Connect with us

Svijet

POLITIKOLOG BLIZAK PUTINU: Došlo je VRIJEME ZA NUKLEARNO oružje

U Kremlju su odlučili dramatično eskalirati retoričke napade na Zapad nakon što je predsjednik Vladimir Putin sredinom tjedna izjavio da bi napadi Ukrajine zapadnim visokopreciznim oružjem na ruski teritorij značili da su zemlje NATO-a izravno uključene u rat.

Prema njegovim riječima, same ukrajinske oružane snage nisu u stanju izvesti takve udare – to se može dogoditi samo korištenjem podataka s NATO-ovih satelita, koje Ukrajina nema. Putin je naglasio da će to “promijeniti samu bit, prirodu sukoba”, a to će značiti da su zemlje NATO-a u ratu s Rusijom.

Putinove optužbe adresirane su na London i Washington, gdje se trebaju sastati američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer. Biden i Starmer trebaju definitivno odlučiti hoće li dopustiti ukrajinskoj vojsci napade u dubinu Rusije projektilima ATACMS i Storm Shadow, što ih već dugo moli Volodimir Zelenski. Iako to neće suštinski utjecati na ratnu situaciju, moglo bi izazvati značajno razaranje ruskih vojnih kapaciteta, i u Moskvi su procijenili da moraju pokazati jedinstvo pred “zlim zapadnjacima”.

Odmah potom pokrenuta je sinkronizirana PR kampanja s dva cilja: pokazati kako je gotovo čitava Rusija stala iza Putina, ali i zaprijetiti zapadnim saveznicima da bi mogli skupo platiti svoju podršku Ukrajini. Zbog prvog cilja, dogovoren je susret Putina s ruskim patrijarhom Kirilom, koji je nakon toga objavio da “povijest pokazuje, a u budućnosti će pokazati još uvjerljivije, da je istina na našoj strani”. Nedugo poslije patrijarhova istupa državno kontrolirani mediji objavili su kako najnovija istraživanja pulsa javnosti pokazuju da “rad ruskog predsjednika Vladimira Putina odobrava 73,8 posto Rusa, dok mu vjeruje 77,2 posto ispitanika.”

Razumije se da su riječ dobili zagovornici politike tipa “ljutu travu na ljutu ranu” u odnosu na NATO. Budući da je napadnuta, Rusija smije uzvratiti svima koji naoružavaju Ukrajince.

“Sjedinjene Države i njihovi saveznici ustvari pokušavaju sebi dati dopuštenje da izvrše akte agresije projektilima protiv Rusije. Oni (osoblje NATO-a) određuju koji će gradovi u našoj zemlji biti napadnuti, koordiniraju vojne akcije i izdaju zapovijedi. NATO je postao sudionik vojnih akcija u Ukrajini. Oni vode rat protiv naše zemlje”, izjavio je Vjačeslav Volodin, predsjednik parlamenta, ruske Dume.

Još konkretniji bio je utjecajni politolog Sergej Karaganov, koji je pozvao na upotrebu nuklearnog oružja kao odgovor na nenuklearne napade na ruski teritorij. “Došlo je vrijeme da proglasimo da imamo pravo odgovoriti na bilo kakve masovne napade na naš teritorij nuklearnim napadom, to se također odnosi na bilo kakvo zauzimanje našeg teritorija”, rekao je u intervjuu za Kommersant.

“Dužnost Rusije je aktivirati nuklearni čimbenik u svjetskoj politici i uvjeriti naše protivnike da smo spremni upotrijebiti nuklearno oružje u slučaju bilo kakvog zadiranja u naš teritorij i naše građane”, dodao je Karaganov pa predložio napade na europske prijestolnice konvencionalnim oružjem kao odgovor na napade na Rusku Federaciju. “Ako bespilotna letjelica opet leti na Kremlj, zašto prvo ne izvršiti redoviti raketni napad na Reichstag? Pustite ga da gori”, glasi rješenje koje citiraju ruski mediji.

Britanski premijer Keir Starmer komentirao je Putinovu izjavu da bi uporaba zapadnog dalekometnog oružja na ruskom teritoriju bila izravno sudjelovanje zemalja NATO-a u sukobu.

“Rusija je počela ovaj sukob. Rusija je ilegalno izvršila invaziju na teritorij Ukrajine i može prekinuti ovaj sukob. Ukrajina ima pravo na samoobranu, a mi očito u potpunosti podržavamo pravo Ukrajine na samoobranu kojoj pružamo mogućnosti obuke”, rekao je Starmer.

Treba podsjetiti da je Velika Britanija još u svibnju 2023. pristala isporučiti Ukrajini rakete Storm Shadow pod uvjetom da ih ukrajinske oružane snage neće koristiti za napade na ciljeve na ruskom teritoriju. U rujnu 2023. ukrajinske oružane snage upotrijebile su Storm Shadow za napad na Sevastopolj, koji je Rusija anektirala 2014.

Američki dužnosnici, uključujući predsjednika Joea Bidena i ministra obrane Lloyda Austina, usprotivili su se ukidanju ograničenja na udare dugog dometa protiv ciljeva duboko u Rusiji, strahujući da bi to moglo eskalirati sukob. Istodobno, u svibnju 2024. Biden je dopustio Ukrajini da izvede udare američkim oružjem na ciljeve u Rusiji – ali samo u blizini granice u regiji Harkiv. Nakon toga je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da je zahvaljujući ovoj odluci ruska ofenziva na Harkiv zaustavljena.

