Connect with us

Društvo

ROBNA RAZMJENA SRPSKE: Uvoz sve veći, izvoz konstantno pada

Pokrivenost uvoza izvozom tokom sedam mjeseci ove godine u Republici Srpskoj je 68,5 odsto, a brojevi pokazuju da je, u odnosu na isti period lani, izvoz smanjen, a uvoz povećan, navedeno je u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

Kako su naveli, u periodu od januara do jula 2024. godine, obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 3.635.343.000 evra, od čega se na izvoz odnosilo 1.478.010.000 evra, a na uvoz 2.157.333.000 evra.

“Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – jul 2024. godine iznosio je 679.323.000 evra, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,5 odsto. Izvoz je u periodu januar – jul 2024. godine smanjen za 7,1 odsto u odnosu na period januar – jul 2023. godine, dok je uvoz povećan za 4,7 odsto”, istakli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Manji izvoz je rezultat manje tražnje iz Evropske unije, kao i niže cijene energije, objašnjava za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

“To je ono što je dominantno. Ipak ne treba da budemo nijemi na činjenicu da je od prethodnih sedam mjeseci dva mjeseca izvoz bio veći nego izvoz u istom mjesecu prethodne godine. Od ukupnog smanjenog izvoza u prvih sedam mjeseci od 220 miliona KM, nekih 165 miliona KM se odnosi na manji izvoz energije”, navodi on.

Kako ističe, našoj javnosti je bitno kakve se stvari dešavaju u prerađivačkoj industriji, a tu je, kako kaže, izvoz manji.

“Ova industrija je najveći izvoznik i zapošljava ubjedljivo najviše ljudi. Za prethodnih sedam mjeseci izvoz prerađivačke industrije je manji za 55 miliona KM. Ukupni izvoz prerađivačke industrije Republike Srpske na godišnjem nivou je 4,3 milijarde KM”, kaže Stevanović.

Kada je riječ o očekivanjima do kraja godine, Stevanović ističe da očekuje da će se situacija stabilizovati i da će izvoz biti veći u prerađivačkoj industriji.

“Očekivanja su bazirana na činjenici da lošu ekonomsku situaciju u zemljama gdje je smanjena ekonomska aktivnost, na primjer Njemačka, očekuje prilagođavanje. Takođe, sve je veća svijest o potrebi naše privrede da se uključi na neka nova tržišta, koja nisu dominantno EU, ali i da iskoriste neke globalne trendove. Trend da smo periferno tržište koje graniči sa Evropom, uvođenje trgovinskih barijera prema Kini, fragmentacija globalnog ekonomskog sistema ukazuju da u tim okolnostima naša prerađivačka industrija može značajno profitirati”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Kako ističe, trećina svjetske prerađivačke industrije pripada Kini.

“Druge zemlje ne gledaju na to blagonaklono. Nastoje zaštititi svoje prerađivačke industrije. U takvim okolnostima blizine Evrope, saradnja sa Kinom je mogući benefit za domaći sistem”, ističe Stevanović.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da je kretanje spoljnotrgovinskog deficita odraz strukturnih obilježja ekonomije RS.

“Naš privredni rast dominantno se oslanja na potrošnju koja se, osim dohodaka iz proizvodnje, pokriva doznakama iz inostranstva i zaduživanjem. Usljed nepovoljne proizvodne strukture koju karakterišu resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi, najveći dio potrošnje odlazi na uvozne proizvode. Iz tog razloga uvoz ima trend rasta”, kaže Mlinarević za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, prema njegovim riječima, izvoz je zavisan od kretanja industrijske proizvodnje u EU, jer izvozimo najviše sirovine i poluproizvode.

“Ako znamo da je u prvoj polovini ove godine industrijska proizvodnja u EU relativno stagnirala uz registrovan pad proizvodnje trajnih potrošnih i kapitalnih dobara u čijoj se proizvodnji najviše koriste sirovine koje mi izvozimo, dolazimo do razloga pada vrijednosti izvoza usljed pada tražnje za našim izvoznim proizvodima”, objašnjava on.

Kada je riječ o oporavku izvoza, Mlinarević ističe da će on zavisiti od oporavka industrijske proizvodnje u EU, dok će uvoz nastaviti trend rasta shodno dosadašnjoj dinamici.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunce prži, ali stižu i pljuskovi

U petak, 4. jula 2025. godine, građane Bosne i Hercegovine očekuje pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme tokom većeg dijela dana. Ipak, u poslijepodnevnim i večernjim satima, naročito u Bosni, dolazi do pogoršanja vremenskih prilika.

S dolaskom oblaka u drugom dijelu dana, lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom očekuju se u Krajini, kao i u centralnim i sjevernim dijelovima Bosne. Riječ je o kratkotrajnim, ali intenzivnim padavinama koje bi mogle donijeti kratkotrajne probleme u saobraćaju i svakodnevnim aktivnostima.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine – u Bosni će preovladavati sjeverni smjer, dok će u Hercegovini duvati južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se uglavnom između 13 i 19 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti znatno toplije, i do 25 stepeni. Dnevne temperature biće izuzetno visoke – u većem dijelu zemlje između 33 i 38 stepeni, dok će Hercegovina i pojedini krajevi na jugu dostići čak i do 41 stepen.

Građanima se savjetuje oprez, posebno u najtoplijem dijelu dana, uz dovoljan unos tečnosti, zaštitu od sunca i izbjegavanje fizičkih napora. Takođe, preporučuje se praćenje lokalnih vremenskih prognoza zbog mogućnosti iznenadnih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

U ZNAK SJEĆANJA! Dan žalosti u Republici Srpskoj 5. jula

Vlada Republike Srpske donijela je Zaključak kojim se 5. jul 2025. godine proglašava Danom žalosti u Republici Srpskoj povodom obilježavanja godišnjice Muslimanskog zločina nad Srbima u Srednjem Podrinju i Birču 1992-1995, kao znak sjećanja i solidarnosti sa porodicama nastradalih.

Na dan 5. jula 2025. godine, na svim institucijama Republike Srpske zastave će biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti, navedeno je u saopštenju Vlade Srpske

Nastavi čitati

Društvo

U RAZBOJU PROMOVISANA MONOGRAFIJA O SELU “Razboj” Dragana Đurđevića

U prepunoj sali Društvenog doma u Razboju Ljevčanskom sinoć je svečano promovisana knjiga „Razboj“, autora Dragana Đurđevića – stručno i sveobuhvatno djelo koje na 512 stranica oslikava istoriju, prirodu i društveni život ovog sela kroz vjekove.

O knjizi su, osim autora, govorili arhimandrit Teofil (Dimitrić), direktor Zavičajnog muzeja Gradiška Bojan Vujčić i profesorica Radana Stanišljević, ističući njen značaj ne samo za Razboj, već i za čitavu regiju koja u ovakvim djelima dobija temelj svog identiteta i sjećanja.

– Knjiga je rezultat višegodišnjeg, predanog rada. Korišćeni su brojni izvori od arhivske građe, starih mapa i fotografija, do usmenih svjedočenja i terenskih istraživanja. Pisana je s ljubavlju i naučnom preciznošću – rekao je Đurđević obraćajući se prisutnima.

Publika je s velikim interesovanjem pratila izlaganja, a promotori su posebno istakli da knjiga obuhvata sve segmente života u Razboju – od geografskih osobina i prirodnih resursa, preko privrednog i društvenog razvoja, do kulturnih i istorijskih mijena koje su obilježile ovo mjesto.

Kroz stranice knjige vodi nas priča o naseljima na ušću Vrbasa u Savu još iz praistorije, zatim o razvoju sela kroz srednji vijek, osmanski i austrougarski period, pa sve do savremenog doba.

Ovo je druga knjiga Dragana Đurđevića, koji je ranije objavio monografiju o svom rodnom selu Kladari. Novo djelo „Razboj“ dočekano je s velikom pažnjom i već sada se smatra kapitalnim doprinosom očuvanju zavičajne istorije i identiteta Lijevča polja.

Nastavi čitati

Aktuelno