Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) uputio je pismo američkom narodu u kojem je iznio logiku Irana, prenosi danas (29. septembra) iranska agencija Tasnim.

Portparol IRGC, brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je danas na konferenciji za medije da je svrha pisma upućenog narodu SAD da pruži direktno i iskreno objašnjenje o stavovima i načinu razmišljanja iranskih vlasti.

“Cilj slanja našeg pisma američkom narodu prevazilazi medijski publicitet. Želimo da ih upoznamo sa logikom Irana”, rekao je Mohebi, istakavši da ova inicijativa nije kratkoročna kampanja u cilju publiciteta.

Iran smatra da mnogi Amerikanci možda nisu dovoljno upoznati sa logikom i stavovima Irana, te stoga ovo pismo treba da pruži platformu za bolje razumijevanje, dodao je on.

Zašto se IRGC pismom obratio Amerikancima?
Prema njegovim riječima, za razliku od SAD, Iran se suočava sa ograničenjima kad je riječ o medijima koji operišu unutar američke teritorije.

“Iz tog razloga, izabrali smo pismo kao način da prenesemo našu poruku direktno i jasno, kao rješenje za koje smo se opredijelili na osnovu postojeće realnosti”, rekao je Mohebi.

Naveo je da je Iran zamolio Amerikance da pročitaju pismo barem jednom, i izrazio je spremnost za prepisku sa onima koji budu željeli da odgovore na pismo, koji budu željeli da upute kritike i kojima budu bila potrebna dodatna objašnjenja.

Portparol IRGC je naveo da je niz pitanja obuhvaćen pismom, uključujući geografsku poziciju SAD i njene implikacije iz odbrambene perspektive.

Ukazao je da su SAD okružene okeanima, što im omogućava oblik prirodne bezbjednosti i stvara posebnu logiku odbrane od prijetnji.

Mohebi je istakao da zemlje koje se graniče sa SAD ili se nalaze blizu njih, bilo da je riječ o kopnenim ili pomorskim granicama, nemaju vojne niti bezbjednosne kapacitete da bi predstavljale ozbiljnu prijetnju toj zemlji.

Šta IRGC kaže o američkim vojnim bazama?
“S obzirom na tu činjenicu, postavlja se pitanje šta je svrha raspoređivanja 800 američkih baza širom svijeta. I na kakvoj osnovi se temelji ekonomsko i logičko opravdanje za potrošnju 1,1 biliona dolara na američki vojni budžet”, primijetio je on.

Pozvao je Amerikance da ne previđaju istorijske činjenice, rekavši da bi trebalo pokrenuti pitanje višedecenijskih američkih vojnih napada na razne zemlje.

“Obraćam se direktno američkom narodu: morate se suočiti sa realnošću brojnih napada i posljedica koje proizilaze iz njih decenijama”, poručio je Mohebi, dodavši da su SAD izvele vojne napade na brojne zemlje u proteklih sedam decenija čega bi Amerikanci, kako je zaključio, svakako trebalo da budu svjesni.

Šta IRGC traži od američkih glasača?
U pismu na 25 strana, IRGC poziva američke glasače da na srednjoročnim izborima u novembru odbace politike predsjednika Donalda Trampa i prihvate ponudu za mirnu koegzistenciju Irana i SAD, prenosi Rojters.

IRGC poziva Amerikance i da se suprotstave američkoj podršci Izraelu i ratovima u drugim zemljama, uz tvrdnju da Iran i SAD mogu da koegzistiraju ukoliko se američka politika promijeni.

U pismu se Tramp optužuje da krije miroljubivu prirodu iranskog nuklearnog programa, koji Izrael naročito smatra egzistencijalnom prijetnjom, kao i efikasnost blokade nafte u Persijskom zalivu od strane Teherana, prenosi Tanjug.

Portparol IRGC Hosein Mohebi je rekao novinarima da ne očekuje da će pismo uticati na ponašanje administracije SAD nekoliko sedmica pred izbore, ali da bi glasači mogli da čuju poruku.

“Amerikanci ne znaju za razvoj mnogih događaja. Vjerujemo da, kada bi znali više, razmišljali bi drugačije i donosili bi drugačije odluke”, rekao je on.