Matthew Savill, direktor vojnih službi londonskog obrambenog think-tanka RUSI, objasnio je da je svako proširenje savezničke potpore projektilima dugog dometa za Ukrajinu “test potpore i snage volje hoće li Zapad biti zaplašen ruskom retorikom ili ne”, iako neće bitnije promijeniti situaciju na ratištima, prenosi jutarnji.hr.

Nespremnost da se preuzme takva obveza dosad je bila usredotočena “oko rizika od nuklearne eskalacije i uzvraćanja udaraca međunarodnim partnerima”, primijetio je Savill, “ali u isto vrijeme Rusi ionako već godinu dana govore o tome kao da su već učinkovito u ratu sa SAD-om i Velikom Britanijom.”

Related Topics:

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON OŠTRO O NETANIJAHUU! “Njegova ideja je katastrofa koja čeka da se dogodi”

Francuski predsednik Emanuel Makron ocenio je danas plan izraelskog premijera o preuzimanju kontrole nad gradom Gaza kao ”katastrofu koja čeka da se dogodi” i predložio međunarodnu koaliciju pod mandatom UN koja bi stabilizovala Pojas Gaze. ‘Najave izraelskog kabineta o širenju vojnih operacija u gradu Gaza i izbegličkim kampovima u Mavasiju, kao i o ponovnoj okupaciji govori o katastrofi bez presedana koja čeka da se dogodi, i korak je ka ratu bez prestanka”, rekao je Makron.

Dodao je da će glavne žrtve takve Netanijahuove strategije biti izraelski taoci koje drži Hamas i narod Gaze.

Netanijahu je juče izjavio da je cilj izraelske vojske da ukloni Hamas i preuzme “bezbednosnu kontrolu” nad Pojasom Gaze, uključujući uspostavljanje “bezbednosne zone” na granici sa enklavom.

On je naveo “pet principa za okončanje rata”, uključujući razoružavanje Hamasa, oslobađanje izraelskih zarobljenika, demilitarizaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje bezbednosne kontrole nad enklavom i uspostavljanje ne-izraelske mirovne civilne administracije.

Naveo je da Izrael “nema izbora” osim da “završi posao i porazi” Hamas, dodajući da vojska Izraela mora da zauzme “dva poslednja uporišta Hamasa”, i to jedno u gradu Gazi, a drugo u zemljama u centralnoj Gazi, u blizini izbegličkog kampa Al Mavasi.

“To je najbolji način da se završi rat i želim da se to i učini”, rekao je Netanijahu.

Rekao je da ne želi da “prolongira rat”, jer bi to dovelo do toga da izraelski taoci “umru od gladi”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

Evropa o strahu od dogovora Putin – Tramp: “Mogli bismo ostati fusnota u istoriji”

Evropske prijestonice ponovno su obuzete strahom da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao razbiti transatlantski savez i dobiti sve što želi u Ukrajini, piše CNN.

Uoči iznenada najavljenog samita na Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan evropski diplomata, koji nije želio da bude imenovan jer nije ovlašten da govori javno, rekao je za CNN: “Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u istoriji.”

Neizvjesnost u vezi s ruskim prijedlozima

Dio evropskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Stiv Vitkof nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

“Vrlo je komplikovano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Biće razmjene teritorije, na korist obje strane”, rekao je Tramp nakon Vitkofovog odlaska iz Moskve.

U Evropi strahuju da takav ishod neće biti na korist nijednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez bezbjednosnih garancija.

“U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđe teritorije, a to ih duboko zabrinjava”, rekao je diplomata.

Zajednička poruka evropskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: “Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.” Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Evropski zvaničnici su veći dio dana proveli pokušavajući da dobiju pojašnjenja od američkog potpredsjednika Džej Di Vansa.

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona navodi da je Trampova administracija od 6. avgusta četiri puta različito opisala Putinove navodne uslove za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jeste da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka “odbrambenog pojasa”

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvatanjem takvog zahtjeva, napustila svoj “odbrambeni pojas” u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014, čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

“Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predana teritorija bila polazišna tačka za nove ruske napade”, rekao je analitičar Mik Rajan.

Povlače se i istorijske paralele s Minhenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevila Čemberlena i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin insistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje ratišta na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Evropski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebalo da bude trenutna linija ratišta te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriji. Usto, traže “čvrste i vjerodostojne bezbjednosne garancije” za Ukrajinu, ali do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio evropske snage kao garanciju za prekid vatre, pogotovo ako bi u njima učestvovale članice NATO-a.

Zavisnost od SAD i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Evropljani od Trampove inauguracije “kupili neograničen broj karata za vožnju njegovom vrteškom”, te “vrište od straha, ali ne “izlaze”. Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emanuel Makron insistira već osam godina.

“Bilo kakav dogovor između SAD i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o bezbjednosti Ukrajine i cijele Evrope”, rekla je visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku Kaja Kalas

Prema Rajanu, Evropa je u većoj opasnosti nego što bi trebalo da bude jer SAD uopšte nema jasnu strategiju za Ukrajinu. “Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trampova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir”, kaže, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno