tsunami over Portugal.

It's actually called a roll cloud.pic.twitter.com/0MA27DS4ia

— Massimo (@Rainmaker1973) June 30, 2025

Kako nastaju “kotrljajući oblaci”?
Ovaj fenomen je rezultat rijetke kombinacije vazdušnih masa koje intereaguju sa različitim temperaturama i morskim povetarcem.

“Kada hladna silazna struja iz kumulonimbusa dospije do tla, hladni vazduh se može brzo proširiti duž tla, gurajući postojeći topli vlažni vazduh naviše”, saopštio je Meteorološki zavod.

Kako se ovaj vazduh diže, vodena para se kondenzuje u obrasce povezane sa Arkus oblacima, te se novi oblak može kotrljati usled različitog pravca vjetra. Obično se formiraju sa kumulonimbusima i silaznim strujama što znači da su povezani jakim udarima vjetrova, obilnim kišama ili gradom, kao i grmljavinom i munjama. To je bio slučaj i u Portugalu, gdje su temperature dostigle rekordnih 46,6 steeni, samo nekoliko dana prije pojave oblaka.

Gdje su još viđeni “kotrljajući oblaci”?
U martu 2018. godine, oblak je primijećen iznad mora kod obale Nju Orleansa, dok je samo tri mjeseca kasnije, drugi primijećen u Tenesiju. U julu 2019. godine, pokazao je oblak koji se “kotrlja” iznad okruga Mejo u Irskoj, a u decembru dvije godine kasnije, viđen je kod obale u Melburnu u Australiji.