Američki predsjednik Donald Tramp negirao je navode da je Iranu ponudio ublažavanje sankcija i pomoć u oslobađanju zamrznutih iranskih sredstava u zamjenu za ustupke Teherana u vezi sa njegovim nuklearnim programom.

“Ovo nije tačno. Nisam im ponudio NIŠTA”, poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži “Truth Social”.

Njegova reakcija dolazi u trenutku kada se nastavlja posredna diplomatija između Vašingtona i Teherana, uz posredovanje Katara i Pakistana, koji pokušavaju da doprinesu postizanju sporazuma kojim bi bio okončan sedmomjesečni sukob dvije zemlje.

Šta se dešava iza kulisa pregovora?

Novi diplomatski napori intenzivirani su na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje su američki i iranski zvaničnici u ponedjeljak održali odvojene razgovore sa posrednicima u pokušaju da pronađu put ka okončanju sukoba.

Katarski posrednici sastali su se sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem kako bi razgovarali o prijedlozima o kojima se pregovara posljednjih dana, dok su planirani i odvojeni kontakti sa predstavnicima Trampove administracije. Cilj posrednika je da približe stavove dvije strane.

Jedan američki zvaničnik opisao je posredne razgovore kao “pozitivne i konstruktivne”, ali je naglasio da između dvije strane i dalje postoje značajne razlike, posebno kada je riječ o nuklearnom programu Irana i redoslijedu ispunjavanja eventualno dogovorenih obaveza.

Zašto su Ormuski moreuz i nuklearni program najveće prepreke?

Vašington i Teheran ostaju podijeljeni oko ključnih pitanja koja bi morala da budu riješena u okviru bilo kakvog sporazuma.

Iran želi da se pregovori prvenstveno usmjere na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, okončanje američke pomorske blokade i ublažavanje sankcija. Trampova administracija, sa druge strane, insistira da svaki dogovor mora da uključi značajna ograničenja iranskih nuklearnih aktivnosti.

Američki zvaničnici navode da Vašington ostaje usredsređen na sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja i napredak u pregovorima povezuju sa rješavanjem pitanja koja se odnose na iranski nuklearni program.

Bijela kuća je istovremeno izrazila sumnju u namjere Teherana, ukazujući na to da su prethodni dogovori propali nakon napada na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.

Šta Iran očekuje od Vašingtona?

Iran je saopštio da još čeka zvaničan odgovor Vašingtona na svoje najnovije prijedloge.

Aragči, koji je nakon Generalne skupštine UN ostao u Njujorku, rekao je da je Teheran predstavio svoje prijedloge i da očekuje jasan stav Sjedinjenih Američkih Država prije nego što odluči o narednim koracima.

“Ako Amerikanci tvrde da traže sporazum ili mirno rješenje, mi smo to rješenje predstavili”, rekao je Aragči, prema navodima iranskih državnih medija.

Teheran ostaje pri stavu da bi ponovno otvaranje Ormuskog moreuza zavisilo od ishoda pregovora i ispunjavanja uslova koje je postavio Iran.

Šta podrazumijeva iranski prijedlog?

It navodi da najnoviji diplomatski napori trebalo bi da budu usmjereni na izmijenjenu verziju sedmodnevnog plana koji je Iran predstavio tokom Generalne skupštine UN.

Prema riječima zvaničnika upoznatih sa pregovorima, prijedlog uključuje prekid neprijateljstava, oslobađanje zamrznutih iranskih sredstava, ublažavanje sankcija na izvoz iranske nafte i ukidanje ograničenja za iranske luke. Zauzvrat, Iran bi ponovo otvorio Ormuski moreuz i nastavio razgovore o svom nuklearnom programu.

Tramp je tokom vikenda rekao da je odbacio širi iranski prijedlog, tvrdeći da se Teheran nalazi pod sve većim ekonomskim pritiskom. Ipak, američki predsjednik je ostavio mogućnost da se pregovori nastave tokom ove sedmice.

Uprkos intenziviranju diplomatskih kontakata i nastavku posredničkih napora, stavovi Vašingtona i Teherana o ključnim pitanjima i dalje su značajno udaljeni.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je kubanska revolucija propala i da vlasti u Havani imaju priliku da pokrenu političke i ekonomske promjene koje bi zemlju usmjerile ka drugačijoj budućnosti. Rubio je, gostujući u emisiji “Hannity” na Fox Newsu, govorio o situaciji na Kubi, politici administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, ali i nedavno postignutom sporazumu u vezi sa Grenlandom.

Zašto Rubio tvrdi da je kubanska revolucija propala?
Rubio je ocijenio da problemi Kube nisu novi i da je, prema njegovom viđenju, višedecenijski politički i ekonomski model te zemlje doživio neuspjeh.

“Kubanska revolucija je propala. Propada već više od 60 godina. Ona je i sada neuspješna”, rekao je Rubio, dodajući da smatra da i unutar kubanskog sistema postoji svijest o tome da dosadašnji model nije uspio.

Prema njegovim riječima, ključno pitanje sada je šta bi moglo da zamijeni postojeći sistem. Ocijenio je da kubanske vlasti imaju priliku da počnu sa promjenama koje bi zemlju usmjerile na, kako je rekao, nepovratan put prema napretku i boljoj budućnosti.

Kakve promjene Vašington očekuje od Havane?
Rubio je naglasio da bi takav proces, prema stavu američke administracije, morao da obuhvati i političke i ekonomske slobode.

Američki državni sekretar rekao je da je Vašington otvoren za poteze koji bi mogli da pokrenu proces promjena, ali je upozorio da eventualna tranzicija ne bi bila jednostavna.

Rubio je prethodno, govoreći o politici Trampove administracije prema Kubi, rekao da Sjedinjene Američke Države daju prednost političkim i pregovaračkim rješenjima, dok nije želio da spekuliše o mogućnosti vojne akcije.

Tramp je tokom obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija rekao da se njegova administracija zalaže za “fundamentalnu promjenu” situacije na Kubi, navodeći da se tamošnji komunistički sistem nalazi pod velikim pritiskom. Američki predsjednik tada je potvrdio i da Rubio vodi pregovore sa Kubom.

Šta Rubio kaže o sporazumu o Grenlandu?
Rubio se u razgovoru osvrnuo i na sporazum koji su Sjedinjene Američke Države postigle sa Danskom i Grenlandom, a kojim je Vašington dobio trajna prava vezana za vojno prisustvo i bezbjednost na ovom strateški važnom arktičkom ostrvu.

Prema riječima američkog državnog sekretara, sporazum garantuje američke bezbjednosne interese na Arktiku i trebalo bi da spriječi protivnike SAD da uspostave vojno prisustvo na Grenlandu i u njegovom okruženju.

“Greenland će zauvijek biti dio strateške odbrambene zone Sjeverne Amerike i isključiće svakog protivnika iz nje i okolnog područja”, rekao je Rubio.

Sporazum, prema informacijama Fox Newsa, sprečava Kinu, Rusiju i druge zemlje koje nisu članice NATO-a da uspostavljaju vojne baze ili raspoređuju svoje snage na Grenlandu. Predviđena su i ograničenja za ulaganja potencijalnih protivnika SAD u osjetljive sektore koji bi mogli predstavljati rizik za američku nacionalnu bezbjednost.

Zašto je Grenland važan Sjedinjenim Državama?
Rubio je rekao da Danska i Grenland nemaju finansijske mogućnosti da samostalno obezbijede odgovarajuću odbranu ostrva u slučaju ozbiljne prijetnje ili napada, dok Sjedinjene Američke Države, prema njegovim riječima, raspolažu potrebnim kapacitetima.

Fox navodi da je dogovor postignut nakon višemjesečnih pregovora predstavnika SAD, Danske i Grenlanda, koji su vođeni daleko od očiju javnosti.

Tramp je ranije poručio da sporazum Sjedinjenim Američkim Državama daje mogućnost da preduzmu mjere potrebne za odbranu američkog kontinenta, ali i Evrope, te da američkim protivnicima neće biti dozvoljeno da uspostavljaju vojno prisustvo ili obavljaju osjetljiva ulaganja na Grenlandu bez saglasnosti Vašingtona